Rat u Ukrajini (4)

Koliko će dugo trajati rat?

  • Još par nedelja

    glasova: 37 30,8%
  • Još nekoliko meseci

    glasova: 47 39,2%
  • Godinu dana+

    glasova: 13 10,8%
  • Dve godine+

    glasova: 4 3,3%
  • Nekoliko godina (3+)

    glasova: 19 15,8%

  • Ukupno glasova
    120
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Jesi ti vidio koja količina svijeta su hitlerovci.
Eritreja i Kuba nisu.
Mnogo manja količina nego što ti pokupavaš sebe da ubediš.

Šta reć kad izraz lica sve govori.
Ali medalja je tu.
Medalja za šta točno? Zarađenu gangrenu?
Jesi li to pitanje postavio nekom invalidu iz vaših redova terorista na nekoj proslavi uništenog Vukovara?
 

Руси већ месец дана сваки дан говоре како су уништили украјинску авијацију и ПВО па ипак сваки дан оборе по десет авиона и хеликоптера. :hahaha:
То је на нивоу партизанске ескадриле, каква црна РВ
 
Potpuna ne postoji, nemaju je ni najveci, o malim da ne govorim.
Narod ce platiti svakako, samo ova cijena je daleko manja od one koju bi platili od instaliranih Nato aparata u Ukrajini.
Polazite od toga da bi Amerikanci napali Rusiju iz Ukrajine sto je nonsens, nisu uspeli da pokore polovinu Vijetnama ili sugavi Avganistan a napasce Rusiju, mislim da toliko glupi nisu ako hoce da im naude ima drugih nacina, oruzjem je to nemoguce.
 
FO61j9qWQAA351a
Tupofili...

Evropa-vizni-re%C5%BEim-2.png
 
Ili šmugnulo ili ih je toliko malo da je zanemarivo, vjerojatno se prebacilo prema Kijevu ako je i bilo kakvih hrvatskih dragovoljaca u Mariupolju

Među nama, al da nikom ne kažeš, izbole me međunožje baš.

Nije moj rat, žao mi stradalih sa obe strane.

Ukrajinci plaćaju svoju dugogodišnju glupost, a Rusi su svoju isto počeli da plaćaju, i još će.
 
Сведочимо пропасти руског света

Екзодус
„Специјална операција“ у Украјини убрзала је колапс међународне структуре Руске православне цркве

13:45, 27. март 2022
Александар Солдатов,колумниста Нове газете


Украјина
Руска православна црква је изгубила Украјину. Пре почетка садашњих трагичних догађаја, под јурисдикцијом Московске патријаршије било је приближно 13.000 парохија, уједињених у 53 епархије УПЦ МП. Још око 8.000 украјинских парохија припада Украјинској православној цркви (ПЦУ), која је независна од Москве.

Већ у првим данима „специјалне операције“, једна за другом, украјинске епархије су почеле да престају да обележавају помен Патријарха московског Кирила, који, по њиховом мишљењу, дели одговорност за оно што се дешава, и изјављују своју жељу за аутокефалношћу (потпуна црква независност). У православној традицији, одбијање помена предстојатеља практично значи излазак из његове јурисдикције.

Географија „несећања“ покрива целу Украјину. На истоку руског говорног подручја Кирила су се одрекле епархије Сумска и Вознесенскаја, на западу украјинског језика - Луцк, Владимир-Волин, Лавов, Мукачево, Тернопољ, Черновци, у центру - Била Церква, Виница, Шепетовска ... Таквих епархија има око 20, али на нивоу Кирилових парохија нема помена у другим епархијама. Вековно упориште „руског света“ – Почајевска лавра у Волинији – такође је прекинуло помен, а у другим лаврама – Кијево-Печерској и Свјатогорској – Кирилу се обележавају патером, без величанствених титула. 20. марта цео манастир УПЦ-МП – Новоафонски у Лавову прешао је у ПЦУ.

Синод ППЦ, који се састао у Кијеву, позвао је 21. марта свештенство и заједнице УПЦ МП да раскину остатке канонских веза са Москвом и пређу у ПЦУ. Њима је загарантовано очување постојеће епархијске структуре или ставропигије – директна потчињавање предстојању ПЦУ, заобилазећи локалне епископе.

У позадини „специјалне операције“, православни Украјинци који желе да остану у контакту са светским православљем немају избора. Тражити аутокефалност од Москве, како су то раније предлагали „умерени“ јерарси УПЦ МП, апсолутно је нереално у новим условима. Московска патријаршија је чак отказала Архијерејски сабор, заказан за мај, због тога што на њега нису долазили украјински и други страни епископи. А без таквог сабора, који се, по Повељи Руске Православне Цркве, сазива најмање једном у четири године, патријаршија се налази ван правног и канонског поља. Њен ауторитет у светском Православљу је изгубљен. Комуникација са Кирилом сада личи на „саучесништво“, а хришћански свет не признаје РПЦ као њен део.

У знак солидарности са украјинском браћом и клирици белоруског егзархата Руске православне цркве престају да обележавају помен патријарху, овај покрет узима маха у Белорусији.


https://novayagazeta.ru/articles/2022/03/27/iskhod
 
Polazite od toga da bi Amerikanci napali Rusiju iz Ukrajine sto je nonsens, nisu uspeli da pokore polovinu Vijetnama ili sugavi Avganistan a napasce Rusiju, mislim da toliko glupi nisu ako hoce da im naude ima drugih nacina, oruzjem je to nemoguce.
Kad je neko u mogućnosti da izvrsi napad na tebe toliko brzo da ti nemaš mogucnost reagovanja, on je prijetnja konstantna, i u svakom pregovoru je na poziciji iznad. I ko moze garantovati da nece sravniti Moskvu sa zemljom, pola miliona ubijene Iracke djece govori upravo suprotno.
Kako god, ni na kraj pameti ti ne treba biti da ulazis u savez koji ce tvog takvog komsiju ciniti ugrozenim.
Mada jasno je svima da to nije ni bila zelja naroda u Ukrajini, bar ne vecini
 
Saudijska Arabija se polako okreće prema Kini, što bi, po ocjeni Vol strit žurnala, moglo da ugrozi dugogodišnje odnose Rijada sa SAD.


Kineski lider Si Ðinping mogao bi da prihvati poziv da posjeti Saudijsku Arabiju u maju, gdje bi sa najvećim svjetskim proizvođačem nafte mogao da se dogovori da Kina naftu plaća u juanima umjesto u američkim dolarima, navodi list.

Usred geopolitičkih tenzija koje je izazvao rat u Ukrajini, pri čemu se svijet polako opredjeljuje za jednu ili drugu stranu, ova vijest je izazvala strah da bi Saudijska Arabija mogla da stane uz Rusiju, konstatuje se u komentaru koji je ovim povodom objavio Dojče vele (DW).

Omogućavanje plaćanja nafte u juanima moglo bi da pomogne u stvaranju paralelnog sistema za međunarodna plaćanja u kojem kineski juan postaje važan kao i američki dolar. Time bi se omogućilo da Rusija izbjegne sankcije, jer bi mogla da koristi i juan.

Javno, Kina je ostala neutralna u ukrajinskom sukobu, ali se uveliko spekuliše da podržava Rusiju, dodaje njemački medij.

Skoro četvrtina cjelokupnog izvoza saudijske nafte ide Kini, a od početka ove godine Saudijci su od Rusije preuzeli vođstvo kao najveći izvoznik nafte toj zemlji.

Saudijci su predložili plaćanje u juanima još prije četiri godine. Na ovakvu ponudu Saudijske Arabije se do sada gledalo kao na način da se vrši pritisak na zapadne saveznike, ocjenjuju stručnjaci. Štaviše, Evropski savjet za spoljne poslove je napisao u izvještaju iz 2019. godine da su Saudijci ovo radili i ranije, to jest da su Kinu koristili kao kartu za pregovaranje.

"Samo nekoliko mjeseci nakon ubistva saudijskog novinara Džamala Kašogija saudijski princ Muhamed bin Salman putovao je po Aziji kako bi uticao na pitanje uvoza oružja u njegovu zemlju", navodi se u izvještaju.

Bilo je pokušaja od strane SAD i Evrope da se pridobije podrška Saudijaca. Američki savjetnik za bezbjednost Bret Mekgurk je prošle nedjelje putovao u tu zemlju, kao i britanski premijer Boris Džonson.

"Čak i ukoliko bi zapadna diplomatija uspjela da dobije saudijsku podršku, vlasti ove bliskoistočne zemlje su zabrinute da će njihov region postati manje, a ne više bitan", kaže za DW Cincija Bijanko, gostujuća saradnica u berlinskom odsjeku Evropskog savjeta za spoljne poslove.

Ona u tom kontekstu ukazuje na sve intenzivnije odnose SAD sa Istočnom Azijom i na težnje da se smanji korišćenje fosilnih goriva.

"Zalivske države vjeruju da Vašington ima manje da ponudi i da raspolaže s manjim arsenalom prijetnji u pregovorima", objasnila je Bijanko u izvještaju objavljenom prošle nedjelje, dodajući da odluka bliskoistočnih zemalja da ne stanu na stranu Evrope i SAD po pitanju Rusije, nema toliko veze s Rusijom.

UAE i Saudijska Arabija ovim pokušavaju da se orijentišu u novonastalom multipolarnom svijetu, koristeći pristup finansijskih transakcija radi zaštite nacionalnih interesa, piše Bijanko.

Čak i ako se dogodi da Saudisjka Arabija počen da prima juane u mjesto dolara za nafru, mala je vjerovatnoća da će to biti od bilo kakvog ozbiljnog uticaja na devizna tržišta u kratkoročnom, pa i srednjoročnom periodu, kažu ekonomski stručnjaci.

Cijena većeg dijela nafte se izražava u dolarima i proces odvajanja od toga bi bio dug i komplikovan.

Analitičari takođe ističu da čak i kada bi se sva saudijsko-kineska razmjena odvijala u juanima, to bi iznosilo samo oko 320 miliona dolara po radnom danu. U isto vrijeme, sva svjetska trgovina u američkim dolarima iznosi oko 6,6 biliona dolara.

Dugoročno, pak, postoji strah da bi mogao da se pojavi paralelni globalni sistem razmjene stranih valuta, s kineskim juanom kao alternativom. Indija, navodno, takođe razmatra korišćenje juana za kupovinu nafte od Rusije, kako bi izbjegla međunarodne sankcije. Neki analitičari to vide kao način da se Kina zaštiti od toga da jednog dana eventualno postane žrtva zapadnih sankcija na način na koji je Rusija trenutno sankcionisana, navodi DW u komentaru.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top