Deda mraza izmislila ‘Koka-Kola’
Predstojećim praznicima najviše će se obradovati mališani. Novogodišnje i božićne ceremonije i rituali, propraćeni poklonima, razveseliće svako dete. Ipak, mališani najviše nade polažu u Deda Mraza. Tokom cele godine raduju se i željno iščekuju ovog simpatičnog deku, koji im donosi baš ono što su najviše priželjkivali. Dok deca sa nestrpljenjem očekuju dan kada će ih posetiti Deda Mraz, često sebi postavljamo pitanje - ko je on zapravo? Zašto je predstavljen kao dekica sa sedom kosom i brkovima i kako to da u naše domove dolazi baš kroz dimnjak...
ŽMEĐUNAS:Hrišćanin dobročinitelj
Deda Mraz mnogo duže postoji i znatno je popularniji u katoličkoj, nego u pravoslavnoj tradiciji i religiji. Bilo da ga nazivaju Santa Claus , Christmas man , Kris Kringle ili Pere Noel,, katolici sva ova imena dovode u vezu sa ličnošću poznatog hrišćana svetog Nikole. Ovaj svetac rođen je oko 270. godine pre nove ere u Patari (današnja Turska). Nikola je bio biskup Mire (Turska). Roditelji su ga odgajali u duhu i veri Isusa Hrista. Kada su umrli, ostavili su Nikoli veliko bogatstvo. Imao je veliko srce, pa je tim bogatstvom pomagao siromašnima. Zbog toga što je pomagao ljudima u nevolji, hrišćani su počeli da ga obožavaju. Prvo u Orijentu i Rusiji, ali i u Evropi. Posle 1087. godine njegovi posmrtni ostaci preneti su u Bari (Italija). Od tada se smatra zaštitnikom dece i moreplovaca.
Sa godinama se imidž Deda Mraza menjao. Današnji Deda Mraz je punačak, nosi crveni mantil, ima belu dugačku bradu i crvene obraze. Ovaj izgled, po kome ga prepoznaje cela planeta,
Deda Mraz je dobio tek 1931. Tada je kompanija "Koka- Kola" zaposlila umetnika Hudona Sanbloma da nacrta Deda Mraza za novogodišnju marketinšku kampanju. Sanblom se trudio da stvori Deda Mraza, koji će svakom biti simpatičan. Kao uzor mu je poslužio penzionisani putujući prodavac koka-kole, kome je obukao crveni mantil sa belim krznom, jer su to tradicionalne boje ove kompanije. Tako stilizovan "novi" Deda Mraz, prvi put se pojavio u časopisu "Sandej ivning post". Narednih 35 godina, Sanblom je stalno razvijao nove scenarije za "koka-kolu", pa samim tim i za Deda Mraza. Sve do 1966. godine kreirao je najmanje jednog radosnog deku za novogodišnju marketinšku kampanju. Kasnije je ovaj crtač kao uzor koristio i sopstveni izgled lica.
U međuvremenu, Deda Mraz je postao poznat širom sveta i deca ga obožavaju. Za vreme božićnih i novogodišnjih praznika, željno iščekuju dekicu sa stomakom i dugačkom belom bradom, obučenog u crveni mantil obrubljen belim krznom.
ŽMEĐUNAS:Sveti Nikola ili Hristos
Karakteristiku svetog Nikole da siromašnima i ljudima dobrog srca pomaže i daje poklone, katolici su preneli na Deda Mraza koji u njihovom običajnom svetu deci donosi poklone baš na Božić (a ne za Novu godinu kakav je običaj kod pravoslavaca). Najpoznatija legenda o svetom Nikoli, koja je verovatno deo katoličkog usmenog predanja, upućuje na karakteristike i osobenosti današnjeg Deda Mraza.
"Nekada bogati plemić zapao je u vrlo tešku ekonomsku situaciju. Svoje ćerke nije mogao da uda, jer nisu imale miraz. Jedne noći sveti Nikola je čarapu punu zlata bacio kroz prozor već oronulog plemićevog zamka, što je bilo dovoljno za miraz jedne ćerke. Sledeće noći sveti Nikola je uradio istu stvar. I druga plemićeva ćerka dobila je miraz. Međutim, kada je sveti Nikola došao treće noći ispred zamka, prozor je bio zatvoren. Zbog toga se popeo na krov i čarapu punu zlata, namenjenu trećoj ćerki bacio je niz dimnjak. Devojke su ujutru pronašle čarapu sa zlatom kako visi u kaminu."
Upravo je ova legenda razlog, što su katolici kao običaj uveli kačenje čarapa ili čizama na zid ili kamin, da bi Deda Mraz u njima ostavio poklone za decu. On dolazi noću, spušta se niz dimnjak i ostavlja u čarapama poklone, koje deca nalaze prvog dana Božića.
U pravoslavnoj religiji lik Deda Mraza je nametnut i javlja se kao deo folklora koji postaje aktuelan nakon Drugog svetskog rata. Pravoslavni Božić Bata, međutim, nije nikakav Deda Mraz koji ima svoju vizuelizaciju, nekakav glumac i izmišljen lik. On je sam Hristos, sam Božić. Simbolizuje samo rađanje bogočoveka. Narodni običaj da deca za Božić od roditelja dobijaju poklone, može da se poveže sa darovimamudraca koji su Hristu doneli poklone, kada su došli na poklonjenje. Pored toga što nema određeno religijsko značenje, Deda Mraz u našem narodu nema ni određeno vreme svog "dolaska". On deci donosi poklone pred, ali i na novogodišnje veče.