Разлог Mојковачке битке - истине и збалуде

Poslednja izmena:
Pa jeste on pobjegao krajem januara 1916, posle kapitulacije CG i pobjega ka p**ka u Francusku.
To od njega nije bilo lijepo ni junački da bježi a da vojsku i narod ostavi i čak je rekao Vukotiću da se bori i da niko nesmije podpisati kapitulaciju.
Znači, on je spizdio na sigurno pa je tako iz daleka i sa sigurnoga mjesta rekao:
Vi udrite junaci i ginite do zadnjega a ja ću vas iz Francuske kuražiti.

Isto je napravila 1941 i jugoslovenska vlada, kad su spizdili u London a ostavili Draža da krvari po šumama.

A mogao se on sakriti u ona crnogorska i moračka brda, đe ga niko nebi mogao naći, ali mu je u Francuskoj bilo udobnije, nego u pećini i onim crnogorskim vukojebinama.
Sa sobom je odnio i cio crnogorski arhiv, koji je vraćen u CG prije nekoliko godina.

A unuk Aco mu je kasnije zabranio povratak i uzeo mu zemlju.
A viđi mu brčića ka u mačka
http://www.arte.rs/files/opus/19/3939/1453.jpg

A sve je zakuvao otac mu Pero-to je ovaj što ima metlu na glavi
http://www.27mart.com/Album/Pre1918/krpetar.JPG
krpetar.JPG
 
Poslednja izmena:
A unuk Aco mu je kasnije zabranio povratak i uzeo mu zemlju.
A viđi mu brčića ka u mačka
http://www.arte.rs/files/opus/19/3939/1453.jpg

A sve je zakuvao otac mu Pero-to je ovaj što ima metlu na glavi
http://www.27mart.com/Album/Pre1918/krpetar.JPG
krpetar.JPG

(...) Сам народ у Црној Гори је одлучио да се присаједини Србији, без обзира на абдикацију краља у корист Карађорђевића.

цитат:

С: Мало се зна, да је одлука Народне скупштине Црне Горе о уједињењу са Србијом претрпела, под притиском великих сила, проверу 28. новембра 1920. Како је та провера прошла?

Ј.Б.М:На овом референдуму, под контролом међународне заједнице, уз претходну сагласност краља Николе и владе у емиграцији, потврђена је жеља за заједничким животом у новоствореној Краљевини СХС. Значи, не само на Скупштини 28. новембра 1920, већ и на општеприхваћеном референдуму, народ Црне Горе се изјаснио за уједињење. Вероватно да би се прикрила чињеница да је одржан референдум, данас политичари, режимски историчари и правници, недовољно информисаној јавности само помињу одлуке подгоричке скупштине, али не и одлуке народа Црне Горе на референдуму, који не могу оспорити. ово су чињенице, а да ли се дугорочно добро одабрало и да ли су Србија и Црна Гора могле да бирају, друго је питање.
 
Poslednja izmena od moderatora:
HA HA HA kakav referendum omrčio se dabogda!
Iz kojeg naftalina izvuče sad ta referendum!

Da nisi možda mislio na izbore za Ustavotvornu skupštinu kraljevine SHS.

Znamo mi, da je onih gumenih kuglica bilo mnogo više nego birača i da su poslanici te tz, Podgoričke skupštine dobili ispod 2% glasova. Vojnicima ,zatvorenicima i ženama je bilo zabranjeno da glasaju a ustanici su bili po šumama ili po zatvorima ili protjerani po inostranstvu.
Odziv ostalih birača je bio katastrofalan i kao takav nelegitiman.

Uči malo evo ti:
Izbore od 28.novembra 1920.godine crnogorska vlada je proglašavala ništavnim jer su održani u uslovima okupacije i na njima je učestvovalo samo 23,72% Crnogoraca koji su imali pravo glasa

http://209.85.135.132/search?q=cach...embra+1920&cd=2&hl=sl&ct=clnk&gl=si&inlang=pl

http://209.85.135.132/search?q=cach...embra+1920&cd=3&hl=sl&ct=clnk&gl=si&inlang=pl
 
Poslednja izmena:
Pa jeste on pobjegao krajem januara 1916, posle kapitulacije CG i pobjega ka p**ka u Francusku.
To od njega nije bilo lijepo ni junački da bježi a da vojsku i narod ostavi i čak je rekao Vukotiću da se bori i da niko nesmije podpisati kapitulaciju.
Znači, on je spizdio na sigurno pa je tako iz daleka i sa sigurnoga mjesta rekao:
Vi udrite junaci i ginite do zadnjega a ja ću vas iz Francuske kuražiti.

Isto je napravila 1941 i jugoslovenska vlada, kad su spizdili u London a ostavili Draža da krvari po šumama.

A mogao se on sakriti u ona crnogorska i moračka brda, đe ga niko nebi mogao naći, ali mu je u Francuskoj bilo udobnije, nego u pećini i onim crnogorskim vukojebinama.
Sa sobom je odnio i cio crnogorski arhiv, koji je vraćen u CG prije nekoliko godina.

Pa upravo o tome pričam. Dokaz da je Nikola Petrović pobjegao upravo tako na taj način, kako možda pojednostavljeno i isuviše prosto ti predstavljaš, upravo jeste činjenica da je on kidnuo a da nije nikome rekao, ne postavivši čak ni namjesnika iza sebe, nekog predstavnika Krune u Kraljevini Crnoj Gori. Tako blesavim činom je i osudio svoju državu na potpunu propast, zato što je time izgubio ikakva ovlašćenja u potpunosti, pa samim tim i mehanizme da povrati ono što mu je potvrđeno ustavom za Knjaževinu Crnu Goru koji je oktroisao državi i narodu 1905. godine, odnosno pravo koje je naslijedio od svog rođaka knjaza Danila Petrovića davne 1860. godine. Kruna (potvrđena 1910. godine) postala je bespravna. Time je osudio ikakve svoje postupke na propast, držeći ga samo međunarodno priznanje savezničkih Velikih sila, dok je Kruna zajedno sa svim 'vladama' u izgnanstvu koje je postavljala u inozemstvu, bila nelegalna i nelegitimna, kao i sve pojedinačne ustavne odredbe koje se tiču tog pitanja. Tako je, između ostalog, i omogućio brisanje sopstvene države sa karte Evrope bez njegove ikakve dozvole ili makar učešća, u potpunosti bez kontriranju crnogorskim zakonima.

A unuk Aco mu je kasnije zabranio povratak i uzeo mu zemlju.
A viđi mu brčića ka u mačka
http://www.arte.rs/files/opus/19/3939/1453.jpg

Ali što se tiče zabrane povratka, o tome ponovo pišem - ne postoji niti jedan jedini ukaz (niti je ta ovlašćenja uopšte imao na prvom mjestu) regenta Aleksandra I Karađorđevića kojim se zabranjuje povratak starome kralju. Upravo suprotno od toga, njih dvojica su razmijenili masu pisama, Karađorđević je svoj djedu zvao da dođe kod njega u Beograd, da mu se dodijeli barem neka vila i slično; sama analiza i Nikolinih i Aleksandrovih privatnih pisama, koja su bila bukvalno na nivou djeda i unuka, potpuno govori u suprotnosti tom nekakvom stavu. I sam Nikolaj kada je pisao drugdje i o sličnim pitanjima, nikada on nije povezivao svoga unuka s tim, već Pašića i njegove garniture vlasti.

A sve je zakuvao otac mu Pero-to je ovaj što ima metlu na glavi
http://www.27mart.com/Album/Pre1918/krpetar.JPG
krpetar.JPG

Šta je zakuvao?

Pera je meni jedna od najfascinantinijih ličnosti naše moderne istorije, lično smatram da boljega vladara i državnika od njega u zadnjih 200 godina na prostoru bivše Jugoslavije nije bilo i baš čekam kada će se pojaviti neko ravan njemu.
 
