Srbija postaje sve neadekvatnija za tradicionalno (umjereno)kontinentalno voće; a mediteransko, subtropsko i drugo egzotično sve bolje uspjeva

Da... uvek postoji to neko smrzavanje mart-april, a u februaru se sunčaš neki dan u donjem vešu na Suncu.
Mislim da je veći problem taj topli februar ili mart koji zavara bilje pa krenu cvetati. Da je sve vreme zima, ne bi se one prvo probudile

A zime su sve toplije
Vrućina , grad, suša mogu nekako da se koriguju zalivanjem i zasenčenjem mrežom ali jak mraz nikako. Javljeno je ranije da će biti jak mraz, celu noć su palili vatre u zasadima, grejačima na plin, neko je prskao vodom jer snižava temperaturu mržnjenja ali bez efekta, to pomaže do -1, -2.
 
Kod nas u BiH je isto na dijelu promjena klime. Iako su neki krajevi oduvijek imali blaže zime,zadnju deceniju imaju baš blage zime. U Višegradu smokva i kivi uspijevaju kao na primorju,a već 10ak kilometara vazdušne linije prema Rogatici ni kajsija ne može kako treba. Zbog velike vlage i zaklonjenosti između planina Višegrad ima gotovo mediteransku klimu. Taj blagi umjereno kontinentalni pojas proteže se dolinom Drine od Višegrada,Bajine Bašte,Ljubovije,Bratunce,Zvornika,Loznice pa sve do Semberije i do Lijevča Polja. Nekih 10ak kilometara vazdušne linije južno i sjeverno od Save može se računati kao sudar kontinentalne i mediteranske klime.
 
Kod nas u BiH je isto na dijelu promjena klime. Iako su neki krajevi oduvijek imali blaže zime,zadnju deceniju imaju baš blage zime. U Višegradu smokva i kivi uspijevaju kao na primorju,a već 10ak kilometara vazdušne linije prema Rogatici ni kajsija ne može kako treba. Zbog velike vlage i zaklonjenosti između planina Višegrad ima gotovo mediteransku klimu. Taj blagi umjereno kontinentalni pojas proteže se dolinom Drine od Višegrada,Bajine Bašte,Ljubovije,Bratunce,Zvornika,Loznice pa sve do Semberije i do Lijevča Polja. Nekih 10ak kilometara vazdušne linije južno i sjeverno od Save može se računati kao sudar kontinentalne i mediteranske klime.
U bih promena klime? Idem jednom novembar mesec, penjem se tamo prema trebinju -15 na bordu, silazim na more +20 😂
 
U bih promena klime? Idem jednom novembar mesec, penjem se tamo prema trebinju -15 na bordu, silazim na more +20 😂
Gdje se penješ prema Trebinju ? Od Dubrovnika pa sve do Bileće je mediteranska klima. Možda je Bileća hladnija od Dubrovnika za 5 - 6 stepeni,ali snijeg u Bileći padne jednom u 4 ili 5 godina. Nar je oduvijek tu uspjevao a sada mogu i mandarine i narandže. Stabla japanske jabuke sam vidio i po 10 metara visine. Tek od Plane počinje kontinentalna klima.
 
Има их више. Ови људи скоро двадесет година узгајају пистаће.
Meni nekako više smokve leže.
Prvo imaju dobru cenu kao sveže, lako se beru, a ako ne prodaš opet možeš da ih sušiš i dobiješ još veću cenu na zimu.
Džem i rakiju, da i ne spominjem.

Nema prskanja, samo orezivanje.
 
Gdje se penješ prema Trebinju ? Od Dubrovnika pa sve do Bileće je mediteranska klima. Možda je Bileća hladnija od Dubrovnika za 5 - 6 stepeni,ali snijeg u Bileći padne jednom u 4 ili 5 godina. Nar je oduvijek tu uspjevao a sada mogu i mandarine i narandže. Stabla japanske jabuke sam vidio i po 10 metara visine. Tek od Plane počinje kontinentalna klima.
Meni je jedan zemljak iz Benkovca rekao da su u njihovom kraju narovi rasli svuda okolo i da su oni to davali djeci da jedu kad prehlade. Kod nas oko Knina prije par decenija ipak nisu uspjevali narovi, ali sad sigurno mogu rasti pošto mogu i u Sremu koji ima hladniju klimu.
 
Киви и јапанска јабука лепо успевају. Можеш да посадиш жижуле и нешпуле. :D
Žižulu sam vidio u Kušadasiju u Septembru. Preko puta hotela ima stablo, pa sam malo ubrao. Prvo nisam znao koja voćka je u pitanju, ali sam je uslikao i guglao i tako doznao i čemu se radi.
 
Vrućina , grad, suša mogu nekako da se koriguju zalivanjem i zasenčenjem mrežom ali jak mraz nikako. Javljeno je ranije da će biti jak mraz, celu noć su palili vatre u zasadima, grejačima na plin, neko je prskao vodom jer snižava temperaturu mržnjenja ali bez efekta, to pomaže do -1, -2.
Čuo sam da ima neka tečnost kojom poprskaju cvjet od voćke kad se očekuje mraz i da to štiti do -5C. Ne bih koristio to i ako postoji, jerbo je vrv. neka teška hemikalija u pitanju.
 
