Rat u Ukrajini (40)

Da li je blizu mirovni sporazum kojim bi se okončao rat?

  • DA

    glasova: 5 10,9%

  • NE

    glasova: 41 89,1%
  • Ukupno glasova
    46
Glavno vojno groblje u Lavovu ostalo je bez mjesta. Danas je prvi vojnik - 34-godišnji Andrii - pokopan na drugom groblju.
Nadam se da će ostati malo.
1765523118565.png

1765523131495.png
 
Ako idioti koji su zaduženi za završnu fazu Europe ukradu milijarde ruske imovine kako bi ih predali korumpiranom doktoru u Ukrajini -

To će izazvati financijsku i pravnu lančanu reakciju u Europi koja će ekonomski dokrajčiti Blok.
1765523256470.png
 
zbiljaš:

GORI RUSIJA: Ukrajina izvela dosad neviđene napade dronovima dugog dometa...​


Ova eskalacija dolazi u kritičnom trenutku rata.

Pogledajte prilog 1831570

Ukrajinski dron srušio se na stambeni neboder u ruskoj oblasti Tver. Udar je oštetio stanove od prvog do četvrtog kata. Sedam osoba je ozlijeđeno, uključujući dijete.

https://twitter.com/x/status/1999352302851776642

Ukrajina je objavila da su njezini dronovi dugog dometa ove sedmice pogodili veliku naftnu platformu u Kaspijskom jezeru, što predstavlja novu eskalaciju u sve intenzivnijoj kampanji Kijeva da presiječe energetske prihode Moskve kojima se financira rat. Riječ je o prethodno neobjavljenoj misiji koja označava značajno širenje popisa ukrajinskih meta, piše CNN.

"Ovo je prvi ukrajinski udar na rusku infrastrukturu povezanu s proizvodnjom nafte u Kaspijskom jezeru", rekao je za CNN izvor iz Sigurnosne službe Ukrajine, nazvavši to "još jednim podsjetnikom Rusiji da su sva njezina poduzeća koja rade za rat legitimne mete." Pogođena je naftna platforma Filanovsky u vlasništvu Lukoila, za koju se tvrdi da je najveće naftno polje u ruskom sektoru Kaspijskog jezera. CNN je zatražio komentar od Lukoila i ruskog Ministarstva odbrane.

Sve žešći udari na rusku energetiku


Ukrajinska kampanja dubokih udara na ruska energetska postrojenja ozbiljno je započela početkom 2024. godine, no od početka augusta Kijev je znatno pojačao napore, udvostručivši ono što ukrajinski povjerenik za sankcije Vladyslav Vlasiuk naziva "sankcijama dugog dometa" usmjerenim na najveću rusku financijsku žilu kucavicu. Ukrajina sada cilja sve širi raspon meta, uključujući ne samo rafinerije, već i infrastrukturu za izvoz nafte i plina, cjevovode, tankere, a sada i infrastrukturu za bušenje.

Prema podacima projekta Armed Conflict Location & Event Data (ACLED) i analizi CNN-a, u studenom je zabilježen najveći broj napada u jednom mjesecu dosad. Između početka kolovoza i kraja studenog, Ukrajina je pogodila najmanje 77 ruskih energetskih postrojenja, gotovo dvostruko više nego u prvih sedam mjeseci godine.

Gađanje istih postrojenja više puta postalo je ključni dio strategije. Rafinerija Saratov u vlasništvu Rosnefta, primjerice, pogođena je najmanje osam puta od početka kolovoza. "Ono što su nekad bili povremeni udari namijenjeni nanošenju štete, postalo je kontinuirani napor da se rafinerije spriječe da se ikada potpuno stabiliziraju," napisao je Nikhil Dubey, viši analitičar u tvrtki Kpler.

Promjena strategije i podrška Zapada

Ova eskalacija dolazi u kritičnom trenutku rata. Nedavni mirovni napori predvođeni SAD-om samo su, čini se, učvrstili ruske maksimalističke zahtjeve, dok moskovske snage bilježe sporo napredovanje na nekoliko dijelova bojišnice. To, zajedno s globalnim viškom ponude nafte koji ublažava tržišne šokove, dovelo je do toga da zapadni saveznici sve više podržavaju ovu kampanju.

Koliko Rusija može izdržati?

