cronnin
Veoma poznat
- Poruka
- 13.795
Нисам виђао овакве привеске. Тежиште није на погодном месту. Ако је већ издуженог облика, логичније је да је вертикалан, јер ће овакав увек да претеже на неку страну.Има рупу. Мени је очигледно да је привезак.
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Нисам виђао овакве привеске. Тежиште није на погодном месту. Ако је већ издуженог облика, логичније је да је вертикалан, јер ће овакав увек да претеже на неку страну.Има рупу. Мени је очигледно да је привезак.
По чему мислиш да је стајало неком око врата?
нема то везе, као рецимо и птица са раширеним крилима се не качи попреко зато што је тако згодније. Мислим да је у питању како се чита кад се гледа неком око врата. Интересантне су и црте које одвајају речи/реченице.Нисам виђао овакве привеске. Тежиште није на погодном месту. Ако је већ издуженог облика, логичније је да је вертикалан, јер ће овакав увек да претегне на једну страну.
Зашто се боја камена унутар рупе разликује од површине? То сугерише да рупе нису бушене у исто време када је камен глачан и уписивани урези?Rupa izgleda vrlo karakteristično...predmeti su sličn drevnim kritiskim tablicama, koje su se tako nosile kao nakit.
Takođe je vrlo interesantno da se obe rupe na tablicama gotovo savršeno poklapaju. To je dosta jak indikator da su se obe nalazile na istom koncu. Obratiti pažnju na ovo tumačenje u celini:
То са бојом није проблем ако је камен оксидирао у прадавној прошлости.Зашто се боја камена унутар рупе разликује од површине? То сугерише да рупе нису бушене у исто време када је камен глачан и уписивани урези?
Штавише, на овом округлом таблету је рупа сувише идеалог кружног облика. Бар тако делује на слици...
Евентуално ми пада на памет још луђа ствар - да су ове плочице биле део неког механизма, где су стајале на вертикалној осовини по којој су их окретали и уклапали симболе.
![]()
Feničansko pismo je imalo dva puta širenja prema centralnoj i severnoj Evropi:Tabela iz naučnog rada Toma Markija koja poredi sva tadašnja pisma u regionu, zajedno sa runama, sa slovima na natpisu na kacigi Negova B (T. L. Markey, "A Tale of Two Helmets," Journal of Indo-European Studies 29 (2001) pp. 82):
![]()
Vrlo, vrlo interesantno.Ovo što dobijamo skroz desno, vrlo verovatno su te drevne crte i reze kako kaže Crnorizac Hrabar, koje su docnije i stari Sloveni koristili
Ženjak kod Negove u slovenačkoj Štajerskoj lokacija je nekih od najfascinantijih arheoloških otkrića. Godine 1811. pronađeno je 26 kaciga, uglavnom keltskog tipa; nekih od kojih imaju i natpise. Jedan koji je posebno stvarao muke klasičnim filolozima jeste natpis na kacigi Negova B.
Pogledajte prilog 585606
Pogledajte prilog 585612
Pogledajte prilog 585608
Pogledajte prilog 585596
HARIGASTI TEIVA...
Kaciga je dugo prouzrokovala dileme zbog sukobljenih datovanja lingvistike i arheologije. Dosta dugo se smatralo da je reč o jednom Germanu po imenu Harigast koji se borio u Avgustovim legijama za vreme ratova protiv Delmata i Panonaca od 6. do 9. godine, ali van svake sumnje je dokazano da je posle 50. godine pre Hrista definitivno prestala upotreba ovakvog oklopa. Shodno tome, stariji stručnjaci su pokušavali da natpis rastumače kao latinski. Kaciga je, kao i ostale, po svemu sudeći dosta starija.
