Dе Sisti
Stara legenda
- Poruka
- 79.685
Hteo bih da se osvrnem na jedno opšte rašireno mišljenje, naročito popularno kod korisnika "edukativnih" Youtube klipova i interenet sadržaja iz domena teorije zavere, a to je da privatne banke putem primanja depozita i davanjem kredita na osnovu tih depozita STVARAJU NOVAC, te da time oduzimaju zemlji monetarnu suverenost, koja bi trebala da se vrati Centralnoj banci i sl.
Znate ono: Pera dao banci 1000 dolara, banka 100 stavi u rezervu, a 900 plasira kao kredit Miki, pa je banka time stvorila dodatnih 900 dolara.
Ja tvrdim da je ovo mišljenje MIT, a ponudiću i objašnjenje zašto.
Svaka firma, pa i banke imaju svoju imovinu i o njoj vode evidenciju.
Imovina prikazana po svojim oblicima (Nekretnine, vozila, novac) jeste AKTIVA.
Imovina prikazana po tome čija je (sopstveni kapital, pozajmljena sredstva) jeste PASIVA.
To koliko jedna banka ima novca prikazuje se u AKTIVI i to na poziciji koju možemo nazvati TEKUĆI RAČUN.
Recimo da banka ABC ima 1.000 evra na svom tekućem računu (radi jednostavnosti poistovetiću papirni i elektronski novac) i to je njen novac.
Ukupna količina novca je u početnom trenutku je 2.000 i ovako je raspoređena:
1.000 evra kod ABC banke i
1.000 evra kod Pere
Gospodin Pera dođe u banku ABC i položi depozit od 1.000 evra na godinu dana. Recimo da za svaki depozit, NBS traži da se izdvoji 10% rezervi. Znači, ABC banka, po prijemu depozita mora uplatiti 100 dolara na poseban račun kod NBS
Ukupna količina novca u ovom trenutku je 2.000 i ovako je raspoređena
1.900 kod ABC banke
100 kod NBS
Pera ima 0 evra, ali potražuje 1.000 evra od Banke.
ABC banka potražuje 100 evra od NBS
Gospodin Mika dobije kredit od ABC banke u iznosu od 900 evra. ABC banka mu isplati tih 900 evra.
Ukupna količina novca u ovom trenutku je 2.000 i ovako je raspoređena:
1.000 kod ABC banke
900 kod Mike
100 kod NBS
Pera ima 0 evra, ali potražuje 1.000 evra od Banke.
ABC banka potražuje 100 evra od NBS
Mika ima 900 evra, ali duguje 900 evra ABC banci.
Kao što se iz primera vidi, polaganje depozita i davanje kredita iz tog depozita:
1. nije promenilo količinu novca u opticaju
2. promenilo je samo strukturu poseda tog novca i to privremeno (do isteka depozita, dospeća kredita)
3. stvorilo dužničko poverilačke odnose između:
- Pere i ABC banke,
- ABC banke i NBS i
- ABC banke i Mike
Toliko za početak.
Za sada nisam hteo da više zamaram računovodstvenim, monetarnim aspektima objašnenja i stanovištom funkcionisanja platnog prometa
Znate ono: Pera dao banci 1000 dolara, banka 100 stavi u rezervu, a 900 plasira kao kredit Miki, pa je banka time stvorila dodatnih 900 dolara.
Ja tvrdim da je ovo mišljenje MIT, a ponudiću i objašnjenje zašto.
Svaka firma, pa i banke imaju svoju imovinu i o njoj vode evidenciju.
Imovina prikazana po svojim oblicima (Nekretnine, vozila, novac) jeste AKTIVA.
Imovina prikazana po tome čija je (sopstveni kapital, pozajmljena sredstva) jeste PASIVA.
To koliko jedna banka ima novca prikazuje se u AKTIVI i to na poziciji koju možemo nazvati TEKUĆI RAČUN.
Recimo da banka ABC ima 1.000 evra na svom tekućem računu (radi jednostavnosti poistovetiću papirni i elektronski novac) i to je njen novac.
Ukupna količina novca je u početnom trenutku je 2.000 i ovako je raspoređena:
1.000 evra kod ABC banke i
1.000 evra kod Pere
Gospodin Pera dođe u banku ABC i položi depozit od 1.000 evra na godinu dana. Recimo da za svaki depozit, NBS traži da se izdvoji 10% rezervi. Znači, ABC banka, po prijemu depozita mora uplatiti 100 dolara na poseban račun kod NBS
Ukupna količina novca u ovom trenutku je 2.000 i ovako je raspoređena
1.900 kod ABC banke
100 kod NBS
Pera ima 0 evra, ali potražuje 1.000 evra od Banke.
ABC banka potražuje 100 evra od NBS
Gospodin Mika dobije kredit od ABC banke u iznosu od 900 evra. ABC banka mu isplati tih 900 evra.
Ukupna količina novca u ovom trenutku je 2.000 i ovako je raspoređena:
1.000 kod ABC banke
900 kod Mike
100 kod NBS
Pera ima 0 evra, ali potražuje 1.000 evra od Banke.
ABC banka potražuje 100 evra od NBS
Mika ima 900 evra, ali duguje 900 evra ABC banci.
Kao što se iz primera vidi, polaganje depozita i davanje kredita iz tog depozita:
1. nije promenilo količinu novca u opticaju
2. promenilo je samo strukturu poseda tog novca i to privremeno (do isteka depozita, dospeća kredita)
3. stvorilo dužničko poverilačke odnose između:
- Pere i ABC banke,
- ABC banke i NBS i
- ABC banke i Mike
Toliko za početak.
Za sada nisam hteo da više zamaram računovodstvenim, monetarnim aspektima objašnenja i stanovištom funkcionisanja platnog prometa