Prizrensko-timočko narečje

Torlački dijalekt je


  • Ukupno glasova
    14
  • Anketa je zatvorena .



Онда су твоји преци ипак инфилтрирани, не узима се презиме од крсне славе, него од претка.


Деда онда сигурно није био на Торлаку, него са неком проклетијском дивизијом?


Приметила сам, посебно Грлиште на неком јужном истоку , и родну Калну између Проклетија и Књажевца.:zcepanje:

''''''''''''''''''''
Ајде се ти , благо мени, прво одлучи одакле си данас- са Проклетија или из Буџака?

У Буџаку се каже, "по турски" - дибидус, а не дибидуз .



Па и у српском, као у санскриту , и то не само у времену кали-југе, КАЛ значи БЛАТО (прљавштина, глиб, црна луж.. prasl. *bolto; rus. bolóto: močvara, polj.błoto; srp. blȁto) одатле сви они придеви у локалним говорима- КАЉАВ је БЛАТЊАВ или ПРЉАВ или ШТРОКА
(ADJ dirtier, dirtiest [´dɜrtɨ: | derti:] 1. прљав [unclean] 2. каљав [soiled] 3. поган) ; док КАЛАИСАН ( премазан калајем) јесте изузетно политички коректан израз за главно занимање Индијаца пре него су прозвани Ромима итд..
.


http://www.romamuseum.rs/materijalna.html


Ja ne znam zasto je moj deda Aleksandar Jovanovic slavio Sv.Jovana , igrom slucaja znam mnogo Jovanovica koji slave tu slavu, a i mnogo Nikolica koji
sllave Sv.:Nikolu, a sto naravno sa torlackim jezikom nema dibiduZ nikakve veze. I stvarno ti fala ko sreskom nacelniku da si me prosvetila oko
pisanja slova Z i S u reci dibiduZ:hahaha:

Pomislila bih da si moja jako dobra prijateljica ( ali ona je pokojna, a i ti nisi njen kalibar barem ne oko jezikoslovnih dilema i trilema)
Branislava Bozinovic iz sela Vrazogrnac, a koja je pod stare godine pocela da se bavi sanskritom i jedini recnik koji postoji je njeno delo.
Inace je bila dipl. ing masinstva, specijalista za motore u avionskoj industriji pa kako vidis lepa i pametna deca se svuda radjaju.

Inace Indija je jako rasisticka, kaste jos uvek postoje pa sam tako prilikom svojih putovanja kroz tu zemlju vise puta cula, videla,
uverila se da oni jako lepo razlikuju Cigane ( ima ih i tamo, zive kao cergari )od sebe samih. I imaju isti status u u indiijskom drustvu
kao i u srpskom , madjarskom , slovackom, spanskom ili ceskom .Samo reci jednom Indusu da je Ciganin:D
Smejace se, pomislice da si totalna budala. Nece s tobom vise ni razgovarati jer te nece uzimati za ozbiljno.



http://de.scribd.com/doc/8122863/Branislava-Bozinovic-Recnik-srodnih-sanskritskih-i-srpskih-reci
E, zaboravih da kazem da je jedini recnik ( srpsko-torlacki sa sve gramatikom) napisao moj profesor istorije Jaksa Dinic,
koji je i sam iz nekog torlackog sela izmedju Zajecara i Knjazevca( ali ne znam sada iz kog).
 
Poslednja izmena:
E, zaboravih da kazem da je jedini recnik ( srpsko-torlacki sa sve gramatikom) napisao moj profesor istorije Jaksa Dinic,koji je i sam iz nekog torlackog sela izmedju Zajecara i Knjazevca( ali ne znam sada iz kog).

Još jedan pokušaj politički korektne infiltracije?
Jakša Dinić, Rečnik timočkog govora
(I — SDZb XXXIV, 1988, 7–335 — 7.000 odrednica, II — SDZb XXXVI, 1990, 381–422 — 800 odrednica, III — SDZb XXXVIII, 1992, 379–596 — 3.000 odrednica. Svega 10.800 odrednica).

