Prizrensko-timočko narečje

Torlački dijalekt je

  • Ukupno glasova
    14
  • Anketa je zatvorena .
Torlakisch

Das Torlakische ist eine Dialektgruppe des Serbischen , die vor allem im südöstlichen Teil Serbiens gesprochen wird und einen Übergangsdialekt zum Bulgarischen und Mazedonischen bildet. Bei der Einordnung dieser Dialektgruppe herrscht unter den Slawisten Uneinigkeit darüber, ob man sie als eigenständigen Hauptdialekt des Serbokroatischen neben dem Štokavischen, Kajkavischen und Čakavischen betrachten soll oder ob sie als ein Teildialekt (prizrensko-timočki govor, Prizren-Timok-Dialekt) dem Štokavischen untergeordnet werden kann. Das Torlakische wird zum größten Teil von orthodoxen Serben gesprochen, Ausnahmen bilden jedoch die muslimischen Goranen im Süden des Kosovo und die katholischen Kraschowaner im rumänischen Teil des Banats. Auf dem Gebiet der Republik Serbien wird das Torlakische von der serbischen Standardsprache in ihrer ekavischen Form überdacht.

U britanskoj enciklopediji ovaj se dijalekt naziva posebnim jezikom Torlacki jezik !!! Nemacki izvori i lingvisti ga nazivaju srspkim dijalektom, naziva se jos i timocko-prizrenskim.
Posto sam ja iz tog kraja, a moji su baba i deda govorili tim jezikom, mogu reci i tvrdim da sa bugarskim ima jako malo veze ili toliko kao i knjizevni srpski.
Torlacki savrseno razumem, bugarski razumem recimo kao i slovenacki.
 
Vrela Cica:
Strucnjakinja sam za domace i strena jezike, pa mogu da kazem koju i o torlackom govoru. Izbacivanje torlackog dijalekta, kao srpskog dijalekta su ucinili komunisti, koji su ostavili kajakavski kao dijalekat shj. Na taj nacin je pokusano da se torlacki potisne, a to su iskoristili Bugari, koji sve svojataju, jer imaju podrsku Rusije. Licno smatram ga dijalektom srpskog jezika, kao sto i makedonski smatram srpskim, jer... makedonski... molim vas, pa oni nemaju ni ime za svoju zemlju ili narod. Ima dosta slicnosti sa kajkavskim dijalektom i slovenackim jezikom, mada bih ja kajakvki ubacila kao slovenacki, jer njih Hrvati van Zagorja ne razumeju.
Kliknite za proširenje...

Ja ne bi ubacio ceo jezik.
Možda samo samoglasnike ?

A, onaj preostali, veći deo, bih restovao,
pa sa sosom od belog luka i majčine dušice....!
 
Poslednja izmena:
Lamasu:
Nedavno sam gledao najgledaniji srpski film svih vremena "Zona Zamfirova". Nisam ga mogao pogledati bez subtitlea.

Malo sam istraživao Torlački govor. Koliko ja znam to je srpski dijalekt ili po nekim autorima tranzitni dijalekt između Bugarskog i Srpskog.

Međutim naišao sam i na objašnjenja da je to Bugarski dijalekt. Pa čak i Makedonski.

Torlački kao Bugarski dijalekt; Izvori:

-Brown, Keith; Ogilvie, Sarah (2008). Concise encyclopedia of languages of the world. Elsevier. p. 120.

-Мисирков, Кръстьо (1898). Значението на моравското или ресавското наречие за съвременната и историческа етнография на Балканския полуостров. Български преглед, година V, книга І, стр. 121–127.

-Мисирков, Кръстьо (1910, 1911). Бележки по южно-славянска филология и история - Към въпроса за пограничната линия между българския и сръбско-хърватски езици и народи, Одеса, 30.XII.1909 г. Българска сбирка.


Torlački kao Makedonski dijalekt; Izvori:

-K. Koneski, Pravopisen rečnik na makedonskiot literaturen jazik. Skopje: Prosvetno delo 1999.


O čemu je ovdje riječ? Kako je moguće da taj dijalekt svojataju Bugari i Makedonci i Srbi? Da li je to tranzitni dijalekt ili je to stari srpski dijalekt?
Kliknite za proširenje...

Ja sam gledao Zona Zamfirova,bez subtitlea.Zapravo tam su pricali na bugarski jezik sa malo srpski rijeci.Tzv. torlacki dialekt je del iz bugarskom jezikom.
 
%D0%BA%D0%BA.jpg

BAN(U) mapa bugarskih dialekta
 
Han-Solo:
http://ald-bg.narod.ru/biblioteka/bg_srednovekovie/bg_letopisi/kratki_belejki/18/1738_pop_vuce.htm

(Рукопис из Вакарел, писаном на локалном говору)

Jош jедан рукопис (Темски рукопис, 1764) Кирила Живковића, коj био је игуман манастира Темска поред Пирота, гласи:
"Из душевного обреда в’ неделных днех слова избрана. На прости язык болгарскій"



http://www.iib.ac.rs/docs/IstorijskiCasopis63(2014).pdf
Kliknite za proširenje...

Otkuda ti to za rukopis iz Vаkаrela? Tko ga je napisao? Što piše tu uopće?

Tko je Kiril Živković?
 
Rayela:

Posto sam ja iz tog kraja, a moji su baba i deda govorili tim jezikom, mogu reci i tvrdim da sa bugarskim ima jako malo veze ili toliko kao i knjizevni srpski.
Torlacki savrseno razumem, bugarski razumem recimo kao i slovenacki.
Kliknite za proširenje...


Rayela

mene su isto učili da je to srpski ili evantualno tranzitni. Kao jedan od dokaza da je srpski je da nije postojao glas H. Kao u istočnoj Hercegovni.
Znači: Ercegovina, Leb, Rvat i sl.

Međutim kako komentiraš sljedeće karakteristike Torlačkog:

Loss of grammatical case as in Bulgarian and Macedonian
Full retention of the aorist and the imperfect, as in Bulgarian
Use of a definite article as in Bulgarian and Macedonian, lacking in Serbo-Croatian
ə for Old Slavic ь and ъ in all positions (Bulgarian sən, Serbo-Croatian san, Macedonian son)
Frequent stress on the final syllable in polysyllabic words, impossible in Serbo-Croatian and Macedonian (Bulgarian že'na, Serbo-Croatian 'žena)
Comparative degree of adjectives formed with the particle po as in Eastern South Slavic ubav, poubav, Serbo-Croatian lep, lepši.
Lack of epenthetic l, as in Eastern South Slavic zdravje/zdrave, Serbo-Croatian zdravlje


Također kažu da je Torlački Štokavica a ja sam čitao da govore umjesto što-kvo.
 
Призренко-тимочки говори су "балканизовани" штокавски говори; исељенички говори Крашована, који су се крајем 14. века из Тимочке крајине преселили у округ Караш-Северин у румунском делу Баната, нпр. у суштини представљају архаичне ПТ говоре и у знатној мери чувају штокавску физиономију из доба пре него што су у њима преовладали балканизми.

S9jQ0Gj.jpg


Josip Lisac - Hrvatska dijalektologija 1: Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Zagreb 2003, 151
 
Poslednja izmena:
Lamasu:
Koja je to pjesma? Imaš liriku te pjesme?
Kliknite za proširenje...

Voda studena

De ima voda studena, Rado le
De ima voda studena, Rado le
Da idem da se udavim, Rado le
Da idem da se udavim.

De ima drvo visoko, Rado le,
De ima drvo visoko, Rado le,
Da idem da se obesim, Rado le,
Da idem da se obesim.

De ima mome ubave, Rado le,
De ima mome ubave, Rado le,
Da idem da se ozhenim, Rado le,
Da idem da se ozhenim.

