Šta ako nam Jadranski naftovod u maju obustavi transport nafte
Ukoliko zbog sankcija Rusiji do ovoga dođe Rafinerija nafte u Pančevu neće moći da nastavi rad a automatski staje i rad Petrohemije
(Фото НИС)
Jadranski naftovod JANAF saopštio je juče da posle 15. maja najverovatnije više neće isporučivati naftu Naftnoj industriji Srbije. Jedino što bi Zapadu koji na ovaj način kažnjava Naftnu industriju Srbije i njegovog većinskog vlasnika Gaspromnjeft moglo da spreči je da se sukobi u Ukrajini do tada prekinu.
JANAF je u saopštenju naveo da je sankcijama Rusiji zbog napada na Ukrajinu obuhvaćen ugovor o transportu sirove nafte sklopljen sa srpskim kompanijom NIS te se, ako ne dođe do promena, taj ugovor neće moći dalje da realizuje od sredine maja ove godine pa sve dok sankcije budu na snazi.
- Jadranski naftovod ne posluje direktno na ruskom tržištu, ali je Uredbom Saveta Evrope od 15. marta ove godine o sankcijama zbog delovanja Rusije u Ukrajini obuhvaćen i ugovor o transportu sirove nafte koji je JANAF sklopio s NIS-om za period 1.1 do 31.12 ove godine, navodi se u saopštenju JANAF-a.
Tim ugovorom se kako se navodi u saopštenju rezervisani transportni kapaciteti ovog naftovoda po načelu puno za prazno u ukupnoj količini od oko 3,2 miliona tona plus minus 10 odsto nafte te se isti, ukoliko ne bude promena, neće moći dalje da realizuje od 15.maja sve dok ranije navedene mere ograničavanja koje su propisane Uredbom Saveta Evrope 2022. budu na snazi.
Jedino što obustavu isporuke nafte može da spreči je da se završe sukobi u Ukrajini ili da država Srbija zajedno s malim akcionarima otkupi kontrolni paket akcija Gaspromnjefta i tako nastavi nemsetano da prerađuje naftu
Takođe prate se i mere vlade Ruske Federacije, EU i nadležnih institucija, procenjuju se rizici i mogućnosti njihovog ublažavanja.
Ovim se i definitivno potvrđuje 4.paket sankcija EU Rusiji čiji detalji tek treba da budu dostavljeni srpskoj strani jer su još na tumačenju administracije.
Sankcije EU protiv Rusije uključuju zabranu svih transakcija određenim kompanijama u ruskom državnom vlasništvu.
Budući da je NIS u većinskom vlasništvu Gaspromnjefta koji ima 56,15 odsto akcija a Republika Srbija 29,87 i mali akcionari 13,98 jasno je će ukoliko sukobi potraju nešto morati da se uradi kako bi se nastavilo nesmetano snabdevanje svim vrstama derivata.
Izvor „Politike” upućen u celu situaciju kaže da bez JANAF-a nema ni rada rafinerije u Pančevu koja na ovaj način dobija oko 3,2 miliona tona nafte godišnje.
Osim toga nije samo u pitanju nafta nego i hemikalije koje se koriste za rad rafinerije.
Srbija će se teško snaći ako do 15. maja ne bude došlo do prekida rata u Ukrajini jer domaća proizvodnja nafte je oko 800.000 tona, a ono što ima na nalazištima u Rumuniji oko 56.000 tona nije dovoljno da se pokriju potrebe pogotovo ako se zna da NIS pokriva 70 odsto srpskog tržišta derivatima nafte.
Isto izvor kaže da će zaustavljanjem rafinerije ubrzo stati s radom i Petrohemija kojojoj se isporučuje primarni benzin te da je jedini spas iz ove situacije da država preuzme kontrolni paket akcija Gaspromnjefta zajedno s malim akcionarima.
Na pitanje da li JANAF mora da plati penale Srbiji zbog prekida isporuke nafte, ovaj izvor kaže da sve i da mora očigledno da su "sile u Briselu" i pre 15 maja presudile ruskoj kompaniji koje ovde posluju.