Динић 1990: Јакша Динић, Додатак речнику тимочког говора. – СДЗб XXXVI, Српска академија наука и уметности. Институт за српски језик, Београд, 381-422.
Динић 1992: Јакша Динић, Речник тимочког говора, други додатак. –СДЗб XXXVIII, Српска академија наука и уметности. Институт за српски језик, Београд, 379-586.
Динић 2008: Јакша Динић, Тимочки дијалекатски речник. – Институт за српски језик САНУ, Монографије 4, Београд.

http://novaaltera.blogspot.com/2011/04/dijalekatski-recnici-jugoistocne-srbije.html

moj profesor istorije Jaksa Dinic

Јакша Динић, професор историје, државног уређења и ликовног васпитања
Професор зајечарске Гимназије 1957-1971
Професор Центра усмереног образовања (ЦУО)"Авној" у Зајечару,ООУР друга фаза 1977-1978
Директор ООУР-а заједничких основа ЦУО "Авној" 1977- 1978

http://books.google.rs/books/about/Гимназија_и_стручне_ш.html?id=iR5mYgEACAAJ&redir_esc=y
Лаје ли кера себе ради или (политички коректног) села ради?
 
Poslednja izmena:
Ej, stvarno smaras, ajde bre preskoci me vsie.
Nadji mi sada i za ovu zenu da je i ona neki komunisticki skot i da si ti sve lepse i bolje i od nje pisala recnik sanskrita.
Jos ako si zavrsila ETF, e onda mojoj radosti kraja nema.
Sta je uopste jezik Timocana? Francuski? I nemoj da omalovazavas rad i to muktotrpan rad sa stotine hilajada sitnih detalja nekih ljudi svejedno
kada su , gde ziveli i sta su i gde predavali.
Ili , ako to vec radis, onda budi hrabra pa to reci za nekoga ko nije vec i pokojan nego za ljude koji su zivi a lupetaju pa ne znaju za dosta.
Ja ne lajem, nisam pas, budi malo uctivija kada mi se obracas, mislim , mozes ti mene da poredis sa bilo kojom zivotinjom, ne smeta,
ali je neuobicajeno za diskusiju a ovom PDF-u. Doduse ti se javljas samo da bi seirila, pa i ne znas kako je to ovde uputno, ali i nekako normalno.
 
Poslednja izmena:
I nemoj da omalovazavas rad i to muktotrpan rad sa stotine hilajada sitnih detalja nekih ljudi svejedno kada su , gde ziveli i sta su i gde predavali.
Ili , ako to vec radis, onda budi hrabra pa to reci za nekoga ko nije vec i pokojan nego za ljude koji su zivi a lupetaju pa ne znaju za dosta.

Ако сам успела да ухватим влас смисла у овој хрпи именица и глагола, где је омаловажавање дефинисано као назив радног места и установе, мислиш да је Јакша Динић покојник?
Није још.

Што се пок. Бране тиче, твоје пријатељице, жена није завршила ЕТФ .
http://www.pesicisinovi.co.rs/index.php/pesicev-kutak/tekstovi-vesne-pesic/254

Ja ne lajem, nisam pas, budi malo uctivija kada mi se obracas, mislim , mozes ti mene da poredis sa bilo kojom zivotinjom, ne smeta

Ниси препознала српску пословицу?
Намерно сам изменила род , да не схватиш лично и самопрогласиш се нељудом, то је било далеко од мје намере, у оригиналу је женски род у питању:
http://www.oskosta.org/text.htm
Смисао помена пословице о "лајању кера" је: из којих побуда људи као ти шире полутачне и лажне информације?

Не зна одакле су њени преци, не зна по коме носе презиме, не препознаје ни пословице ни стране света, смеје се погибијама предака, наводи професоре уз измишљене наслове, мења топониме у политички коректном смеру...Шта још?
 
Poslednja izmena:
Ако сам успела да ухватим влас смисла у овој хрпи именица и глагола, где је омаловажавање дефинисано као назив радног места и установе, мислиш да је Јакша Динић покојник?
Није још.

Што се пок. Бране тиче, твоје пријатељице, жена није завршила ЕТФ него Машински факултет, смер авио-инжињерства. .Вероватно није стигла да ти исприча, што је, гледано из данашњег угла, политички некоректно.
http://www.pesicisinovi.co.rs/index.php/pesicev-kutak/tekstovi-vesne-pesic/254



Ниси препознала српску пословицу?
Намерно сам изменила род , да не схватиш лично и самопрогласиш се нељудом, у оригиналу је женски род у питању:
http://www.oskosta.org/text.htm

Не зна одакле су њени преци, не зна по коме носе презиме, не зна пословице, меша стране света, наводи професоре уз измишљене наслове...Шта још?

