REČNIK BEOGRADSKOG ŽARGONA

  • Začetnik teme Začetnik teme lider
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
:Idol::
Ja samo koristim nas plemenit jezik, kojim nas je vuk tako nesebicno darovao, u kombinaciji sa "******" u svim mogucim verzijama. Mrzim zargon, tako je patetican i u neku ruku detinjast, a psovke obozavam.

Zato se jebano povuci u taj tvoj kraj brate, i tako brate zivi taj svoj jebani zivot, plaseci se da odrastes i prihvatis se malo odgovornosti... ..brate!

Dečko ili devojčice imaš opomenu..

Ako ti se ne sviđa kako pričaju beograđani u redu
ali da provociraš pomenutu gospodu nema potrebe...
 
Iz licnog iskustva, opomene nije moguce skloniti, cak i ako imas veoma dobre, cak i ocikledne argumente... al' mozda je ovo moj srecan dan.

Prvo: Beogradjani NE pricaju razlicito, nemaju drugaciji zargon. Zargon se menja iz kvarta u kvart, iz drustva u drustvo...

Drugo: Ovo nije bila provokacija, nego sarkastican savet, u koji, ako pogledas malo dublje, mozes naci nesto prijateljski..

Trece: Ovaj moj savet nije bio upucen beogradjanima, nego MASTERMINDU!!!

Cetvrto: decko...zadnji put kada sam proveravao...

Ako planras da budes objektivan i pravican onda' ces da povuces opomenu.
 
Lingvista Ranko Bugarski o žargonu "jezika u malom"
Šifrovani jezik za
zbunjivanje protivnika
Jezik koji se koristi u raznim situacijama i komunikacijama često je pun aluzija i žargona, koji nije baš uvek lako shvatiti, ako se ne pripada grupaciji u kojoj su te kovanice nastale

Do sada smo policiji "duvali", a od sada ćemo i da "ližemo". Ova duhovita i dvosmislena poruka anonimnog autora pojavila se u javnosti ovih dana, čim je obznanjeno da će uskoro saobraćajna policija moći na licu mesta da uzme i uzorak pljuvačke i da kontroliše i narkotike, a ne samo količinu alkohola u krvi vozača koga zaustave.

Jezik koji se koristi u raznim situacijama i komunikacijama često je pun aluzija i žargona, koji nije baš uvek lako shvatiti, ako se ne pripada grupaciji u kojoj su te kovanice nastale.

Profesor Ranko Bugarski nedavno je objavio knjigu o žargonu, istoimeno naslovljenu. Iako se žargonom bavi pre svega sa lingvističkog stanovišta, ovo delo može da pomogne i laicima da bolje razumeju prirodu i značaj ovog svojevrsnog jezika u malom.

Šta je uopšte žargon?
- Žargonima se obično nazivaju jezički varijeteti koji služe za komunikaciju i identifikaciju grupa unutar pojedinih društvenih grupa, koje su određene socijalno, profesionalno, po uzrastu, čak teritorijalno, ili na druge načine. Ono što je bitno za prirodu žargona je da se članovi takvih grupa uzajamno prepoznaju kao članovi i velikim delom time što se služe grupnim žargonom. Istovremeno se oni takvom upotrebom jezika ograđuju od drugih, stavljaju neku vrstu verbalne pregrade između sebe i šire društvene zajednice. Jedna od osnovnih osobina žargona je kratkovečnost, stalno se pojavljuju u opticaju noviji žargonizmi, a stariji izlaze iz upotrebe.


Rejting

Dr Ranko Bugarski, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu, objavio je veliki broj radova iz anglistike, opšte i primenjene lingvistike i socio-lingvistike. Predavao je na stranim univerzitetima, bio potpredsednik Međunarodnog udruženja za primenjenu lingvistiku i predsednik Evropskog lingvističkog društva. Član je Evropske akademije nauka i umetnosti, a 2000. je štampan internacionalni zbornik radova u njegovu čast.




Ima raznih žargona od kojih su neki veoma međusobno udaljeni i veoma različiti po svojim obeležjima. Mislim da se glavna podela može napraviti na tri grupacije ili tri vrste žargona, to su profesionalni, omladinski i supkulturni žargoni. Omladinski i supkuluturni žargoni su slični međusobno i često se pretapaju ako se njihovi članovi mlađi ljudi, a pripadaju istoj supkulturi, narkomanskoj, recimo. Te dve kategorije žargona imaju slična obeležja, njihove žargonske kreacije su često sveže, maštovite i tajnovite da se ne bi lako razumele izvan tih užih krugova. Jer, ako je reč o grupama na udaru zakona, o narkomanima, lopovima, na primer, onda je sasvim normalno da se tu reči najbrže menjaju, jer čim reč prodre u javnost, mora da se zameni. Kategorija profesionalnih i stručnih žargona, ima sasvim drugačije karakteristike...

Da li u tu grupu spadaju i političari?
- Može se govoriti i o političarima, ali samo uslovno, jer politika je domen koji nije sam za sebe, sve može da bude predmet politike i ne može se reći da je svaki politički diskurs žargon. Ako se takve reči i konstrukcije, ponavljaju bezbroj puta, ne sa ciljem da bi se nešto saopštilo, već sa ciljem da bi se neko identifikovao sa grupacijama partije, elite... dolazi do okoštavanja žargona, on dobija karakteristike koje su bitno drugačije od karakteristika drugih vrsta žargona. Takvi žargoni postaju izlizani, stereotipni, nemaštoviti i ljudima jednostavno smetaju.

Šta je sve novo u žargonu, koji datira još iz srednjeg veka?
- Kompjuterski žargon je, na primer, nov. Ako oslušnete razgovor dvoje mladih ljudi koji mnogo vremena provode za kompjuterom, koji teče normalno, on je prožet kompjuterskim žargonom toliko da je potpuno nerazumljiv nekome ko ne radi sa kompjuterima.


"ŠBBKBB"

Žargoni, uslovno rečeno, mogu da se tvore na desetak načina. Na primer, izvedenom metaforizacijom postojećih standardnih reči, u takve spada izraz "dizajner" (koji označava automobil-dizalicu, odnosno pauk', tu je i "patolog"- duševni bolesnik. Reč "kalnuti" (platiti) nastala je modifikacijom izraza uzetog iz engleskog jezika, a žargoni mogu da se prave i upotrebom inicijala- tako je "Dž", Džabe, "SOS", seljak ostaje seljak, a "ŠBBKBB" - šta bi bilo kad bi bilo...




Koliko su krizna vremena pogodnija za bujanje žargona...
- Na to je teško dati neki opštevažeći odgovor, jer žargon traje vrlo dugo u raznim varijacijama, dakle, u svakoj vrsti društvenog uređenja ima žargona i u svakoj epohi, a mislim da bi bila potrebna detaljnija istraživanja da bi se to odmerilo. U vezi sa ovim pitanjem mogu da pomenem jedan nalaz do koga sam došao - pre 20-30 godina u Beogradu i Srbiji, bilo je popularno da se preuzimaju engleski elementi za omladinske žargone, posebno urbane omladine, bilo da su autentični, kvazi engleski ili da zvuče kao engleski, to je bilo verbalno poigravanje - umesto kosa govorilo se kosijaner, umesto kafa, kofijaner, onda reč muving je označavalo muvanje... a muvić je bilo malo muvanje...

Ali tokom ratnih godina sam primetio da su se žargonizmi zasnovani na engleskom malo povukli a više su aktivirani neki nastavci iz srpskog jezika. Meni se učinilo da se to moglo povezati sa predominantnim prelaskom tih generacija sa roka na folk tih ratnih godina. Posle tog perioda, mladi su se ponovo vratili na anglicizme.

U knjizi ste natuknuli da je moguća nauka o žargonu?
- Predrasuda da žargon nije vredan naučnog proučavanja je do sada sprečavala da lingvisti počnu u većoj meri da proučavaju žargon sa lingvističkog stanovišta, iako je žargon jezik u malom. U njemu se lakše uočavaju neki aspekti jezika koji se ne bi lako uočili, ako bi se proučavao samo standardni ili književni jezik. A zbog specifičnosti žargona, zbog njegovog načina nastanka, koji je spontan, zbog anonimnosti, vrlo brzih promena, zbog ekonomičnosti i još nekih drugih razloga, žargon predstavlja jednu veoma specifičnu etičku manifestaciju, koja može i treba da bude proučavana ne samo radi nje same, nego i zato što može da pruži i uvide u prirodu, strukturu i funkcionisanje promena u jeziku uopšte. Ja smatram da je nauka o žargonu moguća i mogla bi se zvati, na primer, žargonistika.

Da li se može reći da žargon dominira u srpskom jeziku?
- Ne može se reći da dominira, ali se može reći da je u značajnoj meri zastupljen u nekim jezičkim registrima, stilovima, žanrovima. Rekao bih da je slično i u drugim jezicima. Za žargon se često kaže da parazitira na jeziku. To stvara predrasude i sliku nečega što je na marginama i isisava sveže sokove iz jezika. U izvesnom smislu žargon jeste srazmerno marginalna pojava, jer, ipak je celina jezika nešto drugo. Ali, ako je i marginalna, nije beznačajna. Iako se ne može se reći da dominira dovoljno je zastupljena da bi bila primećena.
 
Novi beogradski zargon:

* Supermen - radnik na benzinskoj pumpi.

* Vucibatina - milicioner.

* Kursum - mala nuzda.

* ejakuliram - e ja se odmaram.

* Rodjaci - ljudi koji imaju nesto da ti kazu telefonom u najuzbudljivijem delu filma.
 
pajamaca:
ja nisam znala za kalnuti da je od engleskog..nisam ni znala da se kaže kalnuti?
već calnuti..od calen , na nemačkom valjda platiti?
dobro veče.
bitange kaldrmske;)
Kalnuti- kad pukneš, nepovratno, neku kintu( npr. u kladionici)
Calnuti- kad moraš da se otviriš sa kintom( npr. poklon za rođiš ili izvedeš devojčicu na kamenicu)..
 
Ne kaže se ''eksnem'', nego: eksiram!
Vidim ja da ćeš ti meni na popravni, u avgustu..
crazy-1.gif
 
L.1:
Lingvista Ranko Bugarski o žargonu "jezika u malom"
Šifrovani jezik za
zbunjivanje protivnika
Jezik koji se koristi u raznim situacijama i komunikacijama često je pun aluzija i žargona, koji nije baš uvek lako shvatiti, ako se ne pripada grupaciji u kojoj su te kovanice nastale

Do sada smo policiji "duvali", a od sada ćemo i da "ližemo". Ova duhovita i dvosmislena poruka anonimnog autora pojavila se u javnosti ovih dana, čim je obznanjeno da će uskoro saobraćajna policija moći na licu mesta da uzme i uzorak pljuvačke i da kontroliše i narkotike, a ne samo količinu alkohola u krvi vozača koga zaustave.

Jezik koji se koristi u raznim situacijama i komunikacijama često je pun aluzija i žargona, koji nije baš uvek lako shvatiti, ako se ne pripada grupaciji u kojoj su te kovanice nastale.

Profesor Ranko Bugarski nedavno je objavio knjigu o žargonu, istoimeno naslovljenu. Iako se žargonom bavi pre svega sa lingvističkog stanovišta, ovo delo može da pomogne i laicima da bolje razumeju prirodu i značaj ovog svojevrsnog jezika u malom.

Šta je uopšte žargon?
- Žargonima se obično nazivaju jezički varijeteti koji služe za komunikaciju i identifikaciju grupa unutar pojedinih društvenih grupa, koje su određene socijalno, profesionalno, po uzrastu, čak teritorijalno, ili na druge načine. Ono što je bitno za prirodu žargona je da se članovi takvih grupa uzajamno prepoznaju kao članovi i velikim delom time što se služe grupnim žargonom. Istovremeno se oni takvom upotrebom jezika ograđuju od drugih, stavljaju neku vrstu verbalne pregrade između sebe i šire društvene zajednice. Jedna od osnovnih osobina žargona je kratkovečnost, stalno se pojavljuju u opticaju noviji žargonizmi, a stariji izlaze iz upotrebe.


Rejting

Dr Ranko Bugarski, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu, objavio je veliki broj radova iz anglistike, opšte i primenjene lingvistike i socio-lingvistike. Predavao je na stranim univerzitetima, bio potpredsednik Međunarodnog udruženja za primenjenu lingvistiku i predsednik Evropskog lingvističkog društva. Član je Evropske akademije nauka i umetnosti, a 2000. je štampan internacionalni zbornik radova u njegovu čast.




Ima raznih žargona od kojih su neki veoma međusobno udaljeni i veoma različiti po svojim obeležjima. Mislim da se glavna podela može napraviti na tri grupacije ili tri vrste žargona, to su profesionalni, omladinski i supkulturni žargoni. Omladinski i supkuluturni žargoni su slični međusobno i često se pretapaju ako se njihovi članovi mlađi ljudi, a pripadaju istoj supkulturi, narkomanskoj, recimo. Te dve kategorije žargona imaju slična obeležja, njihove žargonske kreacije su često sveže, maštovite i tajnovite da se ne bi lako razumele izvan tih užih krugova. Jer, ako je reč o grupama na udaru zakona, o narkomanima, lopovima, na primer, onda je sasvim normalno da se tu reči najbrže menjaju, jer čim reč prodre u javnost, mora da se zameni. Kategorija profesionalnih i stručnih žargona, ima sasvim drugačije karakteristike...