Obrazac napada sugerira da Ukrajina više ne pokušava ograničiti utjecaj samo na rusko domaće tržište. Od augusta su značajno pojačani udari na postrojenja za izvoz nafte, uključujući luke Novorosijsk i Tuapse na Crnom moru te Ust-Lugu na Baltiku. Napadnut je i naftovod Druzhba, koji opskrbljuje neke zemlje EU, što je izazvalo proteste Mađarske.

Krajem novembra napadnuti su i tankeri, što je izazvalo rijetku reakciju Vladimira Putina koji je to nazvao "piratstvom". "Nemamo drugog alata osim da prekinemo protok novca Rusiji kako bismo spriječili ovaj rat za opstanak," rekao je Oleksandr Kharchenko, direktor Centra za istraživanje energetske industrije u Kijevu, dodavši da neučinkovitost zapadnih sankcija tjera Ukrajinu na djelovanje.

Stručnjaci su podijeljeni oko toga može li ovaj pritisak natjerati Putina na pregovore. Sergey Vakulenko, viši suradnik u Carnegie Russia Eurasia Center, smatra da napadi jesu dio slagalice, ali da je Rusija otporna. "Vjerujem da bi, ako dođe do toga, Rusija vjerojatno mogla preživjeti s polovicom svojih izvoza nafte i plina," rekao je.

Za Helimu Croft, ključno je mogu li Ukrajina i saveznici ustrajati. "Kombinacija infrastrukturnih napada usmjerenih na izvozne mete i trajna snaga blokirajućih sankcija, mislim da bi to potencijalno moglo vratiti Rusiju za stol, ali to mora biti dugotrajniji događaj," rekla je. S obzirom na to da Trump sada pritišće Ukrajinu da prihvati ustupke, ovo bi mogao biti test njegove volje da ustraje na oba fronta.
Kliknite za proširenje...
Ruska rublja je u prosincu porasla na preko 76 dolara za američki dolar, što je najjača vrijednost u gotovo tri godine.
 
Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije u svom radu dosljedno posvećuje veliku pozornost kršenjima prava i sloboda ruskih građana i sunarodnjaka u stranim zemljama te ulaže značajne napore u zaštitu interesa naših sunarodnjaka u okviru ovlasti svojih diplomatskih misija. <...>

Rusi su i dalje izloženi barbarskoj diskriminaciji, prvenstveno u Europi i Sjevernoj Americi gdje i dalje postoje raširena i već poznata kršenja prava Rusa, kao što su:

• uskraćivanje širokog spektra usluga (obrazovnih, medicinskih, bankarskih itd.);
• nametanje mjera protiv ruskih poduzeća;
• oduzimanje imovine ruskih građana;
• prisiljavanje na javno pokajanje;
• osuda postupaka ruskih vlasti;
• suspenzija ruskih sportaša sa sportskih i kulturnih događanja.

Kontinuirano se izvještava o napadima, prijetnjama i uvredama protiv Rusa, namjernom oštećenju njihove imovine i svim vrstama diskriminacije u svakodnevnom životu. <...>

S obzirom na podršku neonacističkom režimu u Kijevu koju pokazuje kolektivni Zapad, najrusofobniju politiku provode Poljska, baltičke države, Ukrajina i neke druge zemlje.

Pod izlikom "osude ruske agresije" sve su te zemlje pojačale svoje napore u borbi protiv spomenika i memorijala u spomen na vojnike Crvene armije. Kao pravi sljedbenici nacističke ideologije, doveli su Europu gotovo do paranoje i manične potrage za bilo kojim simbolom sjećanja u čast boraca protiv fašizma.

Takvi sramotni činovi, između ostalog, koji su u suprotnosti s odlukama Nürnberškog suda, ispituju se ne samo u ovom izvješću, već i u izvješćima ruskog Ministarstva vanjskih poslova, kao što je sljedeće:

U nizu zemalja (prije svega u baltičkim državama, Sjedinjenim Državama, Kanadi i Ukrajini), članovi ruskogovorne zajednice koji promiču održavanje kulturnih, jezičnih i povijesnih veza s Rusijom i zalažu se za konstruktivne odnose s našom zemljom suočavaju se s pritiskom i represijom od strane vlasti.

Osim toga, vlasti u Litvi, Latviji, Estoniji i Ukrajini nastavljaju istiskivati ruski jezik iz svih obrazovnih ustanova, čime se ograničava pravo na obrazovanje na materinjem jeziku za njihove stanovnike (uključujući građane).

