7 godina od ubistva u Goraždevcu
13. avgust 2010. | 00:12 -> 15:28 | Izvor: B92, FoNet
Beograd -- Danas se navršava sedam godina od ubistva dvoje i ranjavanja četvoro dece u Goraždevcu, kod Peći, a počinioci tog zločina još nisu otkriveni.
Nepoznate osobe pucale su na decu koja su se kupala u reci Bistrici. Ivan Jovović i Pantelija Dakić tada su ubijeni hicima iz automatskog oružja.
Đorđe Ugrenović, Bogdan Bukumirić, Marko Bogićević i Dragana Srbljak teško su ranjeni. Ubijenim dečacima je danas u Goraždovcu parastos služio vladika lipljanski Teodosije.
Otac ubijenog Pantelije, Milisav Dakić, izjavio je pri tom da prestaje da veruje u pravdu, javio je KIM radio. Vladika Teodosije je rekao da rana zbog ubistva dečaka boli još više jer počinioci nisu privedeni pravdi.
Nakon parastosa okupljeni meštani i porodice dečaka su obišli grobove, gde su zapalili sveće. Parastosu u Goraždevcu nije prisustvovao niko od predstavnika vlasti iz Beograda i Prištine, ni iz međunarodnih organizacija. Skup je protekao bez incidenata, a obezbeđivale su ga snage Kosovske policijske službe i Kfora.
Danas 22-godišnji Bogdan Bukumirić za B92 je opisao kako se pre sedam godina desio taj zločin.
“Iznenada, iz šumarka, iza mesta gde smo se kupali, počela je vatrena paljba iz automatskog oružja. U tom trenutko, tu je bilo mnogo dece, ali i odraslih. Bilo je od 80 do 100 ljudi, niko ne zna tačan broj… Ja i moja grupa smo bili najbliži mestu paljbe, bili smo 13,5 metara od terorista. Nakon toga, ja sam dobio sedam metaka kroz telo”, kaže Bukumirić.
On kaže da je poslao pismo Euleksu, zahtevajući da sazna dokle se stiglo sa istragom. Odgovoreno mu je da je formiran tim koji se bavi tim zločinom i kako očekuju rezultate istrage.
"To je najveći zločin koji se dogodio nad decom na Kosovu i Metohiji, bilo je i većih zločina, ali to je najveći, zato što je jedino srpsko selo u Metohiji koje je ostalo 1999. godine, Pećka patrijaršija i Dečani, to je ono što su oni hteli da i ono gde je najboljnije i tu su zapucali", kaže Bukumirić.
Napadači na decu koja su se kupala 500 metara od centra sela nisu nađeni uprkos obećanju tadašnjeg komesara policije UNMIK da će "prevrnuti svaki komad zemlje kako bi našao ubice dece".
Nije pomogla ni nagrada od milion evra koju je ponudio UNMIK. Zbog toga Bogdan Bukumirić planira tužbu sudu u Strazburu.
"Znači oni četiri godine, od 2003. do 2007, ništa nisu radili. Osnovan je ponovo tim koji će, nadam se, nešto da uspe. Isto pitanje sam poslao 2008. i 2009. u kojem se kaže da su 2009. predmet prebacili sa UMNIK-ove strane na Euleks", objašnjava on.
Euleks: Istraga traje, nema osumnjičenih
Euleks je, po dolasku na Kosovo krajem 2008. godine, preuzeo predmete ratnih zločina koji su bili u nadležnosti UNMIK-ovog pravosuđa i tužilaštva.
Portparolka Euleksa Irina Gudeljević izjavila je da se istraga zločina u Goraždevcu privodi kraju.
Gudeljevićeva kaže da niko još nije osumnjičen za ovaj zločin uprskos tome što je Euleks ponovo ispitivao sve dokaze.
