Srpsko ime u Dubrovniku

Štokavsko su narječje preporoditelji (ilirci) prihvatili kao zajedničko narodnom jeziku Hrvata i dijela južnih Slavena. Tu je zamisao 1830. iznio Lj. Gaj u knjižici Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja.

Нити је Гајева „Кратка основа” штокавска, нити она има икакве везе са данашњим хрватским стандардом (па чак ни са илирским покретом), нити ти под милим Богом (и блаженим Лојзеком) ишта о томе знаш.
 
Рођени мој, заиста нимало не уживам у овом твом јавном срамоћењу. Скоро да ми је непријатно што си се налупао ко отворен прозор.

Сам си потегао примјер из „Разговора угодног” који ти се обио о главу, онда си тврдио да је „Kačić Miošić jasno napisao u svojoj knjizi da su u jezično-identitetskom smislu za njega Slovinci = Hrvati”, а кад сам ти тражио број стране на којој то пише, умјесто једног јединог броја исписао си опет неке мрсомуђевине (хрв. подудне јајоплете) и... потпуно се закопао „Корабљицом”: „A da je Kačićeva središnja identifikacija bila hrvatska, zorno je i iz ’Korabljice’, njegova djela drugog po popularnosti, gdje piše o državi Hrvatai itd.”
Па куд баш потегну „Корабљицу” за језичко-идентитетско хрватство фра Андрије?! Немаш среће, рођени, и њу сам читао (читам ја српску књижевну баштину, не сумњај у то), а ти је ниси ни видио јер да јеси, зорно би видио да јој у наслову стоји:
Принешена из књигах Латинских, Талианских, и из Крониках Павла Витезовића у Језик Босански”.​

Већ сам навикао да, кад се год овако ушљацкаш, нестанеш са теме „зарад бројних обвеза друге врсте” па, кад те већ неко вријеме неће бити овдје, искористи то вријеме и прочитај фра Андрију. Помиње он и Хрвате, ту и тамо. :D

А кад будеш читао Корабљицу па у њој наиђеш на дио у ком фра Андрија набраја „поглавити Јунаках, и Витезовах од Народа словинскога”:
„У броју витезовах највећи јесу:
– Угљеша, брат Краља Вукашина, који мало прија негосе у Води Марици утопи, триста Турских главах на бојном Косову одсиче.
– Марко Краљевић, реченога Угљеше синовац, а Вукашинов син, од когасе по свим земљама словинским Писме пивајух.
– Милош Обилић, речени Кобилић, од свега Народа Словинскога приповидани.”​
нека те то подстакне да кренеш у потрагу за свим тим писмама и приповидањима које се по свим земљама словинским=хрватским пивају и од свега народа словинског=хрватског приповидају.


Е, да... Умало да заборавим нешто. Било би лијепо од тебе да, прије него на неко вријеме нестанеш, поставиш везу одакле бих могао преузети тај Брозовићев текст. Његову „Расправу и чланке” немам, у мрежној архиви „Кола” Матице хрватске нема бројева из 2000. године (почињу са 2001.), а нигдје на мрежи то не нађох. Брозовића радо читам јер је успијевао муљати спретније од осталих па ме зато и занима више од осталих.

Cincarsko nadgornjavanje serviraj nekom drugom. Za nesuvislosti pansrpskoga jezičnoga žongliranja ionako ne haje u svijetu nitko. Navedeno je djelo Brozovićevo, dan je naslov, a tko želi, može naći i u bibliografiji koju može potražiti na dizbi (radi se o hrvatsko-bugarskom zborniku).

Kad vidim ovakva naklapanja, pomislim: a tko ste vi ? Što je to ? U kojem to kraju takve burleske uspijevaju ? Koji je to mentalni stiil ? Logika ?
Odrasli ljudi za takva beznačajna preganjanja nemaju želje ni potrebe. Velikosrpska muljaža je ionako preživjela jedino u nekoliko institucija RS i nigdje drugdje.
 