On kaže da se ne može osloniti ni na kupovinu derivata iz okolnih rafinerija jer većina već sada pravi zalihe nafte i goriva i teško da će hteti da nam ih prodaju ,pogotovo ako se ne može predvideti kraj sukobs u Ukrajini, zaključuje isti izvor Politike.
Er Srbija” letovima za Moskvu ne krši sankcije Evropske unije
Evropske osiguravajuće kuće dobile zeleno svetlo za osiguravanje naših letova ka Ruskoj Federaciji
(Фото EPA-EFE/M. Shipenkov)
Letovima „Er Srbije” između Srbije i Ruske Federacije ne krše se sankcije i za njih je moguće obezbediti osiguranje. Ovo je stav Evropske komisije, koja je objavila dodatna obrazloženja i tumačenja u vezi sa primenom sankcija nametnutih Ruskoj Federaciji. Evropska komisija je precizirala da sankcije ne zabranjuju osiguravajućim i reosiguravajućim kompanijama sa teritorije Evropske unije da osiguraju avione avio-kompanije koja nije sa prostora unije, a koji lete u Rusiju i iz Rusije i koji pri tome nisu osigurani ili reosigurani od ruskih osiguravača. Do razmatranja je došlo zbog brojnih nedoumica u vezi sa avio-industrijom, odnosno osiguranjem letelica u uslovima sankcija prema Ruskoj Federaciji. Postojale su i nedoumice oko tumačenja termina da se avion „koristi u Rusiji”. Evropska komisija je i tu zauzela stav da se obavljanjem letova avio-kompanija koje nisu sa prostora unije ne smatra da se avion upotrebljava u Rusiji, dok god avio-prevoznik takvu letelicu koristi za potrebe međunarodnog saobraćaja. Evropska komisija je takođe donela odluku da je ruskim državljanima dozvoljeno da slobodno koriste avio-kompanije iz zemalja EU (sa izuzetkom ruskih državljana kojima je eksplicitno EU regulativom zabranjeno da putuju u države unije).
U skladu sa tim, „Er Srbija”, kao kompanija čije sedište nije u EU, svakako ima pravo da ruske državljane prevozi u zemlje unije, dok god ne postoji zabrana koja se odnosi na određenog pojedinačnog putnika. „Er Srbija” je jedina kompanija koja iz Evrope leti u Rusiju, ali zbog brojnih pritisaka i učestalih lažnih dojava o pomenutim bombama bila je prinuđena da od 21. marta smanji broj letova sa 15 na osam, koliko je imala i pre ukrajinske krize.
Budući da je i posle toga bilo dojava o postavljanju lažnih bombi, jasno je da pritisak ide u smeru da srpski nacionalni prevoznik u potpunosti obustavi letove za Moskvu. Osim toga „Er Srbija” je postala predmet osuda na društvenim mrežama, posle objave Emine Džepar, zamenice ukrajinskog ministra inostranih poslova na „Tviteru”. Ona je na svom nalogu napisala kako je „Er Srbija” udvostručila broj letova do Moskve u isto vreme kada su evropske kompanije obustavile letove, a zemlje EU zatvorile vazdušni prostor za komercijalne i privatne letelice. Dodala je da je Srbija jedina u Evropi koja nije zatvorila svoje nebo za letove ka Rusiji, kao i da tako zarađuje krvav novac što je nedostojno kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
Posle ovoga krenula je hajka na „Er Srbiju”, kojoj se jedino zamera što leti u Rusiju. „Turkiš erlajns” je mnogo bolje prošao. Izraelski „El-Al” niko ne spominje, ali su osiguravajuće kuće tražile od vlade Izraela da garantuje za letove za Rusiju. Za „Er Srbiju” osiguravajuće kuće nisu tražile garancije, ali je zbog učestalih dojava o bombama u avionima i pretnji po bezbednost postojao strah da bi osiguravajuće kuće možda zbog rizika mogle da poskupe polise osiguranja za avione našeg nacionalnog avio-prevoznika, što bi bio dodatni finansijski pritisak na letove ka Moskvi.