Što se tiče Penekosta, tj. ustajanje mrtvih u vreme Hristove smrti na krstu ja to povezujem na ovaj način.
Apostol Pavle pominje da je Isus Prvina iz mrtvih:"Ali
Hristos usta iz mrtvih, i
bi novina(prvina) onima koji pomreše", 1. K orinćanima 15,20
Dakl,e praznik Prvina ili Penteksot iz Tore ukazuje na Hristovo ustajanje iz mrtvih kao što Pasha ukazuje na Hristovo stradanje, tj. Pashalno jagnje a hlebovi presni koji se jedu na taj dan ukazuju na Hristovu "presnost" od greha tj. bezgrešnost. Svaki praznik ia svoje ispunjenje da li u Hristu ili u događajima vezanima za Crkvu i Božiji narod.
E sad šta još mogu reći u vezi praznika Prvina. Najpre bih citirao tekstove vezane za Prvine:"Kaži sinovima Izraeliljevim, i reci im: kad dođete u zemlju koju ću vam dati, i stanete žeti u njoj, tada
donesite snop prvina od žetve svoje k svešteniku;
A on neka obće snop pred Gospodom, da bi vam se primio;
sutradan po suboti neka ga obće sveštenik. A isti dan kad budete obrtali snop, prinesite jagnje od godinu dana zdrvao na žrtu paljenicu Gospod", 3. Mojsijeva 23,10-12
Kao to možemo videti, ovde imamo sliku jegnjeta koje umire, to je Hristos i prvine od žetve koje se obrću tamo-amo što ukazuje na Hristovu smrt i vaskrs kao "prvine" iz mrtvih. Hristos je vaskrsao u prvi dan sedmice nakon subote baš kao što se i snop obrtao tog dana.
Šta se dešava sa snopom koji gori u vatri? Pucketanje snopa i bacanje žara u vazduh predstavlja "delo" samog snopa koji gori i varnice koje se razleću predstavljaju one koji prosto izleću iz svojih gorbova u trenutku prinosa snopa tj. Hrista. To predstavlja zapravo one mrtve svete vaskrsle u trenutku Hristove smrti na krstu. Ti mrtvi pravedni po svemu sudeći se više ne vraćaju u grobove jer su "prvina" iz mrtvih sa Hristom i oni su posvedočili za Hrista da je Njegova smrt garancija vaskrsa iz mrtvih.
Dalje tekst iz Torah navodi dalje događaje vezena za ovaj praznik koji imaju svoje ispunjenje u Hristu i verne Njegove sluge.
"I dar uza nje, dve desetine efe belog brašna zemljanoga s uljem, da bude žrtva ognejna Gospodu na ugodan miris; i naljev uz njega, vina četvrt ina.
A hleba, ni zrna pržena ni zrna u klasu nemojte jesti do onoga dana kad prinesete žrtvu Bogu svojem: to da va je večna uredba od kolena do kolena po svim stanovima vašim", 3. Mojsijeva 23, 13.14
Sada dakle imamo presek praznika koji će trajati 50 dana. Da se ne jede ni priprema hleb od pšeničnog zrna.
Tekst dalje kaže:"Potom od prvog dana po suboti, od dana kad prinesete snop za žrtvu obrtanu,
brojte sedam nedelja punih;
do prvog dana po sedmoj nedelji nabrojte pedeset dana; onda prinesite nov dar Gospodu.
Iz stanova svojih donesite dva hleba ta žrtvu obrtanu;
od dve desetine efe belog brašna da budu, s kvascem neka budu pečeni; to su prvine Gospodu. A s tim hlebom prinesite sedam jaganjca od godine zdravih, i jedno tele i dva ovna, da bude žrtva paljenica Gospodu s darovima svojim i naljevima svojim da bude žrtva ognjena na ugodan miris Gospodu. Zakoljite i jarca jednoga za greh i dva jagnjeta od godine za žrtvu zahvalnu. I svešenik neka to obrne tamo i amo s hlebom od prvina i sa dva jagnjeta na žrtvu obrtanu pred Gospodom; i biće svete etvari Gospodu za sveštenika". 3. Mojsijeva 23,15-20
Sad imamo dva hleba već napravljena od istog brašna koji se čuvao po kućama sa kvascem(jako važno jer onaj bez kvaca na Pashu predstavlja Hrista koji je bezgrešan) i ti gotovljeni hlebovi predstavljaju svte koji nisu bezgrešni u svojim životima ali su takođe prvine koji zajedno sa Gospodom Isusom bivaju uzeti u Carstvo slave. Oni pak ne predstavlaju ni one verne vaskrsle prilikom Hristove smrti jer su posebno odvojeni "po kućama" da bi na 50-dan bili izneseni. To bi mogli biti upravo Enoh, Ilija i Mojsije koji bi konačno došli u Carstvo slave sa Hristom na dan pedesetnice. Oni doduše nisu umrli osim Mojsija već Ilija i Enoh bili uzeti živi ali još nisu ušli u Carstvo slave potpuno preobraženih tela. To vreme između njihovog uznesnuća sa Zemlje i iznošenenja kao dar prvina (i oni spadaju u prvine Božije uzetih od ljudi) predstavlja ono "čuvanje po kućama" da bi se prineli kao prvine tokom isteka vremena pedesetnice.
I šta imamo takođe na kraju praznika:"I
saberite se u taj dan,
sabor sveti da vam je; ni jednog posla ropskog ne radite zakonom večnim po stanovima svojim od kolena do kolena", 3. Mojsijeva 23,21
Tog dana je sabor sveti. Učenici su bili na molitvi i čekali Duha Svetoga na Pedesetnicu. Duh Sveti je sišao na apostole i to je bilo to sveto boglosuženje tog dana jer je ceo tipos ili koncept ovog praznika Pedesetnica ukazivao na taj stvarni događaj koji će se ostvariti. Ni jedan drugi dan nije odabran već upravo Pedesetnica tj. sveti praznik Gospodnji koji ukazuje upravo na taj događaj. Apostoli su sada mogli razumeti puni značaj praznika na taj dan a apostol Pavle nam samo daje kratak uvid u osnovno znalenje praznika a to je pre svega Hristos kao prvina pa onda i ostale prvine od ljudi.
Eto gospodine Magistre

..da iznesem svoje viđenje ovog praznika

.
Svako dobro u Gospodu.