Pismo kojim je tekst na njoj napisan vrlo je srodno drevnim pismima severne Italije i može se sa velikom dozom sigurnosti klasifikovati kao venetsko. Ovaj natpis predstavlja jedan od najznačajnijih nalaza za proučavanje istorijata pisma, jer predstavlja osnov na temelju koga će se nastati rune. Jezik koji je ovde urezan pismom Veneta najverovatnije je neki oblik drevnog germanskog, što ovu umetninu čini moguće najstarijim pisanim tragom germanskih jezika. Najpoznije datovanje je kraj II stoleća pre naše ere, mada postoje mišljenja da je kaciga možda i dosta (koji vek) starija. Ne treba kao mogućnost isključiti da je natpis u kacigu urezan mnogo docnije (najranija datacije prva polovina V st. pre naše ere, možda malčice prenategnuta), nakon njenog nastanka.
Stvar oko kojeg u nauci nema nikakvog spora jeste da je ime koje je na kacigi zabeleženo Harigast. Smatra se da je to oblik drevnog germanskog ličnog imena *Harigasti(z), složenice dve reči: hari i gasti(z). Na staronordijskom «hernaðr» znači borba, pljačka, a «herja» ratovati, dok je «herjan» borac, ratnik. U nekoliko pisanih izvora pronalazimo da je to jedno od imena za Odina. Etimološkim tumačenjem, ime bi trebalo da znači bukvalno gost vojske. Sledeća reč, teiva, trebalo bi da predstavlja *teiwa(z), što znači bog; reč je srodna najstarijem pragermanskom božanstvu, Tiru.
Ostatak natpisa nije preterano čitljiv. Vidi se samo definitivno slovo I, a vezano za sledeće mnogi su pretpostavljali da bi najverovatnije moglo biti L, mada ima i nekih koji vide P. Po jednoj pretpostavci, ukoliko bi nečitljive crte nakon druge reči mogle biti H, to bi značilo da je poslednja reč možda HIL. Ako je reč o kojoj se radi hilm, U Vulfilinom prevodu biblije na gotski jezik, «kaciga» se piše hilms. Deluje izuzetno primamljivo, mada previše smelo, interpretacija da je reč upravo o kacigi, jer se o njoj upravo i radi. Po toj interpretaciji Harigast bi trebalo kacigu da posvećuje (bogu).
U sistemu interpretatio romana, Tiuov pandan je bog Mars. Najstarije poznato germansko božanstvo bilo je bog rata. Imajući to u vidu, ukoliko se može etimološko raščlanjivanje Harigastovog imena uzeti za pouzdano, deluje malčice prevelika slučajnost. Sa dosta razloga mnogi smatraju da je Harigast upravo ime nekog starog germanskog božanstva. Međutim, ako bi se sve ovo povezalo, Harigasti po mom mišljenju ukazuje da je reč o generalnoj božanskoj invokaciji, ratnika pred borbu. Tom prilikom i više jer bi nepoznati Germanski borac koji je nekako zalutao u keltska prostranstva verovatno tako nešto urezao u svoju kacigu (to postaje još evidentnije kao mogućnost kada se izvrši komparacija sa ostalim nalazima) kao vid očuvanja njegovih običaja u stranoj sredini, koristeći pismo koje je naučio od svojih pismenih saboraca. I sam nesvestan da možda udara temelje ne samo germanskoj pismenosti.
Natpis se završava urezima XIIX i XIIXII.
Pogledajte prilog 585604
T. L. Markey, "A Tale of Two Helmets," Journal of Indo-European Studies 29 (2001) pp. 82):
Pogledajte prilog 613441
Vrlo, vrlo interesantno.Ovo što dobijamo skroz desno, vrlo verovatno su te drevne crte i reze kako kaže Crnorizac Hrabar, koje su docnije i stari Sloveni koristili.
Зашто се боја камена унутар рупе разликује од површине? То сугерише да рупе нису бушене у исто време када је камен глачан и уписивани урези?
Штавише, на овом округлом таблету је рупа сувише идеалог кружног облика. Бар тако делује на слици...