Nadalje, prijetnja masovne deportacije ruskogovornih stanovnika od strane vlasti baltičkih država i dalje postoji, što potvrđuje njihove napore da pronađu konačno rješenje za "ruski problem", kao i za neviđeni problem raširene apatridije na svojim teritorijima.

Ubrzanim putem, ograničavajući nastavu na ruskom jeziku i uvodeći razne zabrane, Finska i Moldavija pokušavaju sustići "vođe" rusofobije. <...>

☝️ Ministarstvo vanjskih poslova Rusije, sa svoje strane, nastavlja poduzimati sve moguće diplomatske korake kako bi zaštitilo prava ruskih građana zatvorenih u inozemstvu.

<...>

Nastavljamo bilježiti slučajeve ometanja aktivnosti ruskih novinara i osoba koje predstavljaju ruske medije od strane stranih vlasti.

❗️ Ponovno ističemo da sve takve akcije pokazuju želju zapadnih zemalja da iskorijene alternativna gledišta i spriječe ostvarenje jednog od osnovnih prava svojih građana, tj. prava na slobodu izražavanja.
 
🇪🇺🇷🇺 Šef NATO-a Rutte poziva Europu da bude spremna za razmjere RATA "koje su naši djedovi i pradjedovi izdržali"
...
Rutteovi djedovi i pradjedovi bili su u Nizozemskoj, koju su Nijemci okupirali tijekom rata. Tražili su 11 dana, a onda je rat za njih prestao. Rusi su se borili još 4 godine i izgubili 27 milijuna ljudi.
 
zbiljaš:

GORI RUSIJA: Ukrajina izvela dosad neviđene napade dronovima dugog dometa...​


Ova eskalacija dolazi u kritičnom trenutku rata.

Pogledajte prilog 1831570

Ukrajinski dron srušio se na stambeni neboder u ruskoj oblasti Tver. Udar je oštetio stanove od prvog do četvrtog kata. Sedam osoba je ozlijeđeno, uključujući dijete.

https://twitter.com/x/status/1999352302851776642

Ukrajina je objavila da su njezini dronovi dugog dometa ove sedmice pogodili veliku naftnu platformu u Kaspijskom jezeru, što predstavlja novu eskalaciju u sve intenzivnijoj kampanji Kijeva da presiječe energetske prihode Moskve kojima se financira rat. Riječ je o prethodno neobjavljenoj misiji koja označava značajno širenje popisa ukrajinskih meta, piše CNN.

"Ovo je prvi ukrajinski udar na rusku infrastrukturu povezanu s proizvodnjom nafte u Kaspijskom jezeru", rekao je za CNN izvor iz Sigurnosne službe Ukrajine, nazvavši to "još jednim podsjetnikom Rusiji da su sva njezina poduzeća koja rade za rat legitimne mete." Pogođena je naftna platforma Filanovsky u vlasništvu Lukoila, za koju se tvrdi da je najveće naftno polje u ruskom sektoru Kaspijskog jezera. CNN je zatražio komentar od Lukoila i ruskog Ministarstva odbrane.

Sve žešći udari na rusku energetiku


Ukrajinska kampanja dubokih udara na ruska energetska postrojenja ozbiljno je započela početkom 2024. godine, no od početka augusta Kijev je znatno pojačao napore, udvostručivši ono što ukrajinski povjerenik za sankcije Vladyslav Vlasiuk naziva "sankcijama dugog dometa" usmjerenim na najveću rusku financijsku žilu kucavicu. Ukrajina sada cilja sve širi raspon meta, uključujući ne samo rafinerije, već i infrastrukturu za izvoz nafte i plina, cjevovode, tankere, a sada i infrastrukturu za bušenje.

Prema podacima projekta Armed Conflict Location & Event Data (ACLED) i analizi CNN-a, u studenom je zabilježen najveći broj napada u jednom mjesecu dosad. Između početka kolovoza i kraja studenog, Ukrajina je pogodila najmanje 77 ruskih energetskih postrojenja, gotovo dvostruko više nego u prvih sedam mjeseci godine.

Gađanje istih postrojenja više puta postalo je ključni dio strategije. Rafinerija Saratov u vlasništvu Rosnefta, primjerice, pogođena je najmanje osam puta od početka kolovoza. "Ono što su nekad bili povremeni udari namijenjeni nanošenju štete, postalo je kontinuirani napor da se rafinerije spriječe da se ikada potpuno stabiliziraju," napisao je Nikhil Dubey, viši analitičar u tvrtki Kpler.