Evo malo friško digitalizovanog Vartolomeja Kašića Bogdaničića, da razgali srpsku dušu.

content

content

content

content





[TD="class: metadata_label"]Title[/TD]
[TD="class: metadata_value"]Zarçalo dvhovno od pocetka, i sfarhe xivota coviecanskoga Razdieglieno, i razreyeno u Petnaes Razgovora, à ù stoo, i pedeset dubbia, alliti Sumgna poglavitieh. Vcignenieh meyu Mesctrom, i gnegoviem Vcenijkom[/TD]

[TD="class: metadata_label"]Author[/TD]
[TD="class: metadata_value"] Mauro Orbini [/TD]

[TD="class: metadata_label"]Published[/TD]
[TD="class: metadata_value"]1614[/TD]

[TD="class: metadata_label"]Original from[/TD]
[TD="class: metadata_value"]National Library of the Czech Republic[/TD]

[TD="class: metadata_label"]Digitized[/TD]
[TD="class: metadata_value"]25 Apr 2016[/TD]

Uzmnožitomu i plemenitomu gospodinu Radi Sladojeviću,
Pridrago pozdravljenje.

Kada primih gospos. tvoju knjigu, videći tvoju volju, i želju veliku od pomoći, i koristi svega našega naroda slovinskoga, veoma sam se obeselio. Jere mi se ono jest zgodilo, što sam od vele vrjemena želio; je da bi Gosp. Bog nadahnuo kogagod plemenita, i moguća krstjanina za duhovnu pomoć od mnozijeh duša, koje ginu, ne imajući ni Svetoga pisma za svoje utišenje (utehu, prim. Mrkalj), ni od druge koje vrste pismo ispisano od koga godire razumna naučitelja bogoslovca.

Istom se nahode mnoge knjige od svjetovnijeh popivkinja (pesama, prim. Mrkalj), pjesni ispraznijeh, komedija bludnijeh, i libara malo vrijednijeh od ljubavi telesne, i zemaljske. A od ljubavi duhovne Božje, i nebeske jedva u našemu jeziku nahodimo libro, koje nas pismom svojijem užeže u srcu, da se obratimo k našemu Stvoritelju Bogu, neka ga, poznavši njegovo prislavno, prilipo, i pridobro veličanstvo od ljubavi, njega požudimo voljom, obljubimo dušom, a srcem zagrlimo, kako smo držani.

Kojimi dakle riječma mogu ja Gosp. tvo: zahvaliti na ovomu veselju momu, koje mi se jest uzmnožilo pridragom tvojom knjigom, budući mi se zajedno s njom očitovalo pričisto ovo Zrcalo duhovno, koje će biti mnozijem dušam bogoljubnijem veoma korisno? Ako bih ja sam zahvalio, bila bi moja odveć malena hvala; bolje će biti, da, zahvalivši Bogu darovniku od dobra svakoga, Tvomu Gosp. tolikrat zahvale, kolikrat pročtivši ga, u srcu svomu duhovno naslađenje oćute, od svete vjere prosvetljenje, pokripljenje od ufanja, i od Božje ljubavi uzmnoženje.

Koliko paka za ugoditi molbam tvojijem, da ga činim na svjetlost dati, nastojati ću, kako i nastojim s velicim trudom, imajući brime priveliko na mojijeh plećijeh od posala druzijeh; ništar ne manje usilovati ću se na slavu Božju, i za razgovor od mnozijeh, koji će razgledati u ovomu Zrcalu sami sebe, i pobolšati, videći gnjusobe kojegodire na obrazu od duše svoje.

Naredio sam da se utišti po onomu Nauku, kojim se ima, naški naredno pisati, i čtiti; jere mi je mučno vazda bilo, da svi plemeniti narodi od Europe naredno, od svoga jezika razgovore, i pisma po Nauku pišu; a našinci nehajući se od Nauka, ali ženskim načinom pišući pogrđuju slavni slovinski jezik, ali svak sebi izmišlja slova, nauk, i pismo: i tako se nahodi, toliko načina od pisanja, koliko se nahodi libara, i knjiga napisanijeh. Neka svak znade, kako ima naški slovinski pisati, i neka svak može lasno po nauku pročtiti, što druzi budu upisali, naredio sam, da se na svrhi od ovoga libarca priloži, i stavi u kratko pokupljeni Nauk, koji sam ja nikoliko godišta prije bio naredio u mojoj Gramatici. Ako ne bude ugodan ovi Nauk komugodir aristarku, on će moći slobodno ali iznova napisati drugi, ali će se bezredno u pismu smetati, ali će čovjek po načinu žanskomu s malom časti, naredno pismo svoje pogrditi.