Ti si ne malo, nego mnogo ogranicena, smisla za humor nemas, ali imas problem i sa citanjem, razumevanjem svog maternjeg jezika.
Ja sam ovu zenu ( Branu) upoznala kao jako mlada osoba ( 22 ili 23 godine), ona je u to vreme bila neki faktor u masinskoj industriji,
a ja to lepo i napisah:

Inace je bila dipl. ing masinstva, specijalista za motore u avionskoj industriji
pa kako vidis lepa i pametna deca se svuda radjaju.

E sada to sto tebe mrzi da citas, a nemas smisla da razumes moju zaista savrsenu ironiju , ja tu ne umem da pomognem.
Ti nista ne razumes, nemas smisla za sarkazam ( a sam taj ETF samo pomenula inicirajuci da ti , kao ni ja, o tome nemas pojma).
Ali, pisi ti dalje, za mene si glavni glumac iz serije " Otpisani":zblesav::zblesav::zblesav:
 
Та реч не постоји у речницима, а негде сам прочитао да потиче од торлати, што ми личи погрдно
Трла баба лан, да јој прође дан...
Метнем пса кози. :p

Сетих се овог како се нисмо разумели. "Трла баба лан" је песма због које је један водитељ у СФРЈ завршио у затвору јер је емитовао одмах после вести да је ЈБ Тито отпутовао у неке Емирате или слично, па је Удба схватила да се подсмевао важним државним ЈБ пословима.
Иначе. трла се лан заиста трлицом на води, као и конопља, и то је дуг и напоран посао, а изрази за радњу и алат су слични торлању.

Још један термин сличан торлању је тор(место где се музу овце, испред струге) или трло, место за смештај оваца, иначе исто место се зове и бач или бачија (место где су бачве са сирем и сл.)
Овде је лепо објашњено
P-0100-1928-221.jpg


http://scc.digital.bkp.nb.rs/document/P-0100-1928
 
.
Иначе. трла се лан заиста трлицом на води, као и конопља, и то је дуг и напоран посао, а изрази за радњу и алат су слични торлању.
Istina, samo uz jednu ispravku: (keten) lan, konoplja se nije trla na voidi, već osušen/a lan ili konoplja se trla na trlici u vajatu ili nekoj pomoćnoj prostoriji...

Ima ona narodna "laje kao trlica"...(ženski rod)...:sije::hahaha:
 
Još jedan pokušaj politički korektne infiltracije?
Jakša Dinić, Rečnik timočkog govora
(I — SDZb XXXIV, 1988, 7–335 — 7.000 odrednica, II — SDZb XXXVI, 1990, 381–422 — 800 odrednica, III — SDZb XXXVIII, 1992, 379–596 — 3.000 odrednica. Svega 10.800 odrednica).

Динић 1990: Јакша Динић, Додатак речнику тимочког говора. – СДЗб XXXVI, Српска академија наука и уметности. Институт за српски језик, Београд, 381-422.
Динић 1992: Јакша Динић, Речник тимочког говора, други додатак. –СДЗб XXXVIII, Српска академија наука и уметности. Институт за српски језик, Београд, 379-586.
Динић 2008: Јакша Динић, Тимочки дијалекатски речник. – Институт за српски језик САНУ, Монографије 4, Београд.

http://novaaltera.blogspot.com/2011/04/dijalekatski-recnici-jugoistocne-srbije.html



Јакша Динић, професор историје, државног уређења и ликовног васпитања
Професор зајечарске Гимназије 1957-1971
Професор Центра усмереног образовања (ЦУО)"Авној" у Зајечару,ООУР друга фаза 1977-1978
Директор ООУР-а заједничких основа ЦУО "Авној" 1977- 1978

http://books.google.rs/books/about/Гимназија_и_стручне_ш.html?id=iR5mYgEACAAJ&redir_esc=y
Лаје ли кера себе ради или (политички коректног) села ради?
Ha, ha ha ha, oboje pametujete i prodavate maglu i pamet iz Gooooogla...:roll::hahaha: :hahaha:
Rayala, priznaj, nije ti prvi put da se hvališ I prodaješ pamet iz Gooooogla... :hahaha:
Srebrena ti dokazala da glumiš neku pametnicu, kakav (tvoj) professor, a često sam te i sam hvatao u lažnim pametovanjima, takođe izvučeno iz gogla...:hahaha::hahaha:
 
"Трла баба лан"
Иначе. трла се лан заиста трлицом на води, као и конопља, и то је дуг и напоран посао, а изрази за радњу и алат су слични торлању.


http://scc.digital.bkp.nb.rs/document/P-0100-1928

I ja bih jednu opasku; premda postoji oblik koji si ti upotrebila, pravilnije bi bilo oblike izvoditi od infinitiva treti (tarem, trenje...).
 
