Сјеверна Далмација

Perperius:
Mislim da su samo boduli starosedeoci u Dalmaciji, vrv većina nije.
Kliknite za proširenje...
Značajan dio njih ima dalje porijeklo u BiH. Preci od nekih su došli direktno na dalmatinske otoke sklanjajući se od Turaka, a od nekih su prvo došli iz BiH u kopnenu Dalmaciju da bi kasnije kad su Turci osvojili istu pobjegli na otoke. Na otocima kod Dubrovnika solidan broj lokalaca je starinom iz Crne Gore, ali to ipak nisu Boduli iako su otočani. Boduli su stanovnici otoka srednje i sjeverne Dalmacije. Znaš Janu/Feiichy sa TA. Njezina mater je sa otoka Zlarina kod Šibenika. Jana/Feeichy kaže da većina Zlarinjana potiče iz zapadne Hercegovine oklen su došli bježeći pred Turcima, te da na Zlarinu ima dosta identičnih topovima kao u ZH.

Apropo kninske tvrđave. Kninjani su je zvali Fortica, a seljaci iz okolnih sela Vortica (pošto nisu koristili glas F, kao ni H). Na prospektu koju sam uzeo na kninskoj tvrđavi su napisali da je ona 'majka' svih dalmatinskih tvrđava - zbog njezine veličine, monumentalnosti i starine. Zanimljivo je da tvrđavu u Herceg Novom lokalci takođe zovu Forticom. Ima dosta sličnosti između Knina i Herceg Novog. To je između ostalih pominjao i rođeni Kninjanin i bivši fudbaler Ilija Petković koji je nakon odlaska iz Knina živio u Herceg Novom do smrti. Fortica u Kninu Fortica u H. Novom, Srbi u Kninu Srbi u Novom, podjednako ili jednano su Knin i Novi bili pod stanom vlašću (turskom, mletačkom, francuskom i austrijskom), govor Kninjana i Novljana je sličan prožet podjednakim brojem adrijatizama/italijanizama, sličan je im je i mentalitet itd. Moja mater je pohađala kninsku gimnaziju koja se nalazi blizu tvrđave tj. Fortice.
 
Poslednja izmena:
Krishna:
Apropo kninske tvrđave. Kninjani su je zvali Fortica, a seljaci iz okolnih sela Vortica (pošto nisu koristili glas F, kao ni H). Na prospektu koju sam uzeo na kninskoj tvrđavi su napisali da je ona 'majka' svih dalmatinskih tvrđava - zbog njezine veličine, monumentalnosti i starine. Zanimljivo je da tvrđavu u Herceg Novom lokalci takođe zovu Forticom. Ima dosta sličnosti između Knina i Herceg Novog. To je između ostalih pominjao i rođeni Kninjanin i bivši fudbaler Ilija Petković koji je nakon odlaska iz Knina živio u Herceg Novom do smrti. Fortica u Kninu Fortica u H. Novom, Srbi u Kninu Srbi u Novom, podjednako ili jednano su Knin i Novi bili pod stanom vlašću (turskom, mletačkom, francuskom i austrijskom), govor Kninjana i Novljana je sličan prožet podjednakim brojem adrijatizama/italijanizama, sličan je im je i mentalitet itd. Moja mater je pohađala kninsku gimnaziju koja se nalazi blizu tvrđave tj. Fortice.
Kliknite za proširenje...
Čak su Orjen i Dinara podjednake visine (Orjen 1893 m, Dinara 1831 m). I ne samo to, nego su otprilike podjednako udaljeni od pomenutih gradova. Nisu preblizu njima kao Lovćen Kotoru koji je baš nadvijen nad samim gradom, već su malo dalje ali opet prilično blizu. I Dinara i Orjen su kraške kamenite planine sa relativno malo vegetacije. Inače željeznička stanica u Kninu priličino podjeseća na onu u Baru. Slična stanica u sličnom okruženju. U daljini se vide Dinara i Rumija koje su pretežno kamenite; na drugoj strani na obe stanice se vidi niža, zaobljenija i zelenija planina itd.