Uči malo evo ti:
Izbore od 28.novembra 1920.godine crnogorska vlada je proglašavala ništavnim jer su održani u uslovima okupacije i na njima je učestvovalo samo 23,72% Crnogoraca koji su imali pravo glasa

http://209.85.135.132/search?q=cach...embra+1920&cd=2&hl=sl&ct=clnk&gl=si&inlang=pl

http://209.85.135.132/search?q=cach...embra+1920&cd=3&hl=sl&ct=clnk&gl=si&inlang=pl

Moračanine, propaganda je propaganda, a Vlada Kraljevine Crne Gore u izgnanstvu je često iznosila netačne podatke, pa i otvorene laži. Npr. Jovan S. Plamenac je imao reputaciju, kako su ga jedne strane novine jednom proglasile, najvećeg lažova početka dvadesetih godina svijeta.

Zvanični statistički podaci izbora za ustavotvornu skupštinu (koji zaista jesu smatrani referendumskim za teritoriju Kralj. Crne Gore) su poznati, kao i nalazi posmatrača, međunarodne posmatračke misije koja je nadgledala izbore.

Na izborima krajem 1920. godine, što se tiče Crne Gore, glasalo je 67% upisanih birača sa crnogorske teritorije.

Većina upisanih birača CG je glasala na svim sljedećim izborima, do posljednjeg (referenduma 1945.).
 
Poslednja izmena:
HA HA HA kakav referendum omrčio se dabogda!
Iz kojeg naftalina izvuče sad ta referendum!
..................................
Uči malo evo ti:
Izbore od 28.novembra 1920.godine crnogorska vlada je proglašavala ništavnim jer su održani u uslovima okupacije i na njima je učestvovalo samo 23,72% Crnogoraca koji su imali pravo glasa

@Slaven777
Na izborima krajem 1920. godine, što se tiče Crne Gore, glasalo je 67% upisanih birača sa crnogorske teritorije.

Значи, Морачанину лажуцкање није страно. Ало Moračanin, па претера га. То као да си три пута преварио. (...)
 
Poslednja izmena od moderatora:
... njih dvojica su razmijenili masu pisama, Karađorđević je svoj djedu zvao da dođe kod njega u Beograd, da mu se dodijeli barem neka vila i slično; sama analiza i Nikolinih i Aleksandrovih privatnih pisama, koja su bila bukvalno na nivou djeda i unuka, potpuno govori u suprotnosti tom nekakvom stavu. I sam Nikolaj kada je pisao drugdje i o sličnim pitanjima, nikada on nije povezivao svoga unuka s tim, već Pašića i njegove garniture vlasti.
Vrlo zanimljiva i suštinska činjenica...

Da li je ova prepiska objavljena negde?
 
Šta je zakuvao?

Pera je meni jedna od najfascinantinijih ličnosti naše moderne istorije, lično smatram da boljega vladara i državnika od njega u zadnjih 200 godina na prostoru bivše Jugoslavije nije bilo i baš čekam kada će se pojaviti neko ravan njemu.

Evo čitaj šta?
http://209.85.135.132/search?q=cach...alj+nikola&cd=2&hl=sl&ct=clnk&gl=si&inlang=pl

A onome gore što lanu, da ja lažuckam, ja postavljam i citiram izvore a na ostalima je da to demantujemo ili potvrdimo.

A ta dopisivanja su za mene novost.
Baš bih volio vidjeti ta pisma. Ja znam za jedno dva-tri ali imaju drugačiji sadržaj. Kad ih pronađem, postaviću ih ovdje.

Meni je poznato, da je Nikola svome zetu Petru, pomagao, kad se vratio iz Pariza. Na Cetinju mu je sagradio dvor pored njegovoga (kasnije je to bila srpska ambasada).
Pošto je Nikola vrlo često boravio u Rijeci Crnojevića, i tamo mu je sagradio kuću. Petar je živio na Cetinju oko 10 godina i odlazi u Beograd neđe 1902 ili 1903 kad preuzima vlast, posle ubistva Aleksandra i drage Obrenović.

A šta kaže Nidžo u svom proglasu na Badnji dan 1918
http://ljiljana-zivojinovic.blogspot.com/2007/12/proglas-kralja-nikole.html
 
Poslednja izmena:
@Slaven777
Na izborima krajem 1920. godine, što se tiče Crne Gore, glasalo je 67% upisanih birača sa crnogorske teritorije.

Значи, Морачанину лажуцкање није страно. Ало Moračanin, па претера га. То као да си три пута преварио. (...)