De ima vino rumeno, Rado le,
De ima vino rumeno, Rado le,
Da idem da se opiem, Rado le,
Da idem da se opiem.

Tko je Kiril Živković?
Kliknite za proširenje...

Kiril Živković also spelled Kiril Zhivkovich (Bulgarian: Кирил Живкович, Serbian Cyrillic: Кирил Живковић; 1730 – 1807) was a Bulgarian and Serbian writer and Orthodox bishop.

According to Kyril himself, he was born "in the city of Pirot, in Bulgarian lands, in the year 1730"
Pirot at the time was part of the Sanjak of Niš of the Ottoman Empire (now in Serbia). As a seven-year-old, he fled with his parents to the village of Futog in Bačka in the Habsburg Empire (now in Serbia), where he was ordained as the priest of the Serbian Orthodox Church.[4] Afterwards Zhivkovich became a monk at the Bulgarian Orthodox Zograf Monastery on Mount Athos.[5] He travelled and studied throughout the Balkans, Russia, and Italy. In 1778 he was elevated to the rank of abbot (archimandrite) by Metropolitan Vikentije Jovanović-Vidak. That same year he was put in charge of Grgeteg monastery. Eight years later, on the 20th of June 1786, Metropolitan Mojsije Putnik of Sremski Karlovci made him Bishop of the Serbian Orthodox Pakrac eparchy, a position he would hold from 1786 to 1807.[6] He published two books: in Vienna in 1794: Domentijan and The Lives of Serbian Saints and Enlighteners Simeon and Sava,[7][8] and a redaction of Peter Damascene writings in Buda in 1803.[9] He also left behind several unpublished manuscripts.

Most prominent from his unpublished writings is the Manuscript from Temska Monastery. This manuscript is an important document in that it renders the state of the little documented Torlakian dialects from 1764 written, according to the author, in "simple Bulgarian language".[10] He died on 12 August 1807 in the Monastery of St. George in Temska near Pirot.[11][12]
Kliknite za proširenje...

https://en.wikipedia.org/wiki/Kiril_Živković
 
Poslednja izmena:
Han-Solo:
Voda studena

De ima voda studena, Rado le
De ima voda studena, Rado le
Da idem da se udavim, Rado le
Da idem da se udavim.

De ima drvo visoko, Rado le,
De ima drvo visoko, Rado le,
Da idem da se obesim, Rado le,
Da idem da se obesim.

De ima mome ubave, Rado le,
De ima mome ubave, Rado le,
Da idem da se ozhenim, Rado le,
Da idem da se ozhenim.

De ima vino rumeno, Rado le,
De ima vino rumeno, Rado le,
Da idem da se opiem, Rado le,
Da idem da se opiem.





https://en.wikipedia.org/wiki/Kiril_Živković
Kliknite za proširenje...

Čija je to pjesma? Kada se prvi put pojavljuje?
 
Han-Solo:
Ne znam... Josh jedna iz Pirot:

Oĭ, devoĭche Pirotchanche,
koĭ ti kupi tuĭ kolanche?

Kupi mi ga, eĭ oniya,
eĭ oniya prokletiya.(2)

Eĭ oniya prokletiya,
shto go yashe konchetiya.

Eĭ oniya prokletiya,
shto me siĭ nosht polyubiya.

Kliknite za proširenje...

Naravno da je to bugarski jezik.Vidi i narodne pjesme koji peva Stanisa Stosic,oni su zapravo bugarske pjesme iz vranjenskoj oblasti.
 
Poslednja izmena:
ИгарЈ:
jbt3.png


Dalibor Brozović, Pavle Ivić - Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, 1988, 68
Kliknite za proširenje...

