Šapat duše

Nad tvojom glavom Sunce

Ispod tebe Zemlja usijane utrobe

Između dve Vatre moja Ljubav

najsnažnije greje
a3d300648e1627d3fbf638f95f20f75ab917bb41.gifv
 
,,,beezbojno , slatko , jutarnje , opisao sam poljubac , u momentu kada mi do nidočega bilo nije , ustvari bio je ukus ničega , ničega ranije oprobanog jer mislim da uopšte nisam ništa pamtio,,,​


_ ma Ej daj da ponovo ponovimo_ rekao sam joj
,,,možda joj misao njena da istražujem poljubce na njoj
,,,a meni je bilo samo do ljubljenje ljubavi koja pravi da je još više ljubim,,,®
,,,_,,,/ sdtu/
 
Poslednja izmena:
NEDOSTAJANJA...

u dve karamelaste sveće u kupatilu na veš-mašini,
u dugmetastom pogledu mace, crne da je koristiš za čini,
u resama tepiha-krpare kog u cipelama ne gazim,
u prodavnici, dok i na simbole fudbalskih klubova pazim,
u tri suncokreta oživljena ravno sa van gogovog platna,
u jednoj grani lipe pod prozorom koja je već sada zlatna,
u reljefu jastuka što još ocrtava tačno određeni lik,
u svemu onome što stane u samo jedan klik..
 
BIVSTVOVANJE

bilo je zagrljaja u kojima se sam osećala kao uhvaćena.
zamenila sam ih onima kojima sam obuhvaćena.

bilo je pogleda koji su u mene samo uticali.
zamenila sam ih onima koji su na mene uticali.

bilo je dodira zbog kojih nisam znala gde sam.
zamenila sam ih onima u kojima sam to što jesam.

bilo je poljubaca koji su me zavezivali k’o na zapoved.
zamenila sam ih onima koji me rašniravaju red po red.

bilo je razgovora u kojima su se sami đavoli kotili.
zamenila sam ih onima koji su moje demone ukrotili.

bilo je doživaljaja eksplozivnih kao tovar nitroglicerina.
zamenila sam ih eksplozijama za dvoje sred nekih perina.

bilo je šetnji u kojima su mi i omiljene cipele bivale tesne.
zamenila ih onima gde je korak lak ma koliko mi cipele bile besne.

bilo je svega.
(p)ostalo je sve.
 

,,,bila si mi u mislima , i opet si
,,,koliko sam samo glup bio , zini zemljo progutaj me
,,,na crve me prepusti kada mi glava samo za šišanje stoji
,,,i kada bele mačku pred očima ne vidim , sa umom bez razumom
,,,čovek sam loš i greške pravim ko ispljuvak ispod klupe da se grehova stidim tuđih
,,,ustvari dali znaš šta sam napisao , zar ti veći dokaz treba,,,® ,,,
,,,duša_ u mislima,,,
 
otkrio sam samom sebi da mogu dopustiti
luksuz da ne budem savršen
da sam pun slabostima i nedostataka , da mogu da grešim
i da ne odgovaram očekivanjima drugih
i otkrio sam da ipak volim više nju nego sebe
kad se gledam u
ogledalo
ne tražim ono što je bilo u prošlosti
nasmeših se onome
šta sam danas sebi
srećan sam zbog sebe
zbog onoga što sam
ono što sam već prošao
i priznajem sve svoje
protivurečnosti
samo i samo
zbog nje
šapat_ono drugo
 
On je mene pustio...
A onda sam ga ja godinama skupljala po svetu u nekim drugim ljudima.
Neki su se smejali kao on, neki su govorili kao on, neki su imali njegove crte lica...
Pronasla sam njegove dlanove, otkrila sam njegove usne, ljubila sam njegove obraze... Sve na drugim ljudima...
Svi su mu po necemu bili nalik cak i kad sam trazila drugacijeg.
Pronasla sam njegove oci, lice postavljala uz njegov vrat, smirivala se na njegovim ramenima, drhtala na njegovim grudima... Sve na drugim ljudima...
Nijedan nije bio dovoljno drugaciji i nijedan nije bio dovoljno isti.
Tako je to...
Kad ti neko nedostaje, citav svet se uroti da na njega lici...


p.PNG
 

Back
Top