Pravopis, pravopisne greške, jezičke nedoumice i pitanja

Kako glasi prvo lice jednine prezenta glagola BITI

  • bi

  • budem

  • bih

  • bejah

  • bicu

  • jesam


Rezultati ankete su vidlјivi nakon glasanja.
Дозвољено је и једно и друго!


(Невезано за то, данас сам чула рибу на ТВ у јутарњем програму РТС која прича о неком такмичењу у компјутерским игрицама, па каже:''Тај ИВЕНТ ће се одржати тад и тад...'' Иначе, реч ИВЕНТ у овом случају није саставни део назива такмичења!)
 
A da li iventu prethodi hepening zavani fešn vik na kome će mejkap artisti prikazati svoje umeće, a bjuti partneri deliti semplove svojih proizvoda?

@Cruella - Kao što je Hellen rekla, oba oblika su pravilna, ali se u ovom slučaju prednost daje kraćem. U Pravopisu piše sledeće: "U priznatom dvojstvu pridevskih nastavaka -ji i -iji upotrebnu prednost možemo dati obliku -iji kad mu prethodi grupa suglasnika (ovčiji, guščiji, vrapčiji), a u drugim slučajevima varijanti -ji: božji, dečji, vučji, vražji, mačji, kozji; pasji je samo tako.
 
Управо гледам Београдску хронику на ТВ, и слушам ону водитељку која ми звучи доста елоквентно и способно, има добру дикцију...једна од ретких....а онда, причајући о неким простестима радника, три пута је поновила како су радници ПРОТЕСТВОВАЛИ?!

И до сада сам чула тај израз код неких необразованих људи, понекад чак и на ТВ, али водитељка Националне телевизије???
Одакле им ту В, да ми је знати?:roll:
 
Još nisu naučili. Miroslav Turudić je 1998. objavio jedan simpatičan članak baš o tom suvišnom v u glagolu protestovati.
"...Glagol je, zapravo, izveden iz tuđice protest, latinskog porekla, pa bi pravilno trebalo da glasi protestovati. Suvišno v moglo bi još neskladnije zasvirati u zapadnoj varijanti nagdašnjeg zajedničkog jezika: protestvirati umesto protestirati..."
"... Pretpostavljamo da neiskusni novinari greše oslanjajući se na sluh, budući da pogrešan oblik protestvovati zvuči slično kao glagoli prisustvovati, učestvovati ili dejstvovati, mada imaju posve različit imenični koren...."

A možda tu stavljaju suvišno slovo da bi nadomestili sva ona nedostajuća N u delikventima, depadansima, komitentima ili sva ona J u inekcijama, obolenjima, odelenjima ili zapalenjima.
 
Већ дуже време ме копка ово: станујем у улици Милана Ракића или у улици Милана Ракић ?
Или : познајем човека Саву Петровића или Саву Петровић ?
Ја мислим да су само прва два облика тачна, јер Сава може бити и женско име, а овде је у питању мушкарац ... :roll:
 
Ne znam da li ste već pričali o tome (ako jeste, izvinjavam se unapred), mene zanima da li se prilikom pisanja poslovