Rat u Ukrajini (8)

Koji od pet scenarija vam je najverovatniji?


  • Ukupno glasova
    105
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Da, a danas Rusija ima znanstvenih radova na razini jedne Nizozemske. Tužno na što je spala nekada velika nacija. Jad i bijeda

Zašto su ruski programeri najbolji na svijetu?​

Oni stalno pobjeđuju na međunarodnim natjecanjima u informatici, rade u IT kompanijama širom svijeta i prave popularne igre i aplikacije, od Tetrisa do Telegrama. Pokušali smo saznati kako je Rusija postala jedan od najvećih rasadnika dobrih programera na svijetu.
Jednostavnu igru Tetris sovjetskog programera Alekseja Pažitnova poznaje čitav svijet. Broj preuzimanja samo mobilne službene verzije igre 2020. godine premašio je 500 milijuna.
Messenger Telegram Pavla Durova koristi preko 500 milijuna ljudi širom svijeta.
Programski jezik Kotlin, koji su osmislili ruski programeri Sergej Dmitrijev, Jevgenij Beljajev i Valentin Kimjatkov, Google te tretirao kao prioritetni pri programiranju aplikacija za Android.
Logičke igrice SuttheRope ruskih programera Semjona i Jefima Voinova preuzete su preko milijardu puta.
Najzad, preko deset godina ruski programeri zauzimaju prva mjesta na velikim međunarodnim natjecanjima kao što su Svjetsko studentsko natjecanje u programiranju i Međunarodna informatička olimpijada.
Sve ovo su samo najupečatljivija postignuća programera iz Rusije. A razlog njihove uspješnosti možemo tražiti, između ostalog, u sustavu sovjetskog obrazovanja.

Nuklearna utrka i matematičke škole​

Glavni razlog za razvoj primijenjene matematike i programiranja u zemlji bila je želja SSSR-a da nadmaši Sjedinjene Države i njihove saveznike u nuklearnoj utrci, smatra direktor Centra studentskih natjecanja Visoke škole ekonomije Mihail Gustokašin. Radi toga su bili potrebni dobri tehnički stručnjaci, pa su se širom SSSR-a održavala matematička natjecanja.
"Visok nivo matematičke obučenosti u školama i na sveučilištima bio je neophodan kako bi se osigurao paritet u vojnoj i znanstvenoj sferi praktički sa čitavim preostalim svijetom", kaže Gustokašin.

U velikim gradovima SSSR-a otvarale su se specijalizirane fizičko-matematičke škole i internati, što je odigralo značajnu ulogu u razvoju programiranja u zemlji, smatra akademik Ruske akademije znanosti, dekan fakulteta za informatičku matematiku i kibernetiku MGU "Lomonosov" Igor Sokolov.

"Dobro organiziran rad s talentiranom djecom u specijaliziranim matematičkim školama, koji je razvijen u vrijeme SSSR-a, kao i sustav natjecanja iz matematike, fizike, informatike i drugih predmeta i dalje donosi rezultate", tvrdi Sokolov.

Njegov stav dijeli i Mihail Mirzajanov, osnivač Codeforcesa, platforme za ljubitelje natjecanja iz programiranja.

"Važno je da ove škole i danas postoje i razvijaju se, i da je pohađati ovakvu školu i danas prestižno. Ja sam iz Saratova, završio sam najjaču matematičku školu u gradu. Među talentiranim učiteljima i kolegama u razredu imao sam želju sebi dokazati da nisam lošiji od drugih, da mogu bolje od svih nešto riješiti. Za mene je to bila motivacija da napredujem", kaže Mirzajanov.

Također, po Mihailovom mišljenju, značajna je bila i želja SSSR-a da se djeca vežu za programiranje od školskog uzrasta.

"Nisu tu bile samo škole, nego i sekcije, tematski časopisi. Kao dijete sam čitao 'Mladog tehničara', matematički časopis 'Kvant' i bio sam oduševljen", prisjeća se osnivač Codeforcesa.

Popularnost natjecanja​

Ruski učenici sudjeluju u natjecanjima od osnovne škole, počevši od najjednostavnijih rajonskih natjecanja iz ruskog jezika, pa sve do sveruskih natjecanja vodećih sveučilišta zemlje iz različitih struka, uključujući programiranje i informatiku. Oni koji zauzmu prva mjesta na ovakvim natjecanjima mogu se bez polaganja prijemnih ispita upisati na, na primjer, MGU ili druga prestižna sveučilišta.
Mihail Mirzajanov sudjelovao je na natjecanjima od 8. razreda. Bilo mu je važno pobijediti i zato je bio u stanju noćima učiti nove zadatke.

"Nekim ljudima, kao što sam ja, važna je konkurencija. Ako sasvim iskorijenimo natjecateljski duh, bit će im teško naći motivaciju i razviti svoj potencijal. Osim toga, neki programeri nadilaze okvire ruskih natjecanja i pobjeđuju na međunarodnim, zato što jednostavno vole rješavati zadatke, za njih je to već kao profesionalni sport. I ja sam to volio, to je zanimljivije nego bilo koji film. To je vrlo zanimljiva društvena pojava", objašnjava Mirzajanov.

Prema njegovim riječima, mnogi učenici i studenti putem rješavanja zadataka upoznaju osnove programiranja, vježbaju se u rješavanju nestandardnih zadataka i uče uspostavljati odnose s drugim sudionicima natjecanja, kada se radi o ekipnim natjecanjima. Natjecanja iz programiranja kasnije pomažu ljudima da rade tražen i dobro plaćen posao.

Motivacija, dosada i tehnički fakulteti​

Jefim Voinov, jedan od osnivača studija Zeptolab i autor popularne mobilne igre Cut the Rope počeo je baviti se programiranjem s osam godina zbog nedostatka zabave. Po njegovom mišljenju, to je vjerojatno potaknulo i druge programere.

"Sjećam se da su nam roditelji poklonili računalo ZXSpectrum. Za njega u prodaji nije bilo puno igara i mi smo počeli proučavati priručnik o programskom jeziku Basic, i uskoro smo sami pisali svoje igre. Sjećam se da me posebno zadivila mogućnost da napravim realističan let metka iz cijevi po balističkoj putanji i uopće programiranje uz primjenu fizičkih zakona. Vjerojatno je ovaj dubok utisak iz djetinjstva utjecao na projektiranje mozgalice Cut the Rope, koja je mnogo godina kasnije postala hit", smatra Voinov.

Ljubav prema programiranju kod učenika razvijali su i nastavnici.
"Išao sam u običnu školu i u sjećanju mi je ostao poseban odnos nastavnika informatike. Kada je vidio da umijem programirati, oslobodio je mene i mog brata svojih satova. Dok su naši prijatelji učili osnove računalne pismenosti, brat i ja smo sjedili za nastavnikovim računalom i pisali svoje igre", sjeća se Jefim.

Također je važna faza u njegovom životu bilo školovanje na Moskovskom institutu za elektroniku i matematiku. Po mišljenju Voinova, u Rusiji ima dosta tehničkih fakulteta koji pripremaju dobre programere.

"Imali smo vrlo jaku matematiku. Posebno sam zapamtio kolegij linearne algebre. Profesorica je bila vrlo stroga i zahtjevna, a pritom je sve objašnjavala vrlo domišljato i zanimljivo. Na njenom je ispitu bilo teško dobiti najvišu ocjenu i sjećam se da je za mene to postao izazov", kaže Voinov.

Važan je dio dobre pripreme ruskih studenata stjecanje fundamentalnih znanja iz matematike, smatra dekan fakulteta VMK MGU Igor Sokolov.

"Na fakultetu informatičke matematike i kibernetike, kao i na mnogim drugim fakultetima naše struke, školovanje obuhvaća dvije komponente: fundamentalna znanje iz matematike i informatike i praktičnu obuku. Upravo zahvaljujući fundamentalnoj komponenti naši studenti mogu rješavati složene znanstvene i praktične zadatke", smatra Sokolov.

Piraterija, plaće i vlastite snažne IT kompanije u Rusiji​

IT tržište se u Rusiji razvijalo za vrijeme teške ekonomske situacije 90-ih, kada su u zemlji zatvorena mnoga poduzeća i znanstveno-istraživački instituti, ali to je zemlji pružalo prednost u odnosu na druge, smatra direktor Mihail Gustokašin iz VŠE.

"U to se vrijeme svjetsko IT tržište tek razvijalo i Rusija se nalazila čak u povoljnijem položaju u usporedbi s ostatkom svijeta: nije morala održavati zastarjele sustave, mogla je besplatno koristiti piratske softvere i mnogo uštedjeti na plaćama zaposlenih", smatra Gustokašin.

Po njegovom mišljenju, u takvim su uvjetima u Rusiji nastale velike i snažne IT kompanije, kao što su Yandex i Mail.ru. Ujedno su značajno utjecala i ruska sveučilišta za koja se ispostavilo da su dovoljno pripremljena da osiguraju dobar nivo obrazovanja unutar zemlje.

"Većina ruskih diplomaca ostaje u Rusiji i radi u ruskim kompanijama ili u podružnicama stranih tvrtki. Oni svoje iskustvo mogu prenijeti novim generacijama ruskih programera", uvjeren je Gustokašin.

Po mišljenju suosnivača Zeptolaba Jefima Voinova, ključna su motivacija za školovanje u sferi programiranja u Rusiji visoke plaće.

"Plaće programera svake su godine sve veće i sve manje vezane za lokalno tržište. Tome doprinose brzi razvoj IT kompanija, procesi globalizacije i sadašnja situacija s radom na daljinu. U očima učenika, maturanata i njihovih roditelja to je očigledno važan argument u korist školovanja u sferi programiranja", zaključuje Voinov.
 
AU nije postojala, postojala je Habsburška monarhija. Tada nacionalnosti, narodnosti i tako dalje nisu bile važne, nego monarhi, carevi, kraljevi...)
Naravno da je Austro-Ugarska postojala od 1867. do 1918. godine (pod tim nazivom od 1868.). Službeni naziv države je bio "Kraljevine i zemlje zastupane u Carevinskom vijeću i Zemlje svete ugarske krune Svetog Stjepana". Zbog komplikovanog službenog naziva 1868. godine će car Franjo Josif donijeti odluku da se u međunarodnim odnosima koriste imena Austro-Ugarska Carevina i Austro-Ugarska Monarhija.
 
Тек шта су дошле, бум
Украше одлично иде.

Screenshot_20220530_155534_com.android.chrome_edit_1342721401152928.jpg
 
Ukrajinci se neće predati. Ne znam šta ti u toj kratkoj i jednostavnoj rečenici nije jasno.

На сву срећу, стварност те неумитно демантује.
Сведоци смо да се Украјинци масовно предају, по узору на своје хероје из Азова :mrgreen:
 
Naravno da je Austro-Ugarska postojala od 1867. do 1918. godine (pod tim nazivom od 1868.). Službeni naziv države je bio "Kraljevine i zemlje zastupane u Carevinskom vijeću i Zemlje svete ugarske krune Svetog Stjepana". Zbog komplikovanog službenog naziva 1868. godine će car Franjo Josif donijeti odluku da se u međunarodnim odnosima koriste imena Austro-Ugarska Carevina i Austro-Ugarska Monarhija.
Kaiserliche und königliche Monarchie
 
Руски војници су били шокорани оним што су видели , тетоважама азоваца и само једн мали делић су објавили .

Окултизам и нацизам су увек ишли заједно
 
Nisi u pravu. Vlasnik svih tih kruna su bili Habsburzi:
Zvaničniaziv monarhije između 1867 -1918: K.u.K. - Kaiserliche und königliche Monarchie
Da, tako je bilo od 1867.
K.u.K. je samo kod Nijemaca bio više nadimak za AU monarhiju jer austrijskom dijelu monarhije je zajednički vladar bio car, a mađarskom dijelu kralj.

Po tvojoj logici sami smo ih gađali. Ja te samo pitam kak ti se sviđa ta šalica čaja?
Po kojoj mojoj logici kad postoje snimke kako Srbi pucaju po tim gradovima?
Za Ukrajinu isto tako postoje snimci kako prorusi pucaju po demonstrantima.
 
Botovska posla :hahaha:

Opera Snapshot_2022-05-30_160305_voffka.com.png



24. фебруар: „Крвавој Путиновој владавини је дошао крај“

3. април: „Русија губи од Запада у сопственој игри“

21. април: „Путинов рат није успео, али је могло да буде и горе“

5. мај: „Понижена Русија губи епохалну битку“

12. мај: „Победа над Путином ће нас скупо коштати“

26. мај: „Путин је овде..овде.je,
овде ће извојевати шокантну победу"
 
  • Haha
Reactions: iig
Čime su Rusi doprinijeli svijetu?
Od Hrvata je svijet ima enciklopediju, kravatu, tri nobelovca i još dosta toga da ne duljim.
Što ste ono vi iz Srbije dali svijetu?
Срби су дали Теслу без кога овај свијет не био какав је данас. Милутин Миланковић направио најсавршенији календар. Иво Андрић нобеловац. Михајло Пупин итд. Такође захваљујући Србину данас Амери имају уопште Тексас. Да не говорим о Србима у Русији итд.
А Руси допријенили толико да имају најбољу књижевност на планети. Свако зло су на свијету срушили. Изгледа да им је то била највећа грешка. Нажалост да су наши цареви знали ште ће бити пустили би Турке да вас сравне за земљом.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top