@Perperius @SeverZapad
 
Krishna:
Zanimljivo je da tvrđavu u Herceg Novom lokalci takođe zovu Forticom. Ima dosta sličnosti između Knina i Herceg Novog. To je između ostalih pominjao i rođeni Kninjanin i bivši fudbaler Ilija Petković koji je nakon odlaska iz Knina živio u Herceg Novom do smrti. Fortica u Kninu Fortica u H. Novom, Srbi u Kninu Srbi u Novom, podjednako ili jednano su Knin i Novi bili pod stanom vlašću (turskom, mletačkom, francuskom i austrijskom), govor Kninjana i Novljana je sličan prožet podjednakim brojem adrijatizama/italijanizama, sličan je im je i mentalitet itd. Moja mater je pohađala kninsku gimnaziju koja se nalazi blizu tvrđave tj. Fortice.
Kliknite za proširenje...
Krishna:
Čak su Orjen i Dinara podjednake visine (Orjen 1893 m, Dinara 1831 m). I ne samo to, nego su otprilike podjednako udaljeni od pomenutih gradova. Nisu preblizu njima kao Lovćen Kotoru koji je baš nadvijen nad samim gradom, već su malo dalje ali opet prilično blizu. I Dinara i Orjen su kraške kamenite planine sa relativno malo vegetacije. Inače željeznička stanica u Kninu priličino podjeseća na onu u Baru. Slična stanica u sličnom okruženju. U daljini se vide Dinara i Rumija koje su pretežno kamenite; na drugoj strani na obe stanice se vidi niža, zaobljenija i zelenija planina itd.
Kliknite za proširenje...
Knin i Herceg Novi povezuje i Savo Nakićenović https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Savo_Nakićenović
Savo Nakićenović je bio rodom iz Kuta kod Herceg Novog. U Kninu je službovao kao sveštenik i oženio je Kninjanku. Napisao je studiju o Kninskoj Krajini početkom 1920-ih. Premda u njegovom radu ima nekih grešaka, on ima veliku vrjednost. Rad S. Nakićenovića je bio inspiracija nizu lokalnih Srba da se proučavaju istoriju, običaje itd. svoga kraja i da pišu o tome.
 
Perperius:
"Srpsko" se odnosi na stanovništvo većinsko, ne na državu u kojoj se nalazi.
Kliknite za proširenje...
Smrdelje su čisto srpsko selo, ne većinski srpsko. Do rata 1990-ih u sjevernoj Dalmaciji su postojala čisto srpska, čisto hrvatska i mješana sela (u raznim proporcijama). Tako je bilo i u Lici. Samo je u Lici bilo manje mješanih sela nego u sjeveroj Dalmaciji.
 
Janjevci su Hrvati Š kategorije, zato ih je Tuđman naselio u Kistanje. Kistanje su varošica u ljutom kamenjaru, inače čisto srpsko mjesto do 'Oluje.' Bosanski katolici su ipak ugledniji Hrvati od Janjevaca, pa im je Tuđman dodjelio Knin. Za razliku od Kistanja, Knin je grad i to na dobrom mjestu (saobraćajno čvorište je). Knin ima razne institucije, bolnicu, gimnaziju, više srednjih škola, gradsku infrastrukturu, megamarkete, željeznicu, stadion itd. Prije 100-200 godina Knin je imao manje stanovnika od nekih okolnih sela, ali i tada je imao odlike grada. Kao što se u današnjem Kninu često čuje bosanski akcenat/prizvuk/način govora, tako se u Kistanjama čuje torlački/južnosrbijanski (zbog Janjevaca naravno).

@Perperius @Simo Dubajić @FDDD @Лекизан @Mrkalj @АнаиванГорд @Casual Observer
 
Krishna:
Janjevci su Hrvati Š kategorije, zato ih je Tuđman naselio u Kistanje. Kistanje su varošica u ljutom kamenjaru, inače čisto srpsko mjesto do 'Oluje.' Bosanski katolici su ipak ugledniji Hrvati od Janjevaca, pa im je Tuđman dodjelio Knin. Za razliku od Kistanja, Knin je grad i to na dobrom mjestu (saobraćajno čvorište je). Knin ima razne institucije, bolnicu, gimnaziju, više srednjih škola, gradsku infrastrukturu, megamarkete, željeznicu, stadion itd. Prije 100-200 godina Knin je imao manje stanovnika od nekih okolnih sela, ali i tada je imao odlike grada. Kao što se u današnjem Kninu često čuje bosanski akcenat/prizvuk/način govora, tako se u Kistanjama čuje torlački/južnosrbijanski (zbog Janjevaca naravno).

@Perperius @Simo Dubajić @FDDD @Лекизан @Mrkalj @АнаиванГорд @Casual Observer
Kliknite za proširenje...
Zašto nisu kolonizovana sela koja su i danas srpska većinski?
 
Perperius:
Zašto nisu kolonizovana sela koja su i danas srpska većinski?
Kliknite za proširenje...
Neće Hrvati da žive po srpskim selima. I domaći Hrvati su pobjegli masovno iz svojih sela. Kolonizovan je Knin bosanskim Hrvatima i Kistanje Janjevcima. U Benkovac je došlo nešto bosanskih i vojvođanskih Hrvata, ali znatno manje ukupno nego bosanskih u Knin. U Benkovcu je bilo znatno više Hrvata od ranije (domaćih) nego u Kninu pa nije bilo potrebe za masovniju kolonozaciju. Nešto bosanskih i vojvođanskih Hrvata je došlo i u Karin. Jedino srpsko selo koje je kolonizovano je Golubić pored Knina u koji su došli Bosanci tj. bosanski Hrvati. To je zbog blizine Knina i povoljnog položaja. Golubić se spojio sa Kninom, sad više nije selo pored Knina nego više predgrađe Knina. U Radljevac koji je tek koji km dalje od Golubića (u pravcu sjeverozapada) je bila došla neka hrvatska porodica iz srednje Bosne, ali je otišla nakon par godina. Msm da su otišli u Zagreb. Mnoga srpska sela u Dalmaciji su zarasla u šume, koje su nerjetko došle i do dvorišta/kuća . Npr. kad se prolazili kroz Radljevac na putu iz Knina prema Plavnu ili obrnuto to je džungla. Nekad se sa tog puta kroz Radljevac jasno vidila istoimena rjeka ispod desno kad iz ide iz Plavna ili ljevo iz pravca Knina. Sad se rjeka skoro uopšte ne vidi koliko je izdžikljala šuma, tek na nekim mjestima se malo nazire. U nekim djelovima Plavna je isto došlo do velike ekspanzije šume i trave pa se neka mjesta ne vide, ne prepoznaju ili se teško prepoznaju zbog toga. U nekim djelovima Plavna je toliko gusta šuma da se igla baci iz vazduha ne bi pala na zemlji, slika iz Plavna ispod to donekle dočarava.

20250531_185002.jpg
 
Krishna:
Čak su Orjen i Dinara podjednake visine (Orjen 1893 m, Dinara 1831 m). I ne samo to, nego su otprilike podjednako udaljeni od pomenutih gradova. Nisu preblizu njima kao Lovćen Kotoru koji je baš nadvijen nad samim gradom, već su malo dalje ali opet prilično blizu. I Dinara i Orjen su kraške kamenite planine sa relativno malo vegetacije. Inače željeznička stanica u Kninu priličino podjeseća na onu u Baru. Slična stanica u sličnom okruženju. U daljini se vide Dinara i Rumija koje su pretežno kamenite; na drugoj strani na obe stanice se vidi niža, zaobljenija i zelenija planina itd.

@Perperius @SeverZapad
Kliknite za proširenje...
Najveći vrh Dinare je Troglav 1913 m.
 