Ne. Moračanin je citirao samo evidentno lažuckanje Plamenca i njegovih ljudi.

Vrlo zanimljiva i suštinska činjenica...

Da li je ova prepiska objavljena negde?

Objavljena u kompletu mislim da nije, ali moguće je da griješim.


Tačno. Nema ni govora o napadu na kralja Aleksandra Karađorđevića, ili pak njegovog oca...
 
A onome gore što lanu, da ja lažuckam, ja postavljam i citiram izvore a na ostalima je da to demantujemo ili potvrdimo.

67% je izašlo na izbore. Najniže je jedino bilo u cetinjskom kraju, gdje eto referendum možda nije uspio, mada je i tu bilo oko 50% (ne sjećam se jedino je li ispod ili iznad).
 
Na ovim izborima se opšte nije pokretalo crnogorsko pitanje, niti pitanje položaja Crne Gore u Jugoslaviji iz razloga što je na izborima omogućeno učešće samo strankama koje su imale pozitivan odnos prema odlukama Podgoričke skupštine. Tako faktički rezultati izbora nijesu bili ni važni, koliko je bila važna forma legalizacije. Na ovim izborima, u izbornom okrugu Crna Gora, koji je obuhvatao područje Crne Gore u granicama prije balkanskih ratova, KPJ je osvojila 10869 (37,99%), Republikanska stranka 4613(16,12%), Demokratska lista Pavla Čubrovića i Todora Božovića 4062 (14,2%), Demokratska lista Andrije Radovića 1488 (5,2%), nezavisna lista Spasoja Piletića 2405 (8,41%), Radikalna Milosava Raičevića 3837 (13,41%) i neopredijeljena lista Novice Šaulića 1338 (4,68%). Na izborima je glasalo oko 15 % stanovništva u odnosu na ukupan broj stanovnika u izbornom okrugu (bilo upisano 43370 birača, dok je na ovom području prema popisu iz ¸ 1921. živjelo 199.227 stanovnika ) koji je po svojoj veličini bio za skoro 5000 km ˛ manji od terirorije države u ime koje se odlučivalo. Lista jednog od glavnih ujedinitelja (Andrije Radovića ) nije dobila ni 1500 glasova, dok su republikanci i komunisti ukupno osvojili 51,11% glasova. Britanski posmatrači na ovim izborima, Roland Bryce i major L.E.Ottley su u svom izvještaju naveli da su izbori pošteno izvršeni i da nije postojalo neko čvrsto raspoloženje protiv ujedinjenja sa Srbijom. U vrijeme izbora samo je u Gaeti boravilo više od 1500 crnogorskih emigranata, organizovanih u vojne jedinice, dok je veliki broj njih bio u zatvorima ili u šumama.

Tabelarni pregled:

Broj upisanih biraca u izbornm okrugu Crna Gora iznosio je 43370 Ukupno glasalo 28612 ili 65,97% od upisanih 43370 glasaca Procenat osvojenih glasova u odnosu na 28612 onih koji su izasli na glasanje

KPJ 10869 glasova 38 %
Republikanska stranka 4613 16,12 %
Demokratska lista Pavla Čubrovića i Todora Božovića 4062 14,2 %
Demokratska lista Andrije Radovića 1488 5,2 %
Nezavisna lista Spasoja Piletića 2405 8,41 %
Radikalna Milosava Raičevića 3837 13,41 %
Neopredijeljena lista Novice Šaulića 1338 4,68 %
 
Не треба да нас убеђијеш у то.
Ја ти верујем!

Demantuj me sa argumentima ako ih imaš? Sramota je lagati ili skrivati istinu.

Ja sam naveo, da je bilo na referendumu prisutno samo 23% glasača sa pravom glasa a ne nikako 67%, kako reče Slaven3*7.
Kako može biti nešto važeće ako glasa samo 23%?

Ja vjerujem, da je većina željela ujedinjenje ali ne pod takvim uslovima, da ti ukinu sve.

Zato je crnogorski narod odgovorio sa oružjem.
 