Kvalifikacija da govori P-T dijalekatske oblasti pripadaju štokavskom krugu ali da su strukturalno preobraženi prihvatanjem balkanizma ne može odnositi samo do "granica mak. i bug. jezika". Ona važi do Egejskog i Crnog mora, s tim da što se više udaljavamo od granica srpske srednjovekovne države, to je uticaj "balkanizma" jači. Radi se o uticaju asimilacije velikog broja Grka, Romanoromeja i Tatarobugara. Zato današnji bugarski i makedonski deluju kao pidgeon-srpski; Srbi ih razumeju u potpunosti, a nauče za nekoliko dana do nedelja; srpska televizijska komedija ne može da prođe bez južnih srpskih narečja zato što jednostavnost tih govora deluje smešno.

- - - - - - - - - -
ИгарЈ:
xrsp.jpg


Pavle Ivić - Srpski dijalekti i njihova klasifikacija III: prizrensko timočka dijalekatska oblast, Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku 2001, 44, 1-2, 176-177
Kliknite za proširenje...



ИгарЈ:
z4w7.png

Dalibor Brozović, Pavle Ivić - Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Zagreb 1988, 71
Kliknite za proširenje...

Tako je. To ih etnički svrstava u govore srednjovekovnog srpskog naroda.

- - - - - - - - - -

ИгарЈ:
Призренко-тимочки говори су "балканизовани" штокавски говори; исељенички говори Крашована, који су се крајем 14. века из Тимочке крајине преселили у округ Караш-Северин у румунском делу Баната, нпр. у суштини представљају архаичне ПТ говоре и у знатној мери чувају штокавску физиономију из доба пре него што су у њима преовладали балканизми.

S9jQ0Gj.jpg


Josip Lisac - Hrvatska dijalektologija 1: Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Zagreb 2003, 151
Kliknite za proširenje...

Hvala za ove citate, ovo je odličan pokazatelj štokavizma, odnosno srpskosti torlačkih govora.
 
Lamasu:
Nedavno sam gledao najgledaniji srpski film svih vremena "Zona Zamfirova". Nisam ga mogao pogledati bez subtitlea.

Malo sam istraživao Torlački govor. Koliko ja znam to je srpski dijalekt ili po nekim autorima tranzitni dijalekt između Bugarskog i Srpskog.

Međutim naišao sam i na objašnjenja da je to Bugarski dijalekt. Pa čak i Makedonski.

Torlački kao Bugarski dijalekt; Izvori:

-Brown, Keith; Ogilvie, Sarah (2008). Concise encyclopedia of languages of the world. Elsevier. p. 120.

-Мисирков, Кръстьо (1898). Значението на моравското или ресавското наречие за съвременната и историческа етнография на Балканския полуостров. Български преглед, година V, книга І, стр. 121–127.

-Мисирков, Кръстьо (1910, 1911). Бележки по южно-славянска филология и история - Към въпроса за пограничната линия между българския и сръбско-хърватски езици и народи, Одеса, 30.XII.1909 г. Българска сбирка.


Torlački kao Makedonski dijalekt; Izvori:

-K. Koneski, Pravopisen rečnik na makedonskiot literaturen jazik. Skopje: Prosvetno delo 1999.


O čemu je ovdje riječ? Kako je moguće da taj dijalekt svojataju Bugari i Makedonci i Srbi? Da li je to tranzitni dijalekt ili je to stari srpski dijalekt?
Kliknite za proširenje...

Ja zivim u Nemackoj, nemacki jezik mi je nesto kao drugi maternji jezik ( ili mozda treci,, odmah posle srpskog i torlackog;)) i kada gledam na nemackoj TV neki film
iz Bavarske ili Svajcarske, obavezo je titlovan, ali je to nemacki jezik. Dijalketi u srpskom razumljivi su svakom iole polupismenom coveku, dijalekti recimo u Hrvatskoj nisu bas,
ali ovde nije tema Hrvatska nego Srbija.
To sto danas i ne samo danas dijalekt iz Vranja ili Leskovca, Pirota sluzi za podyebavanja i kao jedini moguc humor u Srbiji to ne govori u prilog poznavanja jezika u Srbalja.
Tu mislim na srpski jezik.
 
Poslednja izmena:
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Back
Top