Simo Dubajić:
Najveći vrh Dinare je Troglav 1913 m.
Kliknite za proširenje...
Najviši vrh kninske Dinare je 1831 m. Udaljen je nekoliko km istočno od Knina iz koga je vidljiv. Kninska Dinara ili samo Dinara kompletno pripada Dalmaciji, ne predstavlja granicu između Dalmacije i Bosne. To je najviši vrh Dalmacije i Hrvatske istovremeno.
Najviši vrh Dinare kao masiva u širem smislu je Troglav visok 1913 m, on pripada BiH. Trgolav je najbliži Livnu, a od Knina je podaleko.
 
Krishna:
Najviši vrh kninske Dinare je 1831 m. Udaljen je nekoliko km istočno od Knina iz koga je vidljiv. Kninska Dinara ili samo Dinara kompletno pripada Dalmaciji, ne predstavlja granicu između Dalmacije i Bosne. To je najviši vrh Dalmacije i Hrvatske istovremeno.
Najviši vrh Dinare kao masiva u širem smislu je Troglav visok 1913 m, on pripada BiH. Trgolav je najbliži Livnu, a od Knina je podaleko.
Kliknite za proširenje...
Ok.Imaju još i vrhovi veliki i mali Bat.
 
Krishna:
Značajan dio njih ima dalje porijeklo u BiH. Preci od nekih su došli direktno na dalmatinske otoke sklanjajući se od Turaka, a od nekih su prvo došli iz BiH u kopnenu Dalmaciju da bi kasnije kad su Turci osvojili istu pobjegli na otoke. Na otocima kod Dubrovnika solidan broj lokalaca je starinom iz Crne Gore, ali to ipak nisu Boduli iako su otočani. Boduli su stanovnici otoka srednje i sjeverne Dalmacije. Znaš Janu/Feiichy sa TA. Njezina mater je sa otoka Zlarina kod Šibenika. Jana/Feeichy kaže da većina Zlarinjana potiče iz zapadne Hercegovine oklen su došli bježeći pred Turcima, te da na Zlarinu ima dosta identičnih topovima kao u ZH.

Apropo kninske tvrđave. Kninjani su je zvali Fortica, a seljaci iz okolnih sela Vortica (pošto nisu koristili glas F, kao ni H). Na prospektu koju sam uzeo na kninskoj tvrđavi su napisali da je ona 'majka' svih dalmatinskih tvrđava - zbog njezine veličine, monumentalnosti i starine. Zanimljivo je da tvrđavu u Herceg Novom lokalci takođe zovu Forticom. Ima dosta sličnosti između Knina i Herceg Novog. To je između ostalih pominjao i rođeni Kninjanin i bivši fudbaler Ilija Petković koji je nakon odlaska iz Knina živio u Herceg Novom do smrti. Fortica u Kninu Fortica u H. Novom, Srbi u Kninu Srbi u Novom, podjednako ili jednano su Knin i Novi bili pod stanom vlašću (turskom, mletačkom, francuskom i austrijskom), govor Kninjana i Novljana je sličan prožet podjednakim brojem adrijatizama/italijanizama, sličan je im je i mentalitet itd. Moja mater je pohađala kninsku gimnaziju koja se nalazi blizu tvrđave tj. Fortice.
Kliknite za proširenje...

Nisu ih tako zvali samo u Kninu i Herceg Novom jer postoje tvrđave koju se nosile naziv fortica u Šibeniku, Omišu, Hvaru, Novigradu i Otočcu, a moguće još negdi po Hrvatskoj. Nije mi poznato da su se tako nazivale tvrđave u Srbiji pa poveznicu s tim imenom u Kninu i Herceg Novom tribaš tražit na drugoj adresi.

https://www.sibenik.hr/clanci/velika-prica-male-fortice/10557.html
https://planinarenje.hr/odredista/tvrdava-fortica-omis?podrucje=dalmacija
https://www.topohvar.at/topo/orte/hv/hv-td-10-1/
https://www.vecernji.hr/lifestyle/n...vita-a-fortica-tamnica-dviju-kraljica-1262739
https://hia.com.hr/izdvojeno/zaniml...a-ovako-je-izgledala-prije-vise-od-400-godina
 
