Znaci ipak sa CA gle ovo, Gorde:
https://www.dmgh.de/mgh_ss_rer_germ_n_s_5/#page/135/mode/1up
Pogledajte prilog 1773198
U rukopisu je nekada stajalo crassia, ali je prvo slovo od strane nekoga u jednom trenutku izbrisano (tako da je danas čitko rassia). Neko od čitalaca rukopisa je pretpostavio da se radi o lapsusu, pa je sastrugao prvi grafem iz te reči.
Dakle, i u Historia peregrinorum je ipak isto (izvorno) stajalo Crassia, isto kao i u istoriji Fridihovog pohoda.
Kako bi mu se to Crassia čitalo; Krašija?!A gle ovo, Gorde:
https://www.dmgh.de/mgh_ss_rer_germ_n_s_5/#page/135/mode/1up
Pogledajte prilog 1773198
U rukopisu je nekada stajalo crassia, ali je prvo slovo od strane nekoga u jednom trenutku izbrisano (tako da je danas čitko rassia). Neko od čitalaca rukopisa je pretpostavio da se radi o lapsusu, pa je sastrugao prvi grafem iz te reči.
Dakle, i u Historia peregrinorum je ipak isto (izvorno) stajalo Crassia, isto kao i u istoriji Fridihovog pohoda.
Pa interesuje i mene ali moram da potražim po netu.
Ovde mislim da nema ništa, našao sam na netu i na brzinu prelistao.
Ti bre u neku turističku agenciju da se zaposlišCrkve sv. Lovre u Zadru nalazi se na glavnom gradskom trgu. Točnije, nalazi se pored Gradske straže, a iza kavane Lovre pa sa trga nije vidljiva. Da bi se došlo do crkve treba proći kroz kavanu, a u crkvu se ulazi kroz bivše svetište, tj. kroz njen stražnji kraj.
Crkva sv. Lovre jedan je od najoriginalnijih arhitektonskih spomenika ranog srednjeg vijeka. Na njoj se iščitavaju elementi predromaničkog i romaničkog stila. Longitudinalnog je oblika s pseudobazilikalnom trobrodnom podjelom unutrašnjeg prostora koju tvore dvije kratke kolonade.
Apsida je pravokutna, upisana u prostoru i presvođena polukalotom (polukupolom) na trompama a do nje su dvije malene pastoforije. Zidne plohe su raščlanjene lezenama i visećim slijepim arkadicama. Središte crkvice bilo je natkriveno kupolom, a glavno pročelje je izgrađeno kao westwerk – narteks s kulom-zvonikom.
Unutrašnjost je bila ukrašena freskama, koje nisu sačuvane, ali se još vide orlovi na impostima stupova. Okvir portala od 1886. čuva se u zbirci Arheološkog muzeja u Zadru. Pronađeno je i nekoliko fragmenata oltarne pregrade za koje se pretpostavlja da je iz 11. stoljeća.
Moram ti reć da je i meni otkriće koliko toga imamo jer za 90% toga nisam ima pojma pošto velika većina tih crkvi(ca), utvrda ili tvrđava ne dođe na red pored ovih najpoznatijih znamenitosti. A obzirom da sam ljubitelj fotografije i dobrog kadra povuklo me u bezdanTi bre u neku turističku agenciju da se zaposliš
Ahahahhaha. Pa jel moguće
Dobro je. Barem nema opis da se do nje stiže kroz neku kafansku baštu
Uuu, ova poslednja slika, liči malo na Petra i Pavla u Rasu.Evo baš je na redu jedna crkva koja spada u onu skupinu naših najznačajnijih i najpoznatijih ostavština iz ranog srednjeg vijeka..
Crkva sv. Donata u Zadru nalazi se u središnjem dijelu povijesne jezgre grada, na ruševinama antičkoga foruma. Bila je posvećena Sv.Trojstvu, a sadašnje ime nosi od XV. st. po biskupu Donatu koji ju je, prema predaji, dao sagraditi najvjerojatnije početkom IX. st. Prvi se put spominje u dijelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta O upravljanju državom, oko 950. g. Sagrađena je na tradicijama ranobizantske arhitekture ranoga srednjeg vijeka, kružnog je oblika s dvostrukim prstenom koji se javlja na nekoliko primjeraka u Europi toga vremena. Među njima ističe se svojom originalnošću.
Nije se sačuvala u prvotnom obliku. Nedostaje joj južna prigradnja koja je porušena 1930., pa je vidljiva središnja kružna jezgra. Crkva je sastavni dio episkopalnog kompleksa i nadovezuje se na starokršćansku katedralu i biskupsku palaču. Ima izgled valjka kojemu su s istočne strane prigrađene tri visoke apside. Ispod krova na južnoj strani nalaze se tri otvora koja su iz galerije vodila u spomenutu južnu prigradnju. Kao kultna građevina služila je do 1798.
Temelji crkve ogoljeni su pa se vidi ugrađeni antički materijal – fragmenti antičkih stupova, kamenih greda, kapitela i drugih raznovrsnih arhitektonskih elemenata. Od brojnih ulomaka uzidanih u njezine temelje važni su ostaci žrtvenika ili podnožja za kip božanstva na kojemu je natpis posvećen božici Junoni i vrhovnom bogu Jupiteru. Ulazni je portal sastavljen također od antičkih kamenih greda (arhitrava) kao i onaj na ulazu u galeriju. Originalni je pod uklonjen i sad su vidljive ploče antičkog foruma.
Šest masivnih pilona i dva stupa pred svetištem dijele središnji okrugli prostor od prstenastog ophoda. Isti se raspored stupova i pilona ponavlja i na galeriji. Apside se protežu do vrha rotonde i u njima su se obavljali liturgijski obredi. Glavno je svetište bilo u prizemlju velike apside. Na galeriji se također održavalo bogoslužje, kako se pretpostavlja, za potrebe biskupa Donata.
Ova je simpatična.Crkva sv. Nikole nalazi se na brežuljku na krunidbenom polju Prahuljama kod Nina, u blizini Zadra, a govori o lokalnoj i nacionalnoj povijesti. Crkva je sagrađena u 11. stoljeću, a u kasnijem razdoblju bila je na korist stanovnicima. U ratovima s Turcima u 16. stoljeću kupola ove crkve u obliku križa preoblikovana je u obrambenu kulu s kruništem. Može se prijmijetiti da danas sakralna građevina sliči mješavini crkve i utvrde. Time je Crkva sv. Nikole predstavlja jedini sačuvani primjerak romaničke arhitekture, koja se očuvala u tom obliku sve do danas.
Uz dužinu koja je 5,9 m i širinu koja je 5,7 m, Crkva sv. Nikole nije jako velika, ali je povijesno treba gledati kao vrlo značajnu. Prema narodnim predajama je u Ninu okrunjeno sedam kraljeva, a svaki put na isti način, tako što bi kralj u svojoj pratnji dojahao do crkve, tamo se onda predstavio narodu i u znak svoje kraljevske vlasti mačem bi zasjekao na sve četiri strane svijeta. Osim toga kraljevi su ovdje nekoć izgovarali i svoja svečana obećanja narodu.
Pored sakralnog značaja, Crkva sv. Nikole danas je prije svega vrlo često mjesto zaustavljanja u prilikama kada se istražuje okolica Nina. Zbog blago uzvišenog položaja na brežuljku, zalasci sunca su prekrasni, stoga ako se nađete u Ninu svakako posjetite ovu roman(t)ičnu crkvicu.
Јесте али нема плетер, заборавили да ставе вероватно, па није хрватска.