Znam ja ovo dobro, da se ovi nauk sklada veoma s našimi srpskimi slovi, i da ga ja nijesam pokupio, nego s velicim razlogom; imajući naš jezik potrebu od veće slova, neg latinski, ali italijanski. Jošter vidio sam ja slova Ebreja, grčka, španjulska, i ina, tako sam u njih zamirio, i upamtio, što jest bilo potrebno našemu jeziku. Scinim, da će biti korisno pismo ovako, i lasno za čtiti se.

A ono, što me u početku hvališ od otvorenoga stijega, ne pristoji se toliko meni ona hvala, koliko mnogo poštovanomu gospodinu Dum Šimunu Ivana Matkovića, koji jest slavno uzvišio suprot poluvjenikom pravu vjeru krstjansku. Ne ostaje mi drugo za sada, nego moliti Gosp. tvo: da mi zapoviješ, ako sam vrijedan poslužiti tebi, i tvojijem u komugod drugomu poslu tvomu. Nastoj zdravo, veselo i u milosti Božjoj živiti.

Iz Rima na. 20. novembra 1613.
T: G. V. sluga u Isukrstu

Bartolomeo Kašić Bogdaničić
od Reda Družbe Jesusove.

Transliterisao Mrkalj :hvala:
 
Orbini had to appear before the inquisition in Rome
to answer the charges. During the investigation a great change occurred. The Archbishop
of Dubrovnik, through whom Orbini had received the summons to Rome, determined
that Orbini was innocent and was the victim of the ire of a few malicious persons who
persecuted him. He arranged for Orbini's accommodation with the Dubrovnik Dominicans
and appealed to his congregation to secure the means for Orbini's trip to Rome. The
Archbishop cleared him of all charges and reinstated him as Abbot of St. Michael in
Pakljena. It seemed as though Orbini was completely rehabilitated, but the conflict was
not over, for this turned into a bitter struggle between the Archbishop of Dubrovnik and
the Head of the congregation of Mljet (1593-4) in which Orbini ceased to play any role 12•
Orbini did receive satisfaction, however; a breve dated January 2, 1597 by Pope Clement
VIII shows that the Pope rescinded all punishment against Orbini and named him Abbot
of the monastery in Bac in the diocese of Kalocsa which was at that time under Thrkish
rule 13•
With this nomination Orbini was separated from the congregation of Mljet where he
had spent his monastic life. This did not mean, however, that Orbini really lived away
from Dubrovnik and in the impoverished monastery. The title "abbot of St. Maria of
11 Cited in M. PantiC, Kraljevstvo Slovena (1968) p. XXVIII.
12 More details can be found in the above-mentioned study by M. Pan tiC, on which this survey of Orbini's
li fe completely relies.
13 During the time of the Hungarian kings, Bac was the seat of the zupanija (comitatus), and next to
Kalocsa there was another center in the Kalocsa-Bac archbishopric. In the Middle Ages a fortress is mentioned,
a chapter, a hospital and a Franciscan monastery. Under Thrkish rule the city was almost deserted. In
1590-1591 the settlement numbered 15 families.
Bac", cited in Orbini's posthumously published work, only meant that the enjoyment of
the income of this particular monastery was assigned to him14• His old biographer Seraphinus
Cerva, reveals his real place of abode; he learned somehow that Orbini had found
refuge with the Bishop of Ston, Chrisostomus Ragnina, a former Benedictine. Orbini
lived under his protection for a brief time only, because in 1599 he went to Italy in order
to finish his main work and supervise its printing. In the preface of his "The Realm of
the Slavs" he mentions that he ·"went around Italy several times" visiting libraries searching
for historical works. He found the greatest number of such works, as he says, in the
library of the Duke of Urbino in Pesaro. Access to this library was probably arranged
for him by his patron Marino Bobali, who also assumed, probably very significant expenses
for the publication of "The Realm of the Slavs". In Pesaro on March 1, 1601 Orbini
dated his dedication and a few months thereafter the work must have been finished 15•
In the fall of 1601 Orbini was in his native land and again in his Benedictine congregation.
Apparently some changes had taken place, probably concerning the principal personages
with whom Orbini was in conflict. He was again honored with the title of Abbot of
St. Michael in Pakljena and this time he actually discharged his duties, however only for
a short time. In the middle of 1603, and for reasons that we are not acquainted with, he
moved to the previously mentioned monastery of St. James of Visnjica. During his stay
there he had somehow provoked the authorities of the Republic of Dubrovnik to such an
extent that they requested the Archbishop of Dubrovnik to "remove him from this province
for the reasons known to the Council", together with another monk. Three days later it
was decided to place these t~o monks, Mauro and Teofilo, on the island of Sipan16• At
about the same time his "The Realm of the Slavs" was placed on the "Index librorum prohibitorum"
pending the removal of the names of heretical and schismatic writers cited in
the book in different places17• ·
Orbini's exile to Sipan did not last long, and while there he took advantage of the situation
to complete some pending literary work. At the request of a rich merchant from Dubrovnik,
Rade SladojeviC, he translated into Slavic ("slovinski") the work of Angelo Elli
"Specchio spirituale del principio e del fine della vita umana" (Zrcalo duhovno od pocetka
i svrhe zivota covjecanskog ... ). The dedication was signed in Dubrovnik on April 20,
1606, but Orbini did not live to see this didactic work published18•
 
Orbini had to appear before the inquisition in Rome
to answer the charges. During the investigation a great change occurred. The Archbishop
of Dubrovnik, through whom Orbini had received the summons to Rome, determined
that Orbini was innocent and was the victim of the ire of a few malicious persons who
persecuted him. He arranged for Orbini's accommodation with the Dubrovnik Dominicans
and appealed to his congregation to secure the means for Orbini's trip to Rome. The
Archbishop cleared him of all charges and reinstated him as Abbot of St. Michael in
Pakljena. It seemed as though Orbini was completely rehabilitated, but the conflict was
not over, for this turned into a bitter struggle between the Archbishop of Dubrovnik and
the Head of the congregation of Mljet (1593-4) in which Orbini ceased to play any role 12•
Orbini did receive satisfaction, however; a breve dated January 2, 1597 by Pope Clement
VIII shows that the Pope rescinded all punishment against Orbini and named him Abbot
of the monastery in Bac in the diocese of Kalocsa which was at that time under Thrkish
rule 13•
With this nomination Orbini was separated from the congregation of Mljet where he
had spent his monastic life. This did not mean, however, that Orbini really lived away
from Dubrovnik and in the impoverished monastery. The title "abbot of St. Maria of
11 Cited in M. PantiC, Kraljevstvo Slovena (1968) p. XXVIII.
12 More details can be found in the above-mentioned study by M. Pan tiC, on which this survey of Orbini's
li fe completely relies.
13 During the time of the Hungarian kings, Bac was the seat of the zupanija (comitatus), and next to
Kalocsa there was another center in the Kalocsa-Bac archbishopric. In the Middle Ages a fortress is mentioned,
a chapter, a hospital and a Franciscan monastery. Under Thrkish rule the city was almost deserted. In
1590-1591 the settlement numbered 15 families.
Bac", cited in Orbini's posthumously published work, only meant that the enjoyment of
the income of this particular monastery was assigned to him14• His old biographer Seraphinus
Cerva, reveals his real place of abode; he learned somehow that Orbini had found
refuge with the Bishop of Ston, Chrisostomus Ragnina, a former Benedictine. Orbini
lived under his protection for a brief time only, because in 1599 he went to Italy in order
to finish his main work and supervise its printing. In the preface of his "The Realm of
the Slavs" he mentions that he ·"went around Italy several times" visiting libraries searching
for historical works. He found the greatest number of such works, as he says, in the
library of the Duke of Urbino in Pesaro. Access to this library was probably arranged
for him by his patron Marino Bobali, who also assumed, probably very significant expenses
for the publication of "The Realm of the Slavs". In Pesaro on March 1, 1601 Orbini
dated his dedication and a few months thereafter the work must have been finished 15•
In the fall of 1601 Orbini was in his native land and again in his Benedictine congregation.
Apparently some changes had taken place, probably concerning the principal personages
with whom Orbini was in conflict. He was again honored with the title of Abbot of
St. Michael in Pakljena and this time he actually discharged his duties, however only for
a short time. In the middle of 1603, and for reasons that we are not acquainted with, he
moved to the previously mentioned monastery of St. James of Visnjica. During his stay
there he had somehow provoked the authorities of the Republic of Dubrovnik to such an
extent that they requested the Archbishop of Dubrovnik to "remove him from this province
for the reasons known to the Council", together with another monk. Three days later it
was decided to place these t~o monks, Mauro and Teofilo, on the island of Sipan16• At
about the same time his "The Realm of the Slavs" was placed on the "Index librorum prohibitorum"
pending the removal of the names of heretical and schismatic writers cited in
the book in different places17• ·
Orbini's exile to Sipan did not last long, and while there he took advantage of the situation
to complete some pending literary work. At the request of a rich merchant from Dubrovnik,
Rade SladojeviC, he translated into Slavic ("slovinski") the work of Angelo Elli
"Specchio spirituale del principio e del fine della vita umana" (Zrcalo duhovno od pocetka
i svrhe zivota covjecanskog ... ). The dedication was signed in Dubrovnik on April 20,
1606, but Orbini did not live to see this didactic work published18•

Orbinijeva petljanja s inkvizicijom nemaju veze s izmišljenim "srpskim" sadržajem- krajnje neobično što mu se pokušabva imputirati.
Taj je autor, kao i mnogi drugi, prošao testove "pravovjerja" po običajima onoga doba, što se nema veze s njegovim spisateljstvom..
 
Ne znam samo što hoćeš s ovim pisanijama. Kašić je stalno govorio o slovinskom ili ilirskom jeziku, a u nekoliko je situacija naveo da su te odrednice isti- ili slično- što i hrvatski (u njegovo doba). U jednoj je situaciji spomenuo "srbska slova", što u ono doba bijaše dosta čest naziv za ćirilsko pismo.

I što to onda navodno pokazuje ili dokazuje ?

Kašić je pisao jezikom stiliziranim u južnim hrvatskim krajevima, koji je po jezičnim značajkama skladni dio hrvatske pismenosti i literature od 15. st.
Toga nema, tj. takvoga jezika, ni kod kog drugoga naroda. Niti on, niti njegovi dopisnici i suautori, nisu taj jezik poistovjećivali sa srpskim.

Njegova gramatičarska tradicija živi u svim hrvatskim gramatikama preko Della Belle, Lanosovića, Reljkovića,... sve do Mirka Divkovića,
a djela mu tiskaju i proučavaju jedino u hrvatskom krugu, kao svoh autora.

Doista, ne vidim što hoćeš ?

Pogledajte prilog 411399

Bartol-Ka%C5%A1i%C4%87-NSKizdanja_0067.jpg


Pogledajte prilog 411401

Pogledajte prilog 411403

bartol%20kasic%20biblia%20sacra.jpg


Ako ti je do bilo čeg višeg od naklapanja, i obične literature ima dostupne na mreži koliko hoćeš:

http://hrcak.srce.hr/22384

When did Bartol Kašić commence and complete his translation of the Bible into Croatian


http://hrcak.srce.hr/75517

JEZIK MARINA DRŽIĆA PREMA JEZIKU BIBLIJE BARTOLA KAŠIĆA I DUBROVAČKOGA MISALA


http://hrcak.srce.hr/76616

Kašićev i tragovi u hrvatskoj gramatici

http://hrcak.srce.hr/13322

INSTITUTIONES LINGUAE ILLYRICAE/OSNOVE ILIRSKOGA JEZIKA, Bartol Kašić, INSTITUTIONES LINGUAE ILLYRICAE libri duo, Rim 1604. (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2002.)

http://hrcak.srce.hr/22249

Kašićev prijevod Biblije, isusovački red i Sveta Stolica (O propalom pokušaju izdanja jedne knjige)


http://hrcak.srce.hr/19116

NAZIVI HRVATSKOGA JEZIKA U DOPREPORODNIM GRAMATIKAMA

http://hrcak.srce.hr/67389

Rječotvorje u Marulićevu i Kašićevu prijevodu De imitatione Christi (na primjerima filozofsko-teološkog leksika)

Da li postoji neko na ovom forumu, koji ce stati na put ovakvom idiotskom trolovanju?
 
Da li postoji neko na ovom forumu, koji ce stati na put ovakvom idiotskom trolovanju?