Ovi jedan:
Nisu ih tako zvali samo u Kninu i Herceg Novom jer postoje tvrđave koju se nosile naziv fortica u Šibeniku, Omišu, Hvaru, Novigradu i Otočcu, a moguće još negdi po Hrvatskoj. Nije mi poznato da su se tako nazivale tvrđave u Srbiji pa poveznicu s tim imenom u Kninu i Herceg Novom tribaš tražit na drugoj adresi.

https://www.sibenik.hr/clanci/velika-prica-male-fortice/10557.html
https://planinarenje.hr/odredista/tvrdava-fortica-omis?podrucje=dalmacija
https://www.topohvar.at/topo/orte/hv/hv-td-10-1/
https://www.vecernji.hr/lifestyle/n...vita-a-fortica-tamnica-dviju-kraljica-1262739
https://hia.com.hr/izdvojeno/zaniml...a-ovako-je-izgledala-prije-vise-od-400-godina
Kliknite za proširenje...
Skoro svi gradovi u kojima narod zove lokalne tvrđave Forticama su bili pod mletačkom vlašću određeni period u prošlosti. Navedeni izraz je modifikacija talijanskog fortificazione u značenju tvrđava.
 
Krishna:
Skoro svi gradovi u kojima narod zove lokalne tvrđave Forticama su bili pod mletačkom vlašću određeni period u prošlosti. Navedeni izraz je modifikacija talijanskog fortificazione u značenju tvrđava.
Kliknite za proširenje...
Znam samo mi nije jasno čemu onda poistovječivanje fortice u Kninu i one u Herceg Novom sa Srbima iz ta dva grada kad su Hrvati također koristili taj naziv šta je vidljivo iz mog prošlog posta. I zar nije logičnije da su Hrvati(pogotovo oni u Dalmaciji) prvi preuzeli taj naziv za svoje tvrđave pošto su bili u stalnom doticaju s Mlečanima za razliku od Srba koji su ipak manje dolazili u kontakt s njima?

Zato i pitam jel ima tvrđava za koje se koristi naziv fortica po Srbiji ili Kosovu ka šta ih ima po Hrvatskoj?
 
Ovi jedan:
Znam samo mi nije jasno čemu onda poistovječivanje fortice u Kninu i one u Herceg Novom sa Srbima iz ta dva grada kad su Hrvati također koristili taj naziv šta je vidljivo iz mog prošlog posta. I zar nije logičnije da su Hrvati(pogotovo oni u Dalmaciji) prvi preuzeli taj naziv za svoje tvrđave pošto su bili u stalnom doticaju s Mlečanima za razliku od Srba koji su ipak manje dolazili u kontakt s njima?

Zato i pitam jel ima tvrđava za koje se koristi naziv fortica po Srbiji ili Kosovu ka šta ih ima po Hrvatskoj?
Kliknite za proširenje...
Srbi iz Knina i Herceg Novog su vrv. jedini Srbi koji tvrđavu u svom gradu tradicionalne zovu Forticom. Srbi iz Niša, Beograda, Vukovara, Banja Luke, Užice, Novog Sada itd. ne zovu tvrđave u svojim gradovima tako niti su ikad zvali. Jel ti sad jasno?
 
Krishna:
Srbi iz Knina i Herceg Novog su vrv. jedini Srbi koji tvrđavu u svom gradu tradicionalne zovu Forticom. Srbi iz Niša, Beograda, Vukovara, Banja Luke, Užice, Novog Sada itd. ne zovu tvrđave u svojim gradovima tako niti su ikad zvali. Jel ti sad jasno?
Kliknite za proširenje...

Onda je moguće da su Hrvati iz Knina i Herceg Novog zaslužni za taj naziv svojih tvrđava obzirom da su u ta vrimena obitavali u oba grada i okolo njih. A tome u prilog svakako ide i to šta su Hrvati u Šibeniku, Omišu, Hvaru, Novigradu, Otočcu svoje utvrde također nazivali forticom.

