Srednjovekovna Hrvatska

Kako je onda završio u Mađara? Na to pitanje trebalo bi dati smislen odgovor. Ukrao ga Bela II. kad se vraćao iz Carigrada? To je neozbiljno. Uvriježeno je mišljenje, ne u hrvatskoj historiografiji - koja se time nije ni bavila, da se radi o poklonu Mihaela VII., inače nema razloga zašto bi itko lijepio sličice stranih državnika po svojim krunidbenim insignijama https://europeanconservative.com/articles/essay/the-holy-crown-of-hungary-a-symbol-of-nationhood/

Nisam nigde rekao da je ukrao. Ali, to ne ide u prilog onome što si napomenuo.

To znači da kruna nije bila izrađena speciifčno za ugarskog kralja. Već je bila primljena npr. kao individualni poklon; kao dar bez značaja kakav si ti prvobitno naveo. Bilo je mađarskih kraljeva i pre toga, mađarska Kruna (kao institucija) ni na koji način nije vezana za to individualno darivanje relikvije, koje nigde nije bilo propraćeno nekakvim formalnim titulama.

To je, dakle, neuporedivo sa slučajem Držislava iz Tomine tradicije.
 
Pa da, oko toga se i ne slažemo. Pitanje je je li bilo moguće da bizantski carevi šalju nekome insignije za titule koje u Carigradu nisu postojale. Vidimo da je bilo moguće. Ja i ne mislim da je Držislav bio prvi hrvatski kralj, kako sam ranije naveo, kao i objašnjenje zašto to mislim. To ni Toma izravno ne tvrdi, ali kaže da je prvi koji je nosio naslov kralja Hrvatske i Dalmacije, koliko god to danas bilo teško dokazati
 
Pa da, oko toga se i ne slažemo. Pitanje je je li bilo moguće da bizantski carevi šalju nekome insignije za titule koje u Carigradu nisu postojale. Vidimo da je bilo moguće. Ja i ne mislim da je Držislav bio prvi hrvatski kralj, kako sam ranije naveo, kao i objašnjenje zašto to mislim.

Nije pitanje. Ne postoji kraljevska titula u Carigradu; nikada, od početka do kraja.

A što se tiče ugarske krune, sama činjenica ko je predstavljen i kakvog je tipa, pokazuje jasno o čemu je reč. Ako se ne varam, to je čak i ženska kruna, dakle napravljena za caricu, suprugu cara.

Znaš šta je to, to je kao mi je najbolji prijatelj poklonio kuler ovaj što ga imam na stolu. Na njemu su i dalje srca i početni delovi nekih ljubavnih poruka njegovoj verenici, ali pošto je meni bio potreban i pošto je u tom momentu mogao da mi da, uz neke kasnije tehničke dorade, zaslužio je (deo predmeta) kod mene.

To ni Toma izravno ne tvrdi, ali kaže da je prvi koji je nosio naslov kralja Hrvatske i Dalmacije, koliko god to danas bilo teško dokazati

Ja bih rekao da, štaviše, imamo dokaze da se tako nešto nije dogodilo. Još je Ivan Lučić ukazao da je reč o refleksiji kasnije titule, iz vremena Petra Krešimira, koja je bila preneta na Držislavovo vreme. U natpisu Držislava iz kninskog kaptola stoji Dux Hrvata.

Ozbiljna kritička istoriografija tvrdi da je Dalmacija ušla tek u titulu u vreme Petra Krešimira, a da je tradicija u Historia Salonitana preslikavanje kasnije, savremenije titule. A to je još jedan razlog zašto se ne treba uzdati u Tominu vest tj. zašto je treba smatrati značajno kasnijom konstrukcijom.
 
Moje mišljenje je da je, da bi se pružio nekakav međunarodni legitimitet hrvatskoj kruni nešto dublje u prošlosti od Zvonimirova vremena, odnosno da bi se objasnilo kako je to Petar Krešimir kralj sa Zvonimirovom titulo, izmišljena naknadno tradicija o Držislavovom dobijanju krune iz Carigrada još krajem X stoleća.
 
Nisam nigdje napisao da je u Carigradu postojala kraljevska titula, naprotiv, više puta sam naglasio da nije. Slažem se da titula kralja Hrvatske i Dalmacije nije postojala u Držislavovo vrijeme. Toma je utoliko pogriješio što je taj dvočlani naslov projicirao u X. stoljeće. Ipak, sam naslov hrvatskih kraljeva postojao je već u 10. stoljeću kako to svjedoči solinski natpis, a promjenu u titulaciji lako je protumačiti dvostrukim imenima koja se tada javljaju. Možemo nagađati da su to hrvatski vladari učinili na svoju ruku, ali u ranom srednjem vijeku vladao je manji nered u vladarskom nazivlju nego što to suvremena historiografija ponekad tvrdi u svom redukcionističkom pristupu.
 
Nisam nigdje napisao da je u Carigradu postojala kraljevska titula, naprotiv, više puta sam naglasio da nije. Slažem se da titula kralja Hrvatske i Dalmacije nije postojala u Držislavovo vrijeme. Toma je utoliko pogriješio što je taj dvočlani naslov projicirao u X. stoljeće. Ipak, sam naslov hrvatskih kraljeva postojao je već u 10. stoljeću kako to svjedoči solinski natpis, a promjenu u titulaciji lako je protumačiti dvostrukim imenima koja se tada javljaju. Možemo nagađati da su to hrvatski vladari učinili na svoju ruku, ali u ranom srednjem vijeku vladao je manji nered u vladarskom nazivlju nego što to suvremena historiografija ponekad tvrdi u svom redukcionističkom pristupu.

A zašto je Stjepan Držilslav veliki knez u kninskom natpisu? I zašto je njemu vazalan knez Hrvata?
 
To onda znači da je natpis nastao pre 976. godine, pre Jelenine smrti?
Da, koliko mi je poznato obično se datira prije Jelenine smrti. A "knez Hrvata" u drugoj polovici X. stoljeća nije morao biti samo jedan, jer bi tada dux magnus bio taj jedan. Naravno, tu se sad postavlja stari problem kada u srednjovjekovnoj prošlosti oznaka staleža postaje etnonim
 
Da, koliko mi je poznato obično se datira prije Jelenine smrti. A "knez Hrvata" u drugoj polovici X. stoljeća nije morao biti samo jedan, jer bi tada dux magnus bio taj jedan. Naravno, tu se sad postavlja stari problem kada u srednjovjekovnoj prošlosti oznaka staleža postaje etnonim

Zar nije više za očekivati da glavna primarna titula ima navod zemlje (u vidu etnikona ili kako god već) a da lokalni kneževi budu samo dux?
 
Dux magnus je mogao u slavenskom govoru biti preveden i kao kralj, a moguće je da je doista bio prevođen kao naslov velikog vojvode ili velikog kneza, ali je označavao stupanj suverenog vladata u značenju kralja. Naslov velikog kneza se uobičajeno uzima kao ponešto niže razine od naslova kralja, ali često se navodi kao naslov koji je više-manje jednak naslovu kralja.
 
Dux magnus je mogao u slavenskom govoru biti preveden i kao kralj, a moguće je da je doista bio prevođen kao naslov velikog vojvode ili velikog kneza, ali je označavao stupanj suverenog vladata u značenju kralja. Naslov velikog kneza se uobičajeno uzima kao ponešto niže razine od naslova kralja, ali često se navodi kao naslov koji je više-manje jednak naslovu kralja.

Meni dux magnus sa kninskog natpisa deluje kompatibilno u izvesnom smislu titulama koje pronalazimo u papskim pismima. U slučaju Domagoja duci glorioso, Zdeslava i Branimira glorioso comiti.
 
Zar nije više za očekivati da glavna primarna titula ima navod zemlje (u vidu etnikona ili kako god već) a da lokalni kneževi budu samo dux?
Za očekivati jest, ali budući da je natpis samo djelomično očuvan, zasad bez mogućnosti rekonstrukcije (za razliku od solinskog), ostaje nagađati. Možda se radilo o trećoj generaciji dinastije: rex-dux magnus-dux, možda o početku formiranja sustava župana plemenitih Hrvata, gdje je župan preveden kao dux, ili o nečem trećem, nije moguće sa sigurnošću reći. Ono što smatram važnim za Hrvatsku 10. stoljeća, a nisam jedini koji to misli, da se radi o već razrađenoj terminologiji titula, gdje ovi izrazi imaju svoj točno utvrđen sadržaj. Posljednjih pola stoljeća u hrvatskoj historiografiji, unatoč vidnom napretku na nekim poljima, prisutna je tendencija da se titulature iz vremena Trpimirovića proglase nebitnim pitanjem, čak dotle da se tvrdi da vladari nisu znali ili da im nije važno kakav su naslov nosili. Ono, ne znam riješiti zadatak, pa ga proglasim glupim. I da, mislim da dux magnus svakako upućuje na titulu, a ne na atribut, kao gloriosus ili famosa
 
Kako je onda završio u Mađara? Na to pitanje trebalo bi dati smislen odgovor. Ukrao ga Bela II. kad se vraćao iz Carigrada? To je neozbiljno. Uvriježeno je mišljenje, ne u hrvatskoj historiografiji - koja se time nije ni bavila, da se radi o poklonu Mihaela VII., inače nema razloga zašto bi itko lijepio sličice stranih državnika po svojim krunidbenim insignijama https://europeanconservative.com/articles/essay/the-holy-crown-of-hungary-a-symbol-of-nationhood/
Ево ја ћу нешто помало да напишем лаички...
Круна је вероватно севастократорска, тј . ово што је основа круне из твог прилога.
'Пречаге' од чела ка темену и од уха до уха, очито касније уграђене, као и крст на врху главе.
Највероватније да је оригинлна круна била сам златни венац с један до три камена с бисерима који висе од круне и падају уз образе.
Оно што је можда важно , да изглед круне не упућује на порекло круне, то може упућивати на 'моду' тог времена у овом делу света. Попуна у унутрашњости круне је 'поткапа' и највероватније служи да штити кожу од метала-злата. Пример поткапе ти је тзв. Драгутинова круна.
https://www.google.com/search?clien...biw=393&bih=719&dpr=2.75#imgrc=FIs_YLyRwEBWOM
 

Back
Top