Poslednja izmena:
Demantuj me sa argumentima ako ih imaš? Sramota je lagati ili skrivati istinu
Ja sam naveo, da je bilo na referendumu prisutno samo 23% glasača sa pravom glasa a ne nikako 67%, kako reče Slaven3*7.
Kako može biti nešto važeće ako glasa samo 23%?
Ja vjerujem, da je većina željela ujedinjenje ali ne pod takvim uslovima, da ti ukinu sve.
Zato je crnogorski narod odgovorio sa oružjem.

@Moračanin
Ти као по оној народној: ,,Ја га питам колико су сати а он ми прича где је купио сат''
Тако ради човек који хоће да ескивира одговор. Тема је :Разлог мојковачке битке - истина или заблуда и добро би било да нешто прозбориш о временском непоклапању датума одигравања Мојковачке битке (за коју се тврди да се одиграла због омогућавања да српским трупама осигурају пролаз у Албанију) и датума када су српске трупе напустиле Скадар и кренуле на југ.
Још да додам теми: Мојковачка битка се неминовно морала одиграти јер је аустроугарска војска надирала у Ц.Гору из два правца: Требиња и Бијелог Поља. Црна гора се бранила и то стално у отступању јер је Аустроугарска била бројчано јача (Аустроугарска око 70.000 војника, Црна Гора око 40.000 војника) и боље опремљена оружјем. Војска Црне горе је пре свега бранила Црну Гору а онда, чини ми се, приписала незаслужено своје заслуге за успешни демарш српске војске у Албанију. Можда грешим али датуми тако кажу Ова периферна питања на која ти дајеш одговоре, уоште нису интересантна за ову тему. Отвори неку другу тему па просипај те проценте колико ти је драго.
 
@Moračanin
Ти као по оној народној: ,,Ја га питам колико су сати а он ми прича где је купио сат''
Тако ради човек који хоће да ескивира одговор. Тема је :Разлог мојковачке битке - истина или заблуда и добро би било да нешто прозбориш о временском непоклапању датума одигравања Мојковачке битке (за коју се тврди да се одиграла због омогућавања да српским трупама осигурају пролаз у Албанију) и датума када су српске трупе напустиле Скадар и кренуле на југ.
Још да додам теми: Мојковачка битка се неминовно морала одиграти јер је аустроугарска војска надирала у Ц.Гору из два правца: Требиња и Бијелог Поља. Црна гора се бранила и то стално у отступању јер је Аустроугарска била бројчано јача (Аустроугарска око 70.000 војника, Црна Гора око 40.000 војника) и боље опремљена оружјем. Војска Црне горе је пре свега бранила Црну Гору а онда, чини ми се, приписала незаслужено своје заслуге за успешни демарш српске војске у Албанију. Можда грешим али датуми тако кажу Ова периферна питања на која ти дајеш одговоре, уоште нису интересантна за ову тему. Отвори неку другу тему па просипај те проценте колико ти је драго.

ja mislim,da sam ti odgovorio na ta pitanja,jos u prvim postovima ove teme
ako si procitao onomad...eto ti odgovora
ukoliko imas elementarno poznavanje istorije...znaces gde se nalazila Srpska vojska,datuma kada se bitka odigrala...i sta je bio cilj AU vojsci

Drugo,da Crnogorci i nisu branili odstupnicu Srbima...mislis da bi po onom nevremenu,u sred januara,AU vojska krenula za njima preko onih planinskih vrhova???

Napadi su bili planirani....tek po ukrcavanju Srba na brodove...podmornicama Nemacke vojske...
Ti napadi su bili ucinkovitiji od bilo koje hajke na vojsku....jer su potapanjem jednog broda,mogli da potope vojnika koliko za 3 dana borbi po onim gudurama
Tako je i cinjeno...u jednom od tih napada sumarenom...stradao je i veliki Srpski pesnik DIS
 
ja mislim,da sam ti odgovorio na ta pitanja,jos u prvim postovima ove teme
ako si procitao onomad...eto ti odgovora
ukoliko imas elementarno poznavanje istorije...znaces gde se nalazila Srpska vojska,datuma kada se bitka odigrala...i sta je bio cilj AU vojsci
Drugo,da Crnogorci i nisu branili odstupnicu Srbima...mislis da bi po onom nevremenu,u sred januara,AU vojska krenula za njima preko onih planinskih vrhova???
Napadi su bili planirani....tek po ukrcavanju Srba na brodove...podmornicama Nemacke vojske...
Ti napadi su bili ucinkovitiji od bilo koje hajke na vojsku....jer su potapanjem jednog broda,mogli da potope vojnika koliko za 3 dana borbi po onim gudurama
Tako je i cinjeno...u jednom od tih napada sumarenom...stradao je i veliki Srpski pesnik DIS

Па хајде да видимо где су биле српсе и црногорске трупе у време одигравања Мојковачке битке и то баш онако како је историја забележила.
Мојковачка битка одиграла се 6 и 7 Јануара 1916 г. трајала 2 дана и после тога капитулација црногорске војске.
Српска војска:16.Децембра 1915г.,прве српске трупе стижу у Скадар (Студија:,,Голгота и васкрс Србије,, стр.642 Зборника) и у току следећа три дана,већи део трупа стиже у околину града.Такође,у књизи ,,Кроз Албанију,, на стр.56 пише:српска се војска се у другој половини децембра налазила на албанском приморју.
Пази: у другој половини децембра 1915г., српска војска је већ била на албанском приморју а Мојковачка битка 1916г.
Ја себи немогу да објасним ову разлику у датумима ако се тврди да је мојковачком битком брањена одступница српској војсци.
Знам и то да да црнпгорске гусле могу да занемаре датуме и догађаје припишу епопеји и јунаштву црногорске војске па и да је могла чак да брани и суседа од најезде Аустроугара. Али гусле нису историја.
Ти, ако можеш, објасни ову разлику.
 
Па хајде да видимо где су биле српсе и црногорске трупе у време одигравања Мојковачке битке и то баш онако како је историја забележила.
Мојковачка битка одиграла се 6 и 7 Јануара 1916 г. трајала 2 дана и после тога капитулација црногорске војске.
Српска војска:16.Децембра 1915г.,прве српске трупе стижу у Скадар (Студија:,,Голгота и васкрс Србије,, стр.642 Зборника) и у току следећа три дана,већи део трупа стиже у околину града.Такође,у књизи ,,Кроз Албанију,, на стр.56 пише:српска се војска се у другој половини децембра налазила на албанском приморју.
Пази: у другој половини децембра 1915г., српска војска је већ била на албанском приморју а Мојковачка битка 1916г.
Ја себи немогу да објасним ову разлику у датумима ако се тврди да је мојковачком битком брањена одступница српској војсци.
Знам и то да да црнпгорске гусле могу да занемаре датуме и догађаје припишу епопеји и јунаштву црногорске војске па и да је могла чак да брани и суседа од најезде Аустроугара. Али гусле нису историја.
Ти, ако можеш, објасни ову разлику.

pa ja ti to pricam...procitaj onaj post,od onomad..moj,procitaj ovaj koji sam danas postovao
videces da su istovetni....a istovetni sa tvojim komentarom

Znaci...slazemo se da crnogorci nisu branili odstupnicu srbima,vec branili svoju drzavu

drago mi je da smo to uvideli konacno,nakon ovoliko meseci;)

kako ti i rekoh...svabe nisu htele da jure srbe...jer nije bilo ni potrebe,ni vremena.....a crnu goru su nokautirali,kako bi ocistili zaledjinu,zbog dejstava na istocnom frontu
 
pa ja ti to pricam...procitaj onaj post,od onomad..moj,procitaj ovaj koji sam danas postovao
videces da su istovetni....a istovetni sa tvojim komentarom

Znaci...slazemo se da crnogorci nisu branili odstupnicu srbima,vec branili svoju drzavu

drago mi je da smo to uvideli konacno,nakon ovoliko meseci;)

kako ti i rekoh...svabe nisu htele da jure srbe...jer nije bilo ni potrebe,ni vremena.....a crnu goru su nokautirali,kako bi ocistili zaledjinu,zbog dejstava na istocnom frontu

Taчно тако!
И извини што сам те у посту упућивао на историју јер ми се учинило да си неко од бранилаца црногорске тезе о разлозима Мојковачке битке.
Још једном извини.
 
Poslednja izmena:

Back
Top