Ne kažem da je tako bilo, al ti si postavia stvari kao da iz prve ruke znaš kako su to bili baš Srbi iz Knina i Herceg Novog iako po nekim pokazateljima to vrlo lako mogu bit i Hrvati iz ta dva grada.
 
Ebisclaus:
Zna li se kakva jevto tvrđaja? Kad je izgrađena? Tko?
Kliknite za proširenje...
Msm da su je dograđivali svi koji su vladali Kninom i okolinom od Rimljana do Austrijanaca. Ali očito su joj Mlečani (vladali su Kninom u periodu 1688-1797) dali značajan pečat, zato što se na vratima na ulazu u kninsku tvrđavu nalazi uklesan venecijanski lav koji se vidi na slici ispod na jednoj staroj poštanskoj marki. Osim toga lokalno stanovništvo tradicionalno kninsku tvrđavu zove Fortica što ima korjen u venecijanskom jeziku, to je modifikacija od forticazione (u značenju 'tvrđava' na venecijanskom/italijanskom).

FB_IMG_1749938938110.jpg



@Perperius @Лекизан
 
Krishna:
Msm da su je dograđivali svi koji su vladali Kninom i okolinom od Rimljana do Austrijanaca. Ali očito su joj Mlečani (vladali su Kninom u periodu 1688-1797) dali značajan pečat, zato što se na vratima na ulazu u kninsku tvrđavu nalazi uklesan venecijanski lav koji se vidi na slici ispod na jednoj staroj poštanskoj marki. Osim toga lokalno stanovništvo tradicionalno kninsku tvrđavu zove Fortica što ima korjen u venecijanskom jeziku, to je modifikacija od forticazione (u značenju 'tvrđava' na venecijanskom/italijanskom).

Pogledajte prilog 1742547


@Perperius @Лекизан
Kliknite za proširenje...

Pa da, Rimljani i Mlečani. Sa Hrvatima nema baš nikakve veze...ajde barem ne pričate okolo kako ju je dao izgraditi car Dušan.
 
Ebisclaus:
Pa da, Rimljani i Mlečani. Sa Hrvatima nema baš nikakve veze...ajde barem ne pričate okolo kako ju je dao izgraditi car Dušan.
Kliknite za proširenje...
Beogradsku tvrđavu Kalemegdan su koristili i dograđivali svi od Rimljana do Turaka i Austrijanaca. To je slučaj sa mnogim tvrđavama na ovim prostorima, kontinuitet korišćenja od strane raznih naroda i imperija od 1500, 2000 godina ili više.
 
Krishna:
Beogradsku tvrđavu Kalemegdan su koristili i dograđivali svi od Rimljana do Turaka i Austrijanaca. To je slučaj sa mnogim tvrđavama na ovim prostorima, kontinuitet korišćenja od strane raznih naroda i imperija od 1500, 2000 godina ili više.
Kliknite za proširenje...

Beograd možda čak od svih evropskih ima i najviše različitih graditelja. Čak i danas imaš temelje i ostatke iz različitih perioda.
 
Krishna:
Msm da su je dograđivali svi koji su vladali Kninom i okolinom od Rimljana do Austrijanaca. Ali očito su joj Mlečani (vladali su Kninom u periodu 1688-1797) dali značajan pečat, zato što se na vratima na ulazu u kninsku tvrđavu nalazi uklesan venecijanski lav koji se vidi na slici ispod na jednoj staroj poštanskoj marki. Osim toga lokalno stanovništvo tradicionalno kninsku tvrđavu zove Fortica što ima korjen u venecijanskom jeziku, to je modifikacija od forticazione (u značenju 'tvrđava' na venecijanskom/italijanskom).

Pogledajte prilog 1742547


@Perperius @Лекизан
Kliknite za proširenje...
Imaš li sliku kaštela?
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

Pumpaj Dinstanović
Odnosi Ugarske i Svete stolice, međunarodna politika pape Grgura VII (1073-1085) i slovenska kraljevstva
23 24 25
Odgovora
600
Pregleda
6.969
Pumpaj Dinstanović
Pumpaj Dinstanović

Back
Top