“Kad smo mi dobili slučaj ud UNMIK-a, dosije je bio u popriličnom neredu. Ono što smo mi mogli da uradimo, nakon nekoliko godina od samog zločina, jeste da ponovimo istragu, da sve ponovo analiziramo. Međutim, to je jako teško uraditi nekoliko godina kasnije. Svedoci se više ne sećaju detalja, ili nisu dostupni tužilaštvu, ili ne žele o tome više da govore”, kaže Gudeljićeva.
Potparolka Euleksa je kaže da istraga o ovom zločinu može uvek biti ponovo otvorena ukoliko tužiocu budu dostavljene nove informacije koje bi dovele do rezultata.
Ona dodaje da ne može da komentariše dokaze koje je Euleks ispitao jer je jedan od osnovnih postulata istrage poverljivost.
Ivanović: Nema volje da se reše zločini
Komentarišući činjenicu da ni posle sedam godina međunarodna zajednica na Kosovu nije otkrila počinioce tog zločina, državni sekretar Ministarstva za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović kaže da je i sam razočaran u međunarodnu zajednicu, o kojoj je očigledno postojala nerealna percepcija da može i hoće da učini sve da na KiM zavlada zakon i red.
"Čini mi se da nisu imali ni dobre volje, da nisu čak ni insistirali na tom pitanju, jer sem ovog zločina, koji je nesumnjivo najveći, ja insistiram i na onom zločinu u Starom Grackom, kao i na podmetanju bombe kod Podujeva 2001, ali i na ubistvu porodice Stolić u Obiliću, nijedan od tih zločina nije imao jednu ozbiljnu istragu, niti kao plod te istrage neku optužnicu”, podseća Ivanović.
Najčešće se radi o zataškavanju, dodaje Ivanović i kaže da ne može da se otme utisku da su to radili namerno.
"Jer bi otkrivanje zločinaca, pretpostavljam, dovelo u pitanje osnove za bombardovanje, osnove za intervenciju ili da bi se dovela u pitanje dobronamernost međunarodne zajednice koja je došla 1999. godine", kaže on.
Prema njegovim rečima, međunarodna zajednica se uklopila u trend zataškavanja.
"Formiran je trend, počeli su razmišljati i prosto su se uklopili u opšti trend zataškavanja na Kosovu i Metohiji kao i svugde drugde. Policija ne može napraviti ozbiljan rezultat ukoliko nema saradnju sa lokalnom zajednicom, a oni nikada nisu uspeli da izvrše politički uticaj na kosovske političke lidere da oni pokrenu tu inicijativu", rekao je Ivanović.
Razlog za to je, kaže on, što Albanci to i ne žele:
“Njima je dominantno mišljenje od 1999. godine da nije moguće graditi nezavisnost na Kosovu sa Srbima, već da je najlakše proterati ih. Znali su naravno gde su oni najosetljiviji, kao i sav drugi svet, a to su deca. To je onda bio pokušaj da se deca ugroze, da im se ugroze životi. Onda pomerite decu radi sigurnosti, a kada njih pomerite s njima ide i jedan roditelj, a kada drugi ostane sam na njega je lako vršiti pritisak".
Srbija, s druge strane, malo šta može da uradi u rasvetljavanju ovog zločina.
“Nismo na terenu, nemamo komunikaciju sa narodom. Nemamo problema u komunikaciji sa Srbima jer su svi dali izjave o saznanjima koja eventualno imaju. Međutim, Albanci nisu bili spremni da daju izjave, odnosno one su bile takve da se iz njih ništa nije moglo izvući”, kaže Ivanović.
Apsolutno je isključeno da niko ne vidi dva ili tri izvršioca koji ispale skoro 70 metaka i onda prođu usred bela dana kroz dva albanska sela, zaključuje on.
"Jedino što Ministarstvo može da uradi, u ovom momentu, je to da su ova četiri zločina koja sam pomenuo, neizostavno tema svakog razgovora i očekujemo da kroz pomake po tim pitanjima dokažu svoju ozbiljnost da deluju kako im mandat nalaže", rekao je za B92 državni sekretar u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju.