PRIJEVOD NOVI SVIJET 2. DIO
============================
Prevoditelji hrvatskog prijevoda Novi svijet nastojali su svaki ključni izraz prevoditi uvijek na isti način. Za pojedinu hebrejsku ili grčku riječ odabrali su jedan hrvatski izraz i nastojali su ga koristiti onoliko dosljedno koliko je kontekst to dopuštao, pazeći pritom da svojim prijevodom na što razumljiviji način izraze izvorni smisao. Primjerice, hebrejsku riječ nefeš nastojali su što češće prevesti izrazom “duša”, a kad to iz nekog razloga nije bilo prikladno, doslovno su značenje izrazili u bilješci. Isto su učinili i prilikom prevođenja grčke riječi psykhé. Pri izradi engleskog prijevoda Novi svijet prevoditelji su trebali dobro paziti na prevođenje homografa u izvornom tekstu. Homograf je riječ koja se piše isto kao i neka druga riječ, ali se od nje razlikuje u značenju. Stoga prilikom prevođenja ponekad nije lako utvrditi njeno točno značenje. I u hrvatskom jeziku postoje homografi, kao što su “luk” (biljka) i “luk” (oružje) te “grad” (naselje) i “grad” (tuča), koji se isto pišu, ali se sasvim razlikuju u značenju. U hebrejskom biblijskom tekstu takva je riječ rav, koja može imati posve različita značenja, pa je stoga u prijevodu Novi svijet različito i prevedena. Rav najčešće znači “mnogobrojan, brojan, mnogo” (takvu upotrebu nalazimo u 2. Mojsijevoj 5:5). No može značiti i “glavni” kada se koristi kao sastavni dio titula, primjerice titule “rabšak” (hebrejski: rav-šakeh) u 2. Kraljevima 18:17 ili u izrazu “glavni dvoranin” u Danijelu 1:3. (Vidi i bilješke u Jeremiji 39:3.) Riječ rav znači i “strijelac”, te je tako prevedena u Jeremiji 50:29. Prevoditelji su se pri razlučivanju značenja homografa oslanjali na zaključke etimologa Ludwiga Koehlera i Waltera Baumgartnera. O dosljednosti u prevođenju Alexander Thomson, stručni ocjenjivač hebrejskih i grčkih tekstova, ovako je ocijenio tekst grčkih biblijskih knjiga u engleskom izdanju prijevoda Novi svijet: “Očigledno je da je ovaj prijevod djelo vrsnih i nadarenih stručnjaka koji su nastojali u najvećoj mogućoj mjeri u engleskom jeziku izraziti pravi smisao grčkog teksta. Prilikom prevođenja cilj je bio svaku važniju grčku riječ prevoditi jednim engleskim izrazom i biti pritom što doslovniji. (...) Riječ koja se obično prevodi s ‘opravdati’ na većini je mjesta vrlo točno prevedena izrazom ‘proglasiti pravednim’. (...) Umjesto riječi ‘križ’ prevoditelji su koristili ‘mučenički stup’, što je daljnje poboljšanje. (...) Luka 23:43 je točno preveden: ‘Zaista, kažem ti danas, bit ćeš sa mnom u raju.’ To je veliko poboljšanje u odnosu na tekst u većini drugih prijevoda.” O prijevodu hebrejskih knjiga isti je stručnjak kazao: “Prijevod Novi svijet svakako treba nabaviti. Živopisan je i prirodan te potiče čitatelja na razmišljanje i proučavanje. Nije nastao kao djelo kritičara Biblije, već stručnjaka koji poštuju Boga i Njegovu riječ” (The Differentiator, travanj 1952, 52-77. stranica, i lipanj 1954, 136. stranica). Prijevod Novi svijet zbog svoje je dosljednosti pobijedio u brojnim stručnim raspravama o Bibliji. Primjerice, prije dosta godina ateistička udruga slobodnih mislilaca iz New Yorka zamolila je zajednicu Jehovinih svjedoka da im pošalje dva govornika koja bi govorila o biblijskim temama. Zajednica je udovoljila njihovoj molbi. Ti su se intelektualci držali latinske izreke falsum in uno falsum in toto, koja znači da je argument koji je pogrešan u jednoj točki zapravo pogrešan u cijelosti. U toku rasprave jedan je čovjek osporio Bibliju, tvrdeći da nije pouzdana kako to Jehovini svjedoci vjeruju. Zamolio je prisutne predstavnike Jehovinih svjedoka da pred svima pročitaju 1. Mojsijevu 1:3, što su oni i učinili — iz prijevoda Novi svijet: “I Bog je rekao: ‘Neka bude svjetlost!’ I nastala je svjetlost.” Potom ih je samouvjereno zamolio da pročitaju i 1. Mojsijevu 1:14, a oni su i to počeli čitati iz prijevoda Novi svijet: “Tada je Bog rekao: ‘Neka budu izvori svjetlosti na svodu nebeskom.’” “Čekajte”, prekinuo ih je, “što to čitate? U mojoj Bibliji piše da je Bog stvorio svjetlost prvog dana i ponovno četvrtog dana, a to je protuslovlje.” Iako je tvrdio da zna hebrejski, dvojica Jehovinih svjedoka morala su mu objasniti da hebrejska riječ koja je u 3. retku prevedena sa “svjetlost” glasi or, dok se u 14. retku koristi drugačija riječ: maor, koja se odnosi na izvor svjetlosti. Taj je visokoobrazovani čovjek sjeo potpuno poražen. Stroga dosljednost u prijevodu Novi svijet razjasnila je tu stvar, potvrđujući da je Biblija vjerodostojna i poučna.
PRECIZNOST U PREVOÐENJU GLAGOLA
------------------------------------------------------------------------
Prevoditelji prijevoda Novi svijet posebno su pazili kako će iskazati radnju izraženu grčkim i hebrejskim glagolima. U svom su prijevodu nastojali zadržati posebnu draž, jednostavnost, izražajnost i način izražavanja tipičan za izvorne spise. Stoga su prilikom prevođenja na hrvatski jezik ponekad bili potrebni precizniji ili opisni izrazi kako bi se točno preveo smisao izvornih glagola. Upravo su zbog izražajnosti glagola izvorni biblijski tekstovi toliko dinamični i jasni u izricanju radnje. U hebrejskom jeziku ne postoje glagolska vremena kakva postoje u većini zapadnih jezika. U hrvatskom jeziku postoje tri temeljna glagolska vremena: prošlo, sadašnje i buduće. No hebrejski glagoli u osnovi izražavaju trajanje radnje, to jest prikazuju je ili kao dovršenu (glagoli svršenog vida) ili kao nedovršenu (glagoli nesvršenog vida). Ti hebrejski glagoli svršenog i nesvršenog vida mogu se odnositi i na radnju iz prošlosti i na radnju koja leži u budućnosti, a kontekst pokazuje o kojem se vremenu radi. Naprimjer, svršeni glagol obično se odnosi na radnju iz prošlosti, ali se može koristiti i za buduće događaje, pri čemu se o njima govori kao da su se već zbili i postali prošlost, čime se ističe da će se oni sigurno i neizbježno dogoditi.
Prilikom prevođenja iznimno je važno precizno izraziti vid hebrejskog glagola, jer se inače može izmijeniti smisao teksta i prenijeti potpuno kriva misao. Da bismo razjasnili što to znači, osvrnimo se na glagolske izraze u 1. Mojsijevoj 2:2, 3. U drugim se prijevodima u vezi s Božjim počinkom sedmog dana koristi svršeni glagol “počinuti”. Takav bi prijevod mogao značiti da je Božji počinak koji je započeo sedmog dana i završio u prošlosti. Takvu misao izražava i tekst 3. retka u prijevodu Silvija Grubišića, gdje piše: “Jer se je tada odmarao.” Kako bi se izbjegle takve nejasnoće, u hrvatskom prijevodu Novi svijet tekst 1. Mojsijeve 2:2, 3 glasi: “I do sedmoga dana Bog je dovršio djelo svoje koje je načinio, i sedmoga je dana stao počivati [drugim riječima, “počeo je počivati”] od svega djela koje je načinio. I blagoslovio je Bog sedmi dan i posvetio ga, jer je u taj dan počinuo od svega djela svojega. Bog je tako stvorio sve što je i naumio načiniti.” Hebrejski glagol koji je u 2. retku preveden izrazom ‘stao je počivati’ nesvršenog je vida, pa označava radnju koja nije dovršena, odnosno radnju koja traje. Prijevod ‘stao je počivati’ u skladu je s onim što stoji u Hebrejima 4:4-7. S druge strane, hebrejski glagol u 1. Mojsijevoj 2:3 svršenog je vida, te je preveden izrazom ‘počinuo je’, a njegov smisao postaje jasan uzmemo li u obzir ono što stoji u 2. retku tog poglavlja i u Hebrejima 4:4-7. Jedan od razloga zbog kojih dolazi do netočnosti pri prevođenju hebrejskih glagolskih oblika jest gramatička teorija koja se danas naziva “konsekutivno vau”. Vau (ו) je hebrejski veznik čije je temeljno značenje “i”. Nikad ne stoji sam nego uvijek uz neku drugu riječ s kojom zajednički tvori jednu riječ (često stoji uz neki glagol). Neki su u prošlosti tvrdili, a neki još i danas to tvrde, da takav spoj može glagolu promijeniti vid, to jest da nesvršeni glagol može pretvoriti u svršeni (kao što se vidi iz gore spomenutog primjera prijevoda 1. Mojsijeve 2:2, 3) ili pak svršeni u nesvršeni. Zbog toga se spomenuti veznik naziva još i “konverzivno vau”. Posljedice takve nepravilne primjene glagolskih oblika jesu velika zbrka i pogrešni prijevodi hebrejskog teksta. Prevoditelji prijevoda Novi svijet nisu prihvatili teoriju da slovo vau može glagolu promijeniti vid. Cilj im je bio odraziti u prijevodu točno značenje i karakteristike hebrejskih glagola kako bi se točno prenio smisao izvornog teksta.
S velikom pažnjom prevođeni su i grčki glagoli. U grčkom jeziku glagolskim se vremenima ne izriče samo kada se nešto događalo nego i kako se događalo, naime je li radnja trenutna, tek započela, trajna, ponovljena ili svršena. Uzmu li se u obzir sve te nijanse značenja, prijevod će u punom smislu izraziti opisanu radnju. Naprimjer, ako se u prijevodu izrazi nesvršeni vid grčkog glagola, time ne samo da se određena situacija prikazuje u pravom svjetlu već se stavlja veći naglasak na dani poticaj ili savjet. Naprimjer, uporno nevjerovanje farizeja i saduceja jasno se odražava u Isusovim riječima: “Zao i preljubnički naraštaj stalno traži znak.” A u rečenicama kao što su: “Ljubite neprijatelje svoje”, “Tražite najprije kraljevstvo”, “Molite, i dat će vam se! Tražite, i naći ćete! Kucajte, i otvorit će vam se!” koriste se nesvršeni glagoli koji pokazuju da u vršenju spomenutih dobrih djela treba biti uporan (Mat. 16:4; 5:44; 6:33; 7:7).
Nemoj,Vorki, da se brukaš.