Istina, samo uz jednu ispravku: (keten) lan, konoplja se nije trla na voidi, već osušen/a lan ili konoplja se trla na trlici u vajatu ili nekoj pomoćnoj prostoriji...

Ima ona narodna "laje kao trlica"...(ženski rod)...:sije::hahaha:

Moguće.Nisam videla nikad, ne znam da li je iko video to uživo u 21. veku.
Uz vodu se valjda odvaja, opet nekom altakom, konoplja od celulozne stabiljke, pre prerade.

Sad, na svemogućem Guuglu, evo jedne slike trlice iz slovenačkog muzeja, kažu da postoji i muška trlica, i duža je 20 cm od ženske :)


Mrkalje, a zar nije sličnije trljati i trlati?
Kad sam išla u knjaževački kraj, na Babin zub, neki deda koga sam pitala što taj kraj zovu "torlačijom" nije bio siguran, ali pretpostavlja da je to zbog velikog tura na benevrecima. U narodnoj nošnji oni imaju poveći tur, kao kombinacija šalvara i običnih pantalona.Umetnuta je tkanina u deo medjunožja i to je prilično široko i šljampavo.
http://www.dex-online.info/dictionar/564554/
 
Poslednja izmena:
Nedavno sam gledao najgledaniji srpski film svih vremena "Zona Zamfirova". Nisam ga mogao pogledati bez subtitlea.

Malo sam istraživao Torlački govor. Koliko ja znam to je srpski dijalekt ili po nekim autorima tranzitni dijalekt između Bugarskog i Srpskog.

Međutim naišao sam i na objašnjenja da je to Bugarski dijalekt. Pa čak i Makedonski.

Torlački kao Bugarski dijalekt; Izvori:

-Brown, Keith; Ogilvie, Sarah (2008). Concise encyclopedia of languages of the world. Elsevier. p. 120.

-Мисирков, Кръстьо (1898). Значението на моравското или ресавското наречие за съвременната и историческа етнография на Балканския полуостров. Български преглед, година V, книга І, стр. 121–127.

-Мисирков, Кръстьо (1910, 1911). Бележки по южно-славянска филология и история - Към въпроса за пограничната линия между българския и сръбско-хърватски езици и народи, Одеса, 30.XII.1909 г. Българска сбирка.


Torlački kao Makedonski dijalekt; Izvori:

-K. Koneski, Pravopisen rečnik na makedonskiot literaturen jazik. Skopje: Prosvetno delo 1999.


O čemu je ovdje riječ? Kako je moguće da taj dijalekt svojataju Bugari i Makedonci i Srbi? Da li je to tranzitni dijalekt ili je to stari srpski dijalekt?
 
Strucnjakinja sam za domace i strena jezike, pa mogu da kazem koju i o torlackom govoru. Izbacivanje torlackog dijalekta, kao srpskog dijalekta su ucinili komunisti, koji su ostavili kajakavski kao dijalekat shj. Na taj nacin je pokusano da se torlacki potisne, a to su iskoristili Bugari, koji sve svojataju, jer imaju podrsku Rusije. Licno smatram ga dijalektom srpskog jezika, kao sto i makedonski smatram srpskim, jer... makedonski... molim vas, pa oni nemaju ni ime za svoju zemlju ili narod. Ima dosta slicnosti sa kajkavskim dijalektom i slovenackim jezikom, mada bih ja kajakvki ubacila kao slovenacki, jer njih Hrvati van Zagorja ne razumeju.
 
Strucnjakinja sam za domace i strena jezike, pa mogu da kazem koju i o torlackom govoru. Izbacivanje torlackog dijalekta, kao srpskog dijalekta su ucinili komunisti, koji su ostavili kajakavski kao dijalekat shj. Na taj nacin je pokusano da se torlacki potisne, a to su iskoristili Bugari, koji sve svojataju, jer imaju podrsku Rusije. Licno smatram ga dijalektom srpskog jezika, kao sto i makedonski smatram srpskim, jer... makedonski... molim vas, pa oni nemaju ni ime za svoju zemlju ili narod. Ima dosta slicnosti sa kajkavskim dijalektom i slovenackim jezikom, mada bih ja kajakvki ubacila kao slovenacki, jer njih Hrvati van Zagorja ne razumeju.

