Rudolf Kristijan Karl Dizel - tvorac dizel motora

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
395.969
dizel.jpg


Rudolf Kristijan Karl Dizel bio je nemački inženjer i pronalazač, najpoznatiji po stvaranju dizel motora, revolucionarnog izuma koji nosi njegovo ime.
Rođen u Parizu 1858. godine, Dizel je posvetio svoj život razvoju efikasnijih mašina, a njegov doprinos je promenio industriju i transport širom sveta.
Njegova priča se, međutim, završava misterioznom smrću o kojoj se i danas raspravlja.

Njegov otac je bio knjigovezac, a majka je poticala iz trgovačke porodice u Nirnbergu. Porodica je živela u skromnim okolnostima, a Dizel je kao dete pomagao ocu u radionici.Njegovo rano interesovanje za tehnologiju probudilo se tokom posete Konzervatorijumu umetnosti i zanatstva u Parizu. Kada je izbio Francusko-pruski rat 1870. godine, porodica Dizel je bila primorana da napusti Francusku i preseli se u London.

Ubrzo nakon toga, dvanaestogodišnji Rudolf je poslat u Augzburg, u Nemačkoj, gde je živeo sa tetkom i ujakom i pohađao Kraljevsku okružnu stručnu školu (Königliche Kreis-Gewerbeschule).

Dizel je pokazao izuzetan talenat za učenje. Godine 1875. upisao se na Tehnički univerzitet u Minhenu (Technische Hochschule), gde je studirao termodinamiku pod mentorstvom Karla fon Lindea, pionira u oblasti hlađenja. Diplomirao je 1880. godine sa najvišim ocenama i zaposlio se u Lindeovoj kompaniji u Parizu.
 
Razvoj dizel motora

Dizelova karijera je počela u rashladnoj tehnologiji, ali njegova prava strast bila je stvaranje efikasnijeg motora. Inspirisan teorijom Karnoovog ciklusa, Dizel je želeo da razvije motor koji bi maksimizirao termičku efikasnost. Dok su parne mašine tog vremena trošile više od 90 odsto svoje energije, Dizel je ciljao na motor koji bi postigao znatno veću efikasnost.

Godine 1890, Dizel se preselio u Berlin, gde je rukovodio odeljenjem za istraživanje i razvoj kompanije Linde. Tokom ovog perioda, počeo je da radi na sopstvenim projektima.Prvo je eksperimentisao sa parnom mašinom na amonijačni pogon, ali eksplozija tokom testiranja ga je skoro koštala života. Ovaj incident ga nije obeshrabrio, već ga je usmerio ka ideji motora sa unutrašnjim sagorevanjem zasnovanom na kompresionom paljenju.

Godine 1892, Dizel je dobio nemački patent za svoj koncept, a sledeće godine je objavio rad pod nazivom „Teorija i konstrukcija racionalne toplotne mašine“.
Uz podršku kompanije Maschinenfabrik Augsburg (sada MAN) i kompanije Krupp, Dizel je razvio svoj motor između 1893. i 1897. godine. Prvi uspešan prototip, četvorotaktni motor od 25 konjskih snaga, demonstriran je 1897. godine.
Ovaj motor je koristio kompresiju za paljenje goriva, eliminišući potrebu za svećicama, čineći ga jednostavnijim i efikasnijim od benzinskih motora tog vremena.
 
Uspeh i uticaj

Dizel motor je brzo stekao popularnost zbog svoje efikasnosti i pouzdanosti. U poređenju sa parnim mašinama, koje su imale efikasnost od oko 10 odsto, Dizelov motor je postigao teorijsku efikasnost od 75 odsto, iako su praktični modeli dostizali oko 26 odsto.
Njegov izum je našao primenu u industriji, brodarstvu i železničkom transportu, a kasnije i u automobilima i kamionima. Dizel je stekao značajno bogatstvo
od autorskih honorara, ali je njegova vizija bila i društvene prirode – želeo je da njegov motor pomogne malim preduzetnicima da se takmiče sa velikim industrijama.
 
Misteriozna smrt

Dizelov život je završen tragično i misteriozno. Dana 29. septembra 1913. godine, dok je putovao brodom „Drezden“ od Antverpena do Londona, Dizel je nestao.Poslednji put je viđen posle večere, kada se povukao u svoju kabinu i zamolio da ga probude u 6:15 sledećeg jutra. Ujutru je njegova kabina bila prazna, krevet netaknut, a lične stvari uredno složene.

Deset dana kasnije, posada drugog broda pronašla je njegovo telo u Severnom moru, previše raspadnuto za identifikaciju,
ali je Dizelov sin Ojgen prepoznao lične stvari (kutijicu za tablete, novčanik, džepni nož i futrolu za naočare) kao očeve.

Postoje razne teorije o Dizelovoj smrti. Neki, uključujući njegove biografe Mortona Grosera i Hansa-Ludviga Zitauera,
veruju da je izvršio samoubistvo, možda zbog finansijskih poteškoća ili zdravstvenih problema.

Drugi veruju da je ubijen, verovatno zbog odbijanja da nemačkoj mornarici da ekskluzivna prava na svoj izum
ili zbog pregovora sa britanskom mornaricom o upotrebi dizel motora u podmornicama. Istina ostaje nepoznata.

Nasleđe

Dizelov izum imao je dalekosežan uticaj. Dizel motori danas pokreću brodove, kamione, vozove i elektrane,
a njihova sposobnost da rade na razna goriva, uključujući biodizel, čini ih relevantnim čak i u modernom dobu.link
 

Back
Top