Kiše jesenje! Tuga je stvarno pregolema, ali se ovde mora konstatovati: metodom komputacione dijalektometrije, čiji je rezultat prezentovan u radu:
The Computational Analysis of Bulgarian Dialect Pronunciation pokazuje se da se ono što je na karti označeno kao tranzicioni bugarski dijalekt, tj
najzapadniji bugarski dijalekt (po klasifikaciji koja postavlja lingvističku granicu između srpskog i bugarskog na državnoj granici Kraljevine Srbije i Kraljevine Bugarske od iz 1913., tj uz pretpostavku da su govori Dimitrovgrada i Bosilegrada striktno bugarski)
sam za sebe čini posebnu dijalekatsku podgrupu u odnosu na sve ostale bugarske dijalekte, tj osim što se grupiše sa grupom zapadnih bugarskih dijalekata njegov
izgovor nije posebno blizak ni sa jednim drugim bugarskim dijalektom. Time se dokazuje da je u pitanju tranzicioni dijalekt sa srpskim - može da se posmatra i kao deo štokavskog dijalekta koji prelazi u Bugarsku. Toliko o “bugarskim govorima Srbije” - svi govori zapadno od njega se od reda se grupišu sa Prizrensko-timočkim u stare štokavske ili
torlačke govore, a ovi sa štokavskim - uz Kosovsko-Resavaki (razvio se iz jezika Moravske Srbije Kneza Lazara) i Zetsko-južnosandžačkim govorima grupišu u štokavske - striktno na osnovu fonetike, tj
izgovora, onoga što čini jedan govor
razumljivim nekom ili ne. Leksika se daleko najbrže menja, a gramatičke osobine su daleko manje stabilne od izgovora i akcenta. Originalno mu je
jedino zajedničko baš sa svim bugarskim govorima to što je u Balkanskom jezičkom savezu, druga zajednička osobina, ali
samo sa zapadnim bugarskim dijalektima je ekavski refleks jata. To je inače veoma poznata osobina izvesnog susednog jezika, kao da je u pitanju srpski.
Jezik kojim neko govori ne utiče ni u kom slučaju na njegovu nacionalnu pripadnost, samo je potrebno znati da je jezik Bosilegrada, Trna i Dimitrovgrada ipak
nekada bio štokavski, pa prešao u bugarske govore. Dalje na zapad su srpski govori iz Balkanskog jezičkog saveza.
Razumem da je rezultat krajnje neprijatan za naše teoretičare “Velike” Bugarske, ali rezultati su tu. Dendogram na stranici 288 je neumoljiv -
nema grupisanja tranzicionog bugarskog dijalekta (najzapadniji - onaj kojim govore Bosilegrad i Dimitrovgrad) sa bilo kojim drugim bugarskim dijalektom osim po refleksu jata koji je dao ‘e’- osobina koju ti govori dele i sa svim govorima Srbije. Još jednom, dendogram na stranici 288 je tu. Bilo bi zanimljivo i proveriti komputacione vrednosti i videti dendogram za makedonske i govore jugozapadne Bugarske, nije uopšte isključeno da se govori jugozapadne Bugarske grupišu sa makedonskim, i tek zajedno sa njima sa bugarskim kao deo južnoslovenskog dijalekatskog kontinuuma, ko zna da li Pirinska Makedonija nekada nije govorila isto kao i Vardarska? Šta ako se pojavi i poseban klaster makedonskih govora?
@Boris T @Nenad1331 @хан Ацо @Лекизан @Slavan @Q. in perpetuum hibernum @sumljiv_tip @zlatkopatuljak
Sajt bugarske akademije nauka:
sci-gems.math.bas.bg:8080/jspui/bitstream/10525/1567/1/sjc094-vol3-num3-2009.pdf
O komputacionim metodama u dijalektometriji, delu komputacione lingvistike može da se pročita u ovom ćlanku:
https://www.jstor.org/stable/30204900
Pogledajte prilog 1409081
Pogledajte prilog 1409085