Kao stručnjak za strane jezike trebala bi znati da Kajkavski razumiju skoro svi. Ne razumiju neki iz pojedinih sela. Ni čakavicu ne razumiju svi. Ti kao stručnjak bi trebala znati kakva je priroda jezika. Te da u RH ima preko 10 dijalekata. Na nekim otocima na Jadranu postoje dva sela i uopće se ne razumiju i to tako vijekovima. U Zagrebu se priča Kajkavski s primjesama Štokavice. No nisu Hrvati tema. Ajmo se zadržati na Torlačkom.

Znači ti tvrdiš da je to Srpski dijalekt. Srbi imaju štokavski i torlački. Koji je stariji od ta dva? Kada se prvi put pojavljuje Torlački dijalekt a kada Štokavica kod Srba?
Da li postoje neki dokumenti koji su pisani na Torlačkom?

Da li je srpska Štokavica kontinuum Torlačkog? U kakvoj su vezi ta dva dijalekta?
 
Kako su nastali Hrvati Krašovani, da li bi neko mogao da nam kaže?
Na Wikipediji sam našao nešto


Krašovani (Karašovani, Krašovanje, Karaševci ili Koroševci, rumunski: Caraşoveni, Cârşoveni, Cotcoreţi, Cocoşi) su južnoslovenska etnička zajednica koja pretežno živi u Rumuniji, odnosno u županiji Karaš-Severin u rumunskom delu Banata. Velika večina Krašovana su Hrvati katoličke veroispovesti doseljeni iz Turopolja i Bosne Srebrene, a manji deo uz granicu sa Srbijom Timočanski Srbi. Karašovani govore (ovisno o nacijonalnosti) uglavnom hrvatskim jezikom a dijalektalno spadaju pod (torlački dijalekt) koji su prihvatili od Bugara ili Srba tokom 3 veka izolovanosti.

Rumunska statistika Krašovane tretira kao hrvatsku manjinu i oko 200 ljudi kao posebnu Karašovansku zajednicu. Prema zadnjem popisu stanovništva Rumunije (županija Karaš-Severin) Karašovani se uglavnom smatraju Hrvatima, dok se manji deo smatra posebnim narodom, a najmanje deo uz granicu sa Srbijom Srbima. Srpski deo Krašovana se u Banat doselio iz Timočke Krajine krajem 14. veka, dok se drugi Hrvatski deo doselio iz Turopolje|Turopolja, čime se objašnjavaju tragovi kajkavštine u lokalnom govoru a manja grupa Hrvata doselila je i iz Bosne Srebrene.

Ima ih ukupno oko 6.000, od čega se većina izjašnjava kao Hrvati, a manji deo kao Srbi, a svega oko 200 kao posebna etnička grupacija ([1]).
Istorija i poreklo

Područje koje naseljavaju Krašovani je bilo i ranije nastanjeno stanovništvom slovenskog porekla. Naseljavanje Krašovana je izvršeno iz tri oblasti, jedan deo oko reke Timok, stanovništvom koje je sa sobom donelo torlački govor i ono je prenelo torlački osnov na Hrvatsku Karašovansku enklavu koja je poreklom iz Turopolja i Bosne doseljena na posed Rimokatoličkog biskupa/episkopa. Početkom 20. veka se, pretežno među bugarskim naučnicima, smatralo se da su Krašovani - i to pre svega zbog torlačkog govora - bugarskog porekla.
Dijalekat

Dijalekat kojim govori ova nevelika skupina je nekarakterističan za Banat, odnosno za Srbe koji žive u ovom delu Banata i koji govore ekavskom varijantom štokavskog dijalek
 
Poslednja izmena:

http://ald-bg.narod.ru/biblioteka/bg_srednovekovie/bg_letopisi/kratki_belejki/18/1738_pop_vuce.htm

(Рукопис из Вакарел, писаном на локалном говору)

Jош jедан рукопис (Темски рукопис, 1764) Кирила Живковића, коj био је игуман манастира Темска поред Пирота, гласи:
"Из душевного обреда в’ неделных днех слова избрана. На прости язык болгарскій"

Чињеница да језик на коме је тада писао Живковић назива простим језиком бугарским, отвара и питање његовог народносног порекла.

http://www.iib.ac.rs/docs/IstorijskiCasopis63(2014).pdf
 

Back
Top