Da li u tu grupu spadaju i političari?
- Može se govoriti i o političarima, ali samo uslovno, jer politika je domen koji nije sam za sebe, sve može da bude predmet politike i ne može se reći da je svaki politički diskurs žargon. Ako se takve reči i konstrukcije, ponavljaju bezbroj puta, ne sa ciljem da bi se nešto saopštilo, već sa ciljem da bi se neko identifikovao sa grupacijama partije, elite... dolazi do okoštavanja žargona, on dobija karakteristike koje su bitno drugačije od karakteristika drugih vrsta žargona. Takvi žargoni postaju izlizani, stereotipni, nemaštoviti i ljudima jednostavno smetaju.

Šta je sve novo u žargonu, koji datira još iz srednjeg veka?
- Kompjuterski žargon je, na primer, nov. Ako oslušnete razgovor dvoje mladih ljudi koji mnogo vremena provode za kompjuterom, koji teče normalno, on je prožet kompjuterskim žargonom toliko da je potpuno nerazumljiv nekome ko ne radi sa kompjuterima.


"ŠBBKBB"

Žargoni, uslovno rečeno, mogu da se tvore na desetak načina. Na primer, izvedenom metaforizacijom postojećih standardnih reči, u takve spada izraz "dizajner" (koji označava automobil-dizalicu, odnosno pauk', tu je i "patolog"- duševni bolesnik. Reč "kalnuti" (platiti) nastala je modifikacijom izraza uzetog iz engleskog jezika, a žargoni mogu da se prave i upotrebom inicijala- tako je "Dž", Džabe, "SOS", seljak ostaje seljak, a "ŠBBKBB" - šta bi bilo kad bi bilo...




Koliko su krizna vremena pogodnija za bujanje žargona...
- Na to je teško dati neki opštevažeći odgovor, jer žargon traje vrlo dugo u raznim varijacijama, dakle, u svakoj vrsti društvenog uređenja ima žargona i u svakoj epohi, a mislim da bi bila potrebna detaljnija istraživanja da bi se to odmerilo. U vezi sa ovim pitanjem mogu da pomenem jedan nalaz do koga sam došao - pre 20-30 godina u Beogradu i Srbiji, bilo je popularno da se preuzimaju engleski elementi za omladinske žargone, posebno urbane omladine, bilo da su autentični, kvazi engleski ili da zvuče kao engleski, to je bilo verbalno poigravanje - umesto kosa govorilo se kosijaner, umesto kafa, kofijaner, onda reč muving je označavalo muvanje... a muvić je bilo malo muvanje...

Ali tokom ratnih godina sam primetio da su se žargonizmi zasnovani na engleskom malo povukli a više su aktivirani neki nastavci iz srpskog jezika. Meni se učinilo da se to moglo povezati sa predominantnim prelaskom tih generacija sa roka na folk tih ratnih godina. Posle tog perioda, mladi su se ponovo vratili na anglicizme.

U knjizi ste natuknuli da je moguća nauka o žargonu?
- Predrasuda da žargon nije vredan naučnog proučavanja je do sada sprečavala da lingvisti počnu u većoj meri da proučavaju žargon sa lingvističkog stanovišta, iako je žargon jezik u malom. U njemu se lakše uočavaju neki aspekti jezika koji se ne bi lako uočili, ako bi se proučavao samo standardni ili književni jezik. A zbog specifičnosti žargona, zbog njegovog načina nastanka, koji je spontan, zbog anonimnosti, vrlo brzih promena, zbog ekonomičnosti i još nekih drugih razloga, žargon predstavlja jednu veoma specifičnu etičku manifestaciju, koja može i treba da bude proučavana ne samo radi nje same, nego i zato što može da pruži i uvide u prirodu, strukturu i funkcionisanje promena u jeziku uopšte. Ja smatram da je nauka o žargonu moguća i mogla bi se zvati, na primer, žargonistika.

Da li se može reći da žargon dominira u srpskom jeziku?
- Ne može se reći da dominira, ali se može reći da je u značajnoj meri zastupljen u nekim jezičkim registrima, stilovima, žanrovima. Rekao bih da je slično i u drugim jezicima. Za žargon se često kaže da parazitira na jeziku. To stvara predrasude i sliku nečega što je na marginama i isisava sveže sokove iz jezika. U izvesnom smislu žargon jeste srazmerno marginalna pojava, jer, ipak je celina jezika nešto drugo. Ali, ako je i marginalna, nije beznačajna. Iako se ne može se reći da dominira dovoljno je zastupljena da bi bila primećena.
zanimljivo :shock: :roll: :roll:
 

Back
Top