Što je "idiotsko trolovanje" ? Odgovoreno je na napis forumaša koji je, potrebno i nepotrebno, slikama zauzeo n-puta više prostora.
Postavljene su slike djela koja svojim oblikom niječu oveće prijeslike predhodnoga postavljača, a i dane su poveznice na stručne i znanstvene tekstove koji
samim sadžajem pobijaju te bizarne fantazije.

Dakle, kad se nema što podkrijepljeno odgovoriti, onda- zaustavite Reuters ...
 
Što je "idiotsko trolovanje" ? Odgovoreno je na napis forumaša koji je, potrebno i nepotrebno, slikama zauzeo n-puta više prostora.
Postavljene su slike djela koja svojim oblikom niječu oveće prijeslike predhodnoga postavljača, a i dane su poveznice na stručne i znanstvene tekstove koji
samim sadžajem pobijaju te bizarne fantazije.

Dakle, kad se nema što podkrijepljeno odgovoriti, onda- zaustavite Reuters ...

Poziv u pomoć moderacijskog tima je uvijek bila alternativa kada više nemaš argumenata.
 
Što je "idiotsko trolovanje" ? Odgovoreno je na napis forumaša koji je, potrebno i nepotrebno, slikama zauzeo n-puta više prostora.
Postavljene su slike djela koja svojim oblikom niječu oveće prijeslike predhodnoga postavljača, a i dane su poveznice na stručne i znanstvene tekstove koji
samim sadžajem pobijaju te bizarne fantazije.

Dakle, kad se nema što podkrijepljeno odgovoriti, onda- zaustavite Reuters ...

To sto ti radis nema nikave apsolutno veze sa "poTkrijepljenim" odgovorimo. Prvo ti treba da procitas sve te knjige, pa zatim da izvuces citate za koje smatras da su relevantni za diskusiju i da ih suprostavis tudjim tvrdnjama. Ovo nasumicno i nekontrlolisano nabacivanje linkova, naslovnica i bog te pita cega jos, samo govori da te knjige ti nisi procitao, da nemas pojma o cemu se tu radi, i da ne mozes argumentovano da odgovoris u diskusiji, sve u svemu to se zove trolovanje, a iz nekog meni nejasnog razloga, uporno ti se gleda kroz prste

- - - - - - - - - -

Poziv u pomoć moderacijskog tima je uvijek bila alternativa kada više nemaš argumenata.

Kakva argumente vas dvojica ili trojica imate? Putpune ste neznalice, smesni ste uzduz i popreko, a plus ste oterali odavde jedinog normalnog Hrvata i obesmislili svojim svojim verbalnim neoustaskim brabonjcima svaku temu koje ste se latili.
 
Kakva argumente vas dvojica ili trojica imate? Putpune ste neznalice, smesni ste uzduz i popreko, a plus ste oterali odavde jedinog normalnog Hrvata i obesmislili svojim svojim verbalnim neoustaskim brabonjcima svaku temu koje ste se latili.

Ti si taj koji treba pružiti argumente. Znanstven činjenica je da je Dubrovačka republika bila hrvatska republika. Radi se o zamjeni teza. Ti trebaš dokazati svoj revizionizam. Ne obratno. Mi smo svoje odavno odradili.
 
Poziv u pomoć moderacijskog tima je uvijek bila alternativa kada više nemaš argumenata.

Da mene odstrane sa Foruma hr direktno je kod moderacije urgirao Hroboatos. Neka kaže da nije.

- - - - - - - - - -

Ne znam samo što hoćeš s ovim pisanijama. Kašić je stalno govorio o slovinskom ili ilirskom jeziku, a u nekoliko je situacija naveo da su te odrednice isti- ili slično- što i hrvatski (u njegovo doba). U jednoj je situaciji spomenuo "srbska slova", što u ono doba bijaše dosta čest naziv za ćirilsko pismo.

I što to onda navodno pokazuje ili dokazuje ?

Kašić je pisao jezikom stiliziranim u južnim hrvatskim krajevima, koji je po jezičnim značajkama skladni dio hrvatske pismenosti i literature od 15. st.
Toga nema, tj. takvoga jezika, ni kod kog drugoga naroda. Niti on, niti njegovi dopisnici i suautori, nisu taj jezik poistovjećivali sa srpskim.

Njegova gramatičarska tradicija živi u svim hrvatskim gramatikama preko Della Belle, Lanosovića, Reljkovića,... sve do Mirka Divkovića,
a djela mu tiskaju i proučavaju jedino u hrvatskom krugu, kao svoh autora.

Pokazuje da na standardizatora srpskog jezika istorijsku tapiju ima srpska istoriografija.
 
To sto ti radis nema nikave apsolutno veze sa "poTkrijepljenim" odgovorimo. Prvo ti treba da procitas sve te knjige, pa zatim da izvuces citate za koje smatras da su relevantni za diskusiju i da ih suprostavis tudjim tvrdnjama. Ovo nasumicno i nekontrlolisano nabacivanje linkova, naslovnica i bog te pita cega jos, samo govori da te knjige ti nisi procitao, da nemas pojma o cemu se tu radi, i da ne mozes argumentovano da odgovoris u diskusiji, sve u svemu to se zove trolovanje, a iz nekog meni nejasnog razloga, uporno ti se gleda kroz prste

Navedene knjige sam, ne u cijelosti- zbog same njihove naravi, pročitao.
Rječnik sam prošao cijeli, a gramatiku u Katičićevu prikazu ( http://dizbi.hazu.hr/object/9602 ), dok sam pročitao Kašićev prijevod Biblije.
Tekstovi su navedeni da se neznalice, koji spominju Kašića, podsjete koja su to djela, tko ih je izdavao i pročavao, i u koju
književnu kulturu i tradicju pripadaju. Osim toga, dane su poveznice na čitke tekstove, da ne ostane samo kod praznoga nadgornjavanja.

- - - - - - - - - -

Kakva argumente vas dvojica ili trojica imate? Putpune ste neznalice, smesni ste uzduz i popreko, a plus ste oterali odavde jedinog normalnog Hrvata i obesmislili svojim svojim verbalnim neoustaskim brabonjcima svaku temu koje ste se latili.

Ne znam tko je "otjeran" i tko je "neznalica", pa da vidimo tko širi "verbalne neoustaške brabonjke"...

- kakav je Kašićev pravopis: fonološki, morfonološki ili miješani, s udjelom korijenskoga ?
Kako piše predmete završavajuće na -d, -z, -b (pod, bez, iz, ob..)

-Koji je glavni uzrok zašto Kašićev prijevod nije tiskan ? Koju su ulogu u tom imali Levaković i Franjo Ergelski ?

-Koje je djelo samostalna umjetnička Kašićeva drama ?

-Kakva je bila Kašićeva politika prevođenje u odnosu na dubrovačku i bosansku jezičnu situaciju ? Kako se odnosio prema raguzeizmima ?

- S kojeg je vrela uopće prevodidio ?

- Gdje se nalaze sad ti njegovi rukopisni prijevodi ?

-Koja je djela koristio kod prijevoda ?

-Je li njegov prijevod doslovan, kao Katančićev, ili višerazinski ?

-....
 
Da mene odstrane sa Foruma hr direktno je kod moderacije urgirao Hroboatos. Neka kaže da nije.

Budući da nisam ni znao da si tamo sudjelovao, nisam mogao ništa poduzeti.
A da sam i znao, ne bih ništa napravio - zašto da ljudima uskraćujem burleske.

- - - - - - - - - -


Pokazuje da na standardizatora srpskog jezika istorijsku tapiju ima srpska istoriografija.

Kašić je standardizator hrvatskoga;osim tiskanih djela, rukopisi mu se nalaze uglavnom u Zagrebu, pa je posve prirodno da se njim bave njegovi vlastiti ljudi- onih čijom
je gramatičarskom tradicijim dominirao preko 250 godina.
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=30775
http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=187
 
Poslednja izmena:
Budući da nisam ni znao da si tamo sudjelovao, nisam mogao ništa poduzeti.
A da sam i znao, ne bih ništa napravio - zašto da ljudima uskraćujem burleske.
Ustvari, nisam to bio ja nego Mariola, moja koleginica. :p

Malko si bil popizdil na Mariolu jer je tebi bio uskraćen pristup na Društvene znanosti (danas Jezik). Zato si insistirao da mene uklone sa Povijesti (što su prvo učinili tako što su mi zveknuli 1000 negativnih bodova, a 10 je dovoljno za permaban, bez ikakvog razloga, a onda, nakon žalbe supermoderaciji, to je ukinuto, da bih dobio zabranu pristupa potforumu Povijest, koja i dan danas važi). Da ti potpuno osvežim pamćenje radilo se o tvojoj temi o srpskohrvatskom jeziku i njegovom odlasku u hropotarnicu povijesti na kojoj si izgubio strpljenje. :p

"Hrvatski jezik je napokon međunarodno priznat"

Naravno, snimak originala teme mi je negde sačuvan; ovo je iskasapljena verzija odakle je obrisano 26 mojih postova.

Kašić je standardizator hrvatskoga;osim tiskanih djela, rukopisi mu se nalaze uglavnom u Zagrebu, pa je posve prirodno da se njim bave njegovi vlastiti ljudi- onih čijom
je gramatičarskom tradicijim dominirao preko 250 godina.
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=30775
http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=187

Kad bi hrvatski postojao, možda. Uostalom, ko ti brani da živiš u mašti.
 
Poslednja izmena:
Ustvari, nisam to bio ja nego Mariola, moja koleginica. :p

Malko si bil popizdil na Mariolu jer je tebi bio uskraćen pristup na Društvene znanosti (danas Jezik). Zato si insistirao da mene uklone sa Povijesti (što su prvo učinili tako što su mi zveknuli 1000 negativnih bodova što ima za posledicu permaban, bez ikakvog razloga, a onda, nakon žalbe supermoderaciji, to je ukinuto, da bih dobio zabranu pristupa potforumu Povijest, koja i dan danas važi). Da ti potpuno osvežim pamćenje radilo se o tvojoj temi o srpskohrvatskom jeziku i njegovom odlasku u hropotarnicu povijesti na kojoj si izgubio strpljenje. :p

"Hrvatski jezik je napokon međunarodno priznat"

Naravno, snimak originala teme mi je negde sačuvan; ovo je iskasapljena verzija odakle je obrisano 26 mojih postova.


Kad bi hrvatski postojao, možda. Uostalom, ko ti brani da živiš u mašti.

Toga se ne sjećam, osim mutno je da je bila neka provokatorica Mariola bez puno argumenata. U razglabanjima o jeziku na tom forumu meni je od početka bio uskraćen pristup, zbog bijednih polujugovića, n aforum Jezik
ili Društvene znanosti (prepali su se kad su vidjeli kako njihove varijante padaju u vodu). Na povijesti je bilo opstrukcija, no više se tema o tom rasprelo, s napisima Koliko se razlikuju hrvatski i srpski, Hrvatski i srpski jezik (povijesne činjenice) ...
Tu ti nisi imao nikakvu ulogu.

Slobodno i ostari u mašti, tvoja zabava...
 
Toga se ne sjećam, osim mutno je da je bila neka provokatorica Mariola bez puno argumenata. U razglabanjima o jeziku na tom forumu meni je od početka bio uskraćen pristup, zbog bijednih polujugovića, n aforum Jezik
ili Društvene znanosti (prepali su se kad su vidjeli kako njihove varijante padaju u vodu). Na povijesti je bilo opstrukcija, no više se tema o tom rasprelo, s napisima Koliko se razlikuju hrvatski i srpski, Hrvatski i srpski jezik (povijesne činjenice) ...
Tu ti nisi imao nikakvu ulogu.

Slobodno i ostari u mašti, tvoja zabava...

Ja bar mogu da ostarim, za razliku od tebe. :p

- - - - - - - - - -

PS. A pomenutu temu u originalu, pre cenzure, postaviću kad uhvatim vremena, pa ćemo videti argumentaciju.
 
Molim te, prestani se sramotiti.

Vidi ti debelog! To da ti nemaš pojma sa gramatikom smo utvrdili - kad ono beše? A da, pre neki dan.

Tako da ne moraš glumiti transfer blama, jer gore je sve jasno kao suza. Prepisivanje od Tandorija nikad nije dalo pozitivnu ocenu.

awXBoTo.jpg


- - - - - - - - - -


Stvarno pretjeraste, Kakve sad imaju veze postovi sa foruma od prije skoro čitave decenije, i to čak jednog sasvim drugog?

Turn it down a notch, people.

Problem je što su odsekli tri stranice teme. Cenzura, po hrvatskom običaju.
 

Back
Top