Евентуално ми пада на памет још луђа ствар - да су ове плочице биле део неког механизма, где су стајале на вертикалној осовини по којој су их окретали и уклапали симболе.
![]()
Зашто се боја камена унутар рупе разликује од површине? То сугерише да рупе нису бушене у исто време када је камен глачан и уписивани урези?
Штавише, на овом округлом таблету је рупа сувише идеалог кружног облика. Бар тако делује на слици...
Евентуално ми пада на памет још луђа ствар - да су ове плочице биле део неког механизма, где су стајале на вертикалној осовини по којој су их окретали и уклапали симболе.
Kalcijum oksid se dodaje u glinu pri izradi opeke. Danas u Srbiji nemaju tehnologiju da proizvedu opeku otpornu na mržnjenje. Kad je građena crkva Sv. Vasilija Ostroškog na Bežanijskoj kosi dopremili su ciglu iz Belog Manastira gde su bile preostale zalihe od pre rata.Nije kamen već glina. To belo što vidiš je kalcijum. Kada su tablice pronadjene cele su bile pokrivene tim belim naslagama koje su onda očišćene i potom konzervirane nekom tečnošću. Međutim, primećeno je da se kalijum vraća (to je ta boja koju vidiš unutar rupe) i za nekoliko decenija će ponovo prekriti celu tablicu.
Ranije sam našao podatak da su tablice pronadjene nepečene, ali se ispostavilo da je to neproverena informacija. To naravno ne menja činjenicu da je sve oko samog nalaza ovih tablica jako sumnjivo. Od datiranja koje ga smešta u ogromnom rasponu od 7000 - 2000 pne pa do optužbi kolega arheologa da su u pitanju falsifikati ili ubačeni artefakti sa drugog lokaliteta.
Delom su se Rune zadržale i kod balkanskih starosedelaca u onom području gde nije stigla da dopre helenistička kultura i pismo od kojeg kasnije nastaje ćirilica.
Rune nastaju širenjem etrurskog pisma severno od Alpa. Etrursko pismo nastaje od feničanskog ili frigijskog, pitanje je koje je starije od ova dva.Na koje natpise ovde misliš, tačno?
Rune nastaju širenjem etrurskog pisma severno od Alpa. Etrursko pismo nastaje od feničanskog ili frigijskog, pitanje je koje je starije od ova dva.
Po meni, sve one natpise koje si postavljao, na kacigama iz Slovenije, na vazi iz Bosne, sve su to zapravo Rune jer su znaci gotovo identični etrurskom pismu, koje u to vreme više ne postoji. Dakle ne govorim o jeziku kojim je pisano već o pismu.
Izgleda da se uticaj jonskog pisma završio u Trakiji a da je Ilirik ostao pod uticajem starog pisma sve dok ga latinsko nije potisnulo.
Da rezimiram. Da kažemo da je čitava Evropa bila pokrivena starim pismom čiji znaci nisu mnogo varirali od originalnog pisma. Onda prvo Grci a zatim i Latini rade značajnu redakciju ovog osnovnog pisma, umeću nove znake a starim znacima daju novi izgled i ova dva pisma zahvataju sve krajeve rimskog carstva. Na teritorijama van rimskog carstva u upotrebi ostaje staro pismo, odnosno Rune.
Pa nema tu neke velike filozofije. Koje drugo pismo moze biti?Možda je malčice preterano reći da je nešto runa samo zato što je nužno isto kao etrurski alfabet?
U ovoj objavi i narednima lančano su postavljane objave iz prvog dela Zdravka Marića; iduće godine izašao je sa Melisom Forić drugi deo (br 34 Godišnjaka ANUBiH). http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak 34.pdf Od 181. str. ima malo više o istorijatu i pismima na do sada 73 grafita identifikovana u ilirskom Daorsonu, iznad Ošanića kod Stoca.
Pogledajte prilog 648414
Pogledajte prilog 648415
Oktobra 2004. u prestonici Daorsa otkriven je i prvi starolatinski grafem (br. 4).