Vojno-politička analiza Zorana Metera: Suluda igra koja će završiti ruskom eskalacijom
Rusko nuklearno upozorenje još ne djeluje otrežnjujuće na istočnoeuropske političare poput onih u Češkoj, Poljskoj, ili Estoniji koji se posljednjih dana natječu u ratobornim izjavama prema Rusiji pa je tako prekjučer estonski predsjednik rekao da Rusiju „moramo baciti na koljena“
Posljednjih se dana i tjedana u zapadnim političkim krugovima i medijima intenzivirala rasprava o tome treba li Ukrajini omogućiti korištenje isporučenog zapadnog oružja za udare na vojne ciljeve u dubini ruskog teritorija. Pritom se prije svega misli na dalekometne rakete američke proizvodnje HIMARS dometa do 300 kilometara koje su Ukrajini isporučene u sklopu paketa oružja poslanog nedugo nakon usvajanja zakona o vojnoj pomoći Kijevu u iznosu od 61 milijarde dolara.
Ta je priča, oko davanja američke dozvole Kijevu za njihovo korištenje za napade u dubini međunarodno priznatog ruskog teritorija najprije počela unutar američkog Kongresa u kojem se na tu temu ovih dana vode i službene rasprave u sklopu saslušanja članova Bidenove administracije u nadležnim odborima – prije svega u onom za obranu i sigurnost, kao i u odboru za vanjske poslove.
Sve su pokrenuli Britanci
Ali treba biti još precizniji pa naglasiti kako je tu temu na dnevni red stavio još prošlog mjeseca britanski šef diplomacije
David Cameroon tijekom svog posjeta Kijevu. Još preciznije, nije ju stavio na dnevni red, već je otvoreno kazao kako London
dozvoljava Kijevu da britansko oružje (prije svega se misli da ono raketno poput krstereće rakete Storm Shadow dometa većeg od 250 kilometara) slobodno koristi, uključujući i za napade na ruski teritorij. Naravno, ako to ukrajinski državni vrh želi.
Ta je izjava prvog britanskog diplomata odmah naišla na oštru osudu službene Moskve čije je ministarstvo vanjskih poslova u svoje prostorije pozvalo britanskog veleposlanika u Ruskoj Federaciji (jednako kao i onog francuskog zbog opetovanih izjava predsjednika
Emmanuela Macrona o mogućem slanju francuske vojske na tlo Ukrajine) i uručilo mu službenu notu, u kojoj se, između ostalog navodi da će u tom slučaju Velika Britanija biti sudionik u ratu i da će ruska vojska imati otvorene ruke za
napade na britanske ciljeve i izvan Ukrajine.
To je zapravo prva, eksplicite izrečena prijetnja o ruskom vojnom napadu na vojne ciljeve jedne članice NATO saveza od početka ukrajinskog rata.
.....
Zaključak
Jedini koji će na kraju donijeti konačnu odluku što i kako dalje po pitanju Ukrajine su glavni stratezi unutar Washingtona i njoj će se svi ostali unutar NATO saveza morati pokoriti. U tom smislu smatram kako izjave Jensa Stoltenberga i istočnoeuropskih dužnosnika imaju za cilj psihološku pripremu onoga što slijedi na summitu NATO-a u Washingtonu.
S jednim bitnim dodatkom. Iako mnogi zapadni analitičari sada govore kako Rusija neće i ne može učiniti ništa ako eskaliraju napadi na ruski teritorij zapadnim oružjem, ja imam potpuno suprotno mišljenje.
https://www.geopolitika.news/analiz...uda-igra-koja-ce-zavrsiti-ruskom-eskalacijom/
Kako god bilo, nekoliko dana kasnije London je protjerao ruskog vojnog atašea iz zemlje, a ubrzo je uslijedila i identična
reakcija Moskve u odnosu na britanskog vojnog atašea u veleposlanstvu UK-a u Rusiji.