Promjena strategije i podrška Zapada

Ova eskalacija dolazi u kritičnom trenutku rata. Nedavni mirovni napori predvođeni SAD-om samo su, čini se, učvrstili ruske maksimalističke zahtjeve, dok moskovske snage bilježe sporo napredovanje na nekoliko dijelova bojišnice. To, zajedno s globalnim viškom ponude nafte koji ublažava tržišne šokove, dovelo je do toga da zapadni saveznici sve više podržavaju ovu kampanju.

Koliko Rusija može izdržati?

Obrazac napada sugerira da Ukrajina više ne pokušava ograničiti utjecaj samo na rusko domaće tržište. Od augusta su značajno pojačani udari na postrojenja za izvoz nafte, uključujući luke Novorosijsk i Tuapse na Crnom moru te Ust-Lugu na Baltiku. Napadnut je i naftovod Druzhba, koji opskrbljuje neke zemlje EU, što je izazvalo proteste Mađarske.

Krajem novembra napadnuti su i tankeri, što je izazvalo rijetku reakciju Vladimira Putina koji je to nazvao "piratstvom". "Nemamo drugog alata osim da prekinemo protok novca Rusiji kako bismo spriječili ovaj rat za opstanak," rekao je Oleksandr Kharchenko, direktor Centra za istraživanje energetske industrije u Kijevu, dodavši da neučinkovitost zapadnih sankcija tjera Ukrajinu na djelovanje.

Stručnjaci su podijeljeni oko toga može li ovaj pritisak natjerati Putina na pregovore. Sergey Vakulenko, viši suradnik u Carnegie Russia Eurasia Center, smatra da napadi jesu dio slagalice, ali da je Rusija otporna. "Vjerujem da bi, ako dođe do toga, Rusija vjerojatno mogla preživjeti s polovicom svojih izvoza nafte i plina," rekao je.

Za Helimu Croft, ključno je mogu li Ukrajina i saveznici ustrajati. "Kombinacija infrastrukturnih napada usmjerenih na izvozne mete i trajna snaga blokirajućih sankcija, mislim da bi to potencijalno moglo vratiti Rusiju za stol, ali to mora biti dugotrajniji događaj," rekla je. S obzirom na to da Trump sada pritišće Ukrajinu da prihvati ustupke, ovo bi mogao biti test njegove volje da ustraje na oba fronta.
Kliknite za proširenje...
Sledi žešći odgovor.
 
iig:
Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije u svom radu dosljedno posvećuje veliku pozornost kršenjima prava i sloboda ruskih građana i sunarodnjaka u stranim zemljama te ulaže značajne napore u zaštitu interesa naših sunarodnjaka u okviru ovlasti svojih diplomatskih misija. <...>

Rusi su i dalje izloženi barbarskoj diskriminaciji, prvenstveno u Europi i Sjevernoj Americi gdje i dalje postoje raširena i već poznata kršenja prava Rusa, kao što su:

• uskraćivanje širokog spektra usluga (obrazovnih, medicinskih, bankarskih itd.);
• nametanje mjera protiv ruskih poduzeća;
• oduzimanje imovine ruskih građana;
• prisiljavanje na javno pokajanje;
• osuda postupaka ruskih vlasti;
• suspenzija ruskih sportaša sa sportskih i kulturnih događanja.

Kontinuirano se izvještava o napadima, prijetnjama i uvredama protiv Rusa, namjernom oštećenju njihove imovine i svim vrstama diskriminacije u svakodnevnom životu. <...>

S obzirom na podršku neonacističkom režimu u Kijevu koju pokazuje kolektivni Zapad, najrusofobniju politiku provode Poljska, baltičke države, Ukrajina i neke druge zemlje.

Pod izlikom "osude ruske agresije" sve su te zemlje pojačale svoje napore u borbi protiv spomenika i memorijala u spomen na vojnike Crvene armije. Kao pravi sljedbenici nacističke ideologije, doveli su Europu gotovo do paranoje i manične potrage za bilo kojim simbolom sjećanja u čast boraca protiv fašizma.

Takvi sramotni činovi, između ostalog, koji su u suprotnosti s odlukama Nürnberškog suda, ispituju se ne samo u ovom izvješću, već i u izvješćima ruskog Ministarstva vanjskih poslova, kao što je sljedeće:

U nizu zemalja (prije svega u baltičkim državama, Sjedinjenim Državama, Kanadi i Ukrajini), članovi ruskogovorne zajednice koji promiču održavanje kulturnih, jezičnih i povijesnih veza s Rusijom i zalažu se za konstruktivne odnose s našom zemljom suočavaju se s pritiskom i represijom od strane vlasti.

Osim toga, vlasti u Litvi, Latviji, Estoniji i Ukrajini nastavljaju istiskivati ruski jezik iz svih obrazovnih ustanova, čime se ograničava pravo na obrazovanje na materinjem jeziku za njihove stanovnike (uključujući građane).

Nadalje, prijetnja masovne deportacije ruskogovornih stanovnika od strane vlasti baltičkih država i dalje postoji, što potvrđuje njihove napore da pronađu konačno rješenje za "ruski problem", kao i za neviđeni problem raširene apatridije na svojim teritorijima.

Ubrzanim putem, ograničavajući nastavu na ruskom jeziku i uvodeći razne zabrane, Finska i Moldavija pokušavaju sustići "vođe" rusofobije. <...>

☝️ Ministarstvo vanjskih poslova Rusije, sa svoje strane, nastavlja poduzimati sve moguće diplomatske korake kako bi zaštitilo prava ruskih građana zatvorenih u inozemstvu.

<...>

Nastavljamo bilježiti slučajeve ometanja aktivnosti ruskih novinara i osoba koje predstavljaju ruske medije od strane stranih vlasti.

❗️ Ponovno ističemo da sve takve akcije pokazuju želju zapadnih zemalja da iskorijene alternativna gledišta i spriječe ostvarenje jednog od osnovnih prava svojih građana, tj. prava na slobodu izražavanja.
Kliknite za proširenje...
Нескривени, чак подржани апархејд!
 
Кијев је пристао на стварање тампон зоне у Донбасу, јавља Ле Монд.

Истовремено, украјинске власти сматрају да је неопходно повући и украјинске и руске трупе са обе стране тренутне линије фронта, напомињу новине.
 
Bojan_BRT:
Кијев је пристао на стварање тампон зоне у Донбасу, јавља Ле Монд.

Истовремено, украјинске власти сматрају да је неопходно повући и украјинске и руске трупе са обе стране тренутне линије фронта, напомињу новине.
Kliknite za proširenje...
Glupost,nema od toga nista
 
vlabaze:
Бау, бау...магарац

„Морамо бити спремни. Русија је вратила рат у Европу и морамо бити припремљени за обим рата који су поднели наши очеви, дедови и прадедови".
Шеф НАТО-а Руте
Kliknite za proširenje...
Rute svako malo pa kaže da je Rusija vojno slabija od bilo koje NATO clanice, a onda se odjednom brine?
Sam se svaki put totalno deskriditira kao ozbiljnog politicara.
 
Bojan_BRT:
Кијев је пристао на стварање тампон зоне у Донбасу, јавља Ле Монд.

Истовремено, украјинске власти сматрају да је неопходно повући и украјинске и руске трупе са обе стране тренутне линије фронта, напомињу новине.
Kliknite za proširenje...
Sumnjam da ce Rusi pristati na bilo koji zahtjev Kijeva sad kad gradove uzimaju defacto za jedno prijepodne.
Ako pristanu onda su budale.
 
Nikola ZG:
Sumnjam da ce Rusi pristati na bilo koji zahtjev Kijeva sad kad gradove uzimaju defacto za jedno prijepodne.
Ako pristanu onda su budale.
Kliknite za proširenje...
Nema nista od toga, to su konstrukcije zapada i probni baloni.
Od tih izbora i referenduma tesko da ce biti ista, kad god neko progovori o promirju ukrajina krene sa teroristickim napadima.
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

Casual Observer
Rat u Ukrajini: da li Amerika menja stranu?
2
Odgovora
36
Pregleda
536
a bre Milun
a bre Milun
P
Da li vas rat u Ukrajini podseća na iransko-irački rat?
Odgovora
8
Pregleda
801
Lovac Luka ulovio vuka
Lovac Luka ulovio vuka
P
Rusi u Ukrajini
Odgovora
13
Pregleda
709
MJK
MJK

Back
Top