Умерено-континентална клима је била карактеристична за већи део СФРЈ, што се тиче Србије континентална клима је у Војводини и северном делу централне Србије, а умерено континентална у остатку Србије.
Tako je bilo nekad. U zadnjih 20-30 godina je došlo do pomjeranje subtropske klime znatno sjevernije. Veliki dio oblasti na području nekadašnje SFRJ koji je prije par decenija klasifikovan kao u umjereno-kontinentalni se danas klasifikuje kao subtropski.
 
Nisu toliki problem suša i vrela leta koliko nezgodni mraz u aprilu. Znam, iz voćarskog sam kraja. Zima i rano proleće budu topli, izmami biljke da im krenu sokovi i da ranije procvetaju a onda ih lupi mraz. 8.aprila ove godine kod mene u kraju ujutru je bilo -7°.
Voće u cvetu je skoro uništeno, ostalo je samo groždje jer kasnije cveta.
U takvim situacijama kad krene buđenje vegetacije i cvjetanje najviše strada kajsija, jerbo ona najranije cvjetava. već preko 10 godina skoro svake godine puno stradaju kajsije u Srbiji od mrazeva koji im uništavaju cvjet.
 
U rasadniku ima svakakvih priča kada odneseš kući ne rodi ništa :mrgreen:

Imam palme na moru gde je leti +50° ali da bi plod sazreo treba mu i u decembru +40°

U španiji kod prijatelja je malo toplije i te datulje malo veće ali i dalje ništa.
Na kojem to moru u na sjevernoj hemisferi bude +40C u Decembru kruva ti? Takvih temperatura u Decembru nema ni na Crvenom moru, a kamoli na Mediteranu. U Hurgadi prosječna decembarska maksimalna temperatura je 23.8C, a najviša ikad izmerena u Decembru je bila 33.9C
https://en.m.wikipedia.org/wiki/Hurgada#Climate

+50C ljeti je nemoguće na Mediteranu, čak ni u Antaliji koja je među najtoplijima na čitavom Mediteranu ljeti ne bude +50C. Ta temperatura ljeti (+50C) je moguća u Basri (Irak), u Ahvazu (Iran), u Sahari, u djelovima Indije i Pakistana, u Dolini smrti u kalifornijskoj pustinji itd.
 
Tako je bilo nekad. U zadnjih 20-30 godina je došlo do pomjeranje subtropske klime znatno sjevernije. Veliki dio oblasti na području nekadašnje SFRJ koji je prije par decenija klasifikovan kao u umjereno-kontinentalni se danas klasifikuje kao subtropski.
@Paula
 
Meni je jedan zemljak iz Benkovca rekao da su u njihovom kraju narovi rasli svuda okolo i da su oni to davali djeci da jedu kad prehlade. Kod nas oko Knina prije par decenija ipak nisu uspjevali narovi, ali sad sigurno mogu rasti pošto mogu i u Sremu koji ima hladniju klimu.
Banat je recimo hladniji od Srema. Loznica i Podrinje je toplije od Timočke Krajine koja ima vrela ljeta a hladne zime zbog udara hladnih struja sa Karpata.
Knin je nekih 40 km vazdušne linije udaljen od mora i možda je na nekih 200 mnv. Vjerovatno mogu i neke vrste mandarina tu uspijeti. Čim može badem da se u tom kraju sije mogu i mandarine.
 
Jeste. Do prije 15-20 godina u mjestu u kome živim (skoro 90% života) su postojale 2 omanje močvare koje su tada isušene.
Evo ispod nekoliko slika iz bliske okoline mog mjesta koje sam uslikao danas i prethodnih dana - ravnica, salaš (na prvoj i petoj slici), oskudna vegetacija, stepski vibe, njiva, Dunav.

Pogledajte prilog 1807421
@Lorelajn @Perperius @mario80 @Demagogic @Mstislav
Nešto apropo te slike iznad, odnosno ispod. Od mjesta na kome sam stajao dok sam slikao asfaltni put ide još par desetina metara ravno, a onda kreće pad tj. spust za Dunav do koga ima nekih 300-400 metara. Mi klinci iz kraja smo tamo početkom 2000-ih dolazili tu biciklima i zajurivali se niz taj spust (koga smo zvali 'đavolja kičma') sve do Dunava. Kad se odozgo zajuriš biciklom i pritom ne kočiš 5-6 sekundi dostigneš strašnu brzinu, pošto je poprilično strmo. Mora se povremeno kočiti da se smanji brzina. Neko ko ne bi povremeno kočio sve do zaravni blizu vode bi lako mogao poginuti. Zato što odozdo ka gore ponekad naiđe auto pa bi se skucao u kola, ili ako ne bi naišlo izlomio bi se kad izbije dolje na zaravan bliže vode i onda bi završio u njoj. Nama klincima je bilo zanimljivo da to radimo, radio nas je adrenalin. Kad se spustimo sa biciklima onda iz izguramo gore pa se ponovo zaleđeno s njima niz taj strmi put i tako po više puta. Tu gore prije spusta kod kuće ljevo i okolo je bilo trešanja, pa smo ih išli brati. Strahovali smo da ne naiđe gazda, ali i to je imalo neku čar. Jedan bi čuvao stražu dok ostali beru trešnje. E stara dobra vremena, kad smo bili bezbrižni i radovali se takvim stvarima koje pomenuh... A današnji klinci samo pilje u telefone i kompijutere. Mnoge roditelji voze do škole par stotina metara, to je bilo nezamislivo tokom mojih školskih dana.

IMG_20251023_172435_439.jpg
 
Poslednja izmena:
Gdje se penješ prema Trebinju ? Od Dubrovnika pa sve do Bileće je mediteranska klima. Možda je Bileća hladnija od Dubrovnika za 5 - 6 stepeni,ali snijeg u Bileći padne jednom u 4 ili 5 godina. Nar je oduvijek tu uspjevao a sada mogu i mandarine i narandže. Stabla japanske jabuke sam vidio i po 10 metara visine. Tek od Plane počinje kontinentalna klima.
Ma kakvi imaš tu neke džepove -15 puca drvo i kamen. Toliko je bilo hladno da mi se smrzlo sredstvo za pranje stakla i prskalica proradila tek sutra. Nadrealno.
 
Ma kakvi imaš tu neke džepove -15 puca drvo i kamen. Toliko je bilo hladno da mi se smrzlo sredstvo za pranje stakla i prskalica proradila tek sutra. Nadrealno.
Moguće je da na Orjenu bude - 10 do 15 C ali Orjen je 1895 mnv. I to - 15C može biti veoma rijetko zimi a na moru tad ne može da te dočeka +20C. Pa nije to regija Soči :D
 
Banat je recimo hladniji od Srema. Loznica i Podrinje je toplije od Timočke Krajine koja ima vrela ljeta a hladne zime zbog udara hladnih struja sa Karpata.
Knin je nekih 40 km vazdušne linije udaljen od mora i možda je na nekih 200 mnv. Vjerovatno mogu i neke vrste mandarina tu uspijeti. Čim može badem da se u tom kraju sije mogu i mandarine.
U jugoslovensko doba u Kninskoj Krajini od mediteranskih voćnih kultura su uspjevale smokve, bajami (bademi) i košćele. Nisu uspjevale mandarine, limun i nar. Nisu uspjevale ni masline, to nije baš voće ali nema veze. Danas sigurno tamo može rasti nar bez problema, a vrlo moguće i masline i neke vrste mandarina. Benkovac je znatno bliži moru od Knina i na nešto manjoj je visini, zato tamo oduvjek uspjevaju nar i masline. Od Benkovca do Karina ima oko 10-ak km vazdušne linije, a do Biograda 15-ak km takođe vazdušne linije.
 
@Lorelajn @Perperius @mario80 @Demagogic @Mstislav
Nešto apropo te slike iznad, odnosno ispod. Od mjesta na kome sam stajao dok sam slikao asfaltni put ide još par desetina metara ravno, a onda kreće pad tj. spust za Dunav do koga ima nekih 300-400 metara. Mi klinci iz kraja smo tamo početkom 2000-ih dolazili tu biciklima i zajurivali se niz taj spust (koga smo zvali 'đavolja kičma') sve do Dunava. Kad se odozgo zajuriš biciklom i pritom ne kočiš 5-6 sekundi dostigneš strašnu brzinu, pošto je poprilično strmo. Mora se povremeno kočiti da se smanji brzina. Neko ko ne bi povremeno kočio sve do zaravni blizu vode bi lako mogao poginuti. Zato što odozdo ka gore ponekad naiđe auto pa bi se skucao u kola, ili ako ne bi naišlo izlomio bi se kad izbije dolje na zaravan bliže vode i onda bi završio u njoj. Nama klincima je bilo zanimljivo da to radimo, radio nas je adrenalin. Kad se spustimo sa biciklima onda iz izguramo gore pa se ponovo zaleđeno s njima niz taj strmi put i tako po više puta. Tu gore prije spusta kod kuće ljevo i okolo je bilo trešanja, pa smo ih išli brati. Strahovali smo da ne naiđe gazda, ali i to je imalo neku čar. Jedan bi čuvao stražu dok ostali beru trešnje. E stara dobra vremena, kad smo bili bezbrižni i radovali se takvim stvarima koje pomenuh... A današnji klinci samo pilje u telefone i kompijutere. Mnoge roditelji voze do škole par stotina metara, to je bilo nezamislivo tokom mojih školskih dana.

Pogledajte prilog 1807658
Slicno i tu... Mada smo mi imali sumu i jezera.
Sada je suma desetkovana sto zbog migranata sto zbog suse, jedno jezero nam se isusilo, drugo privatizovalo...
Umesto parka, izgradili su kuce, umesto da sade drvece oko jezera sade parking...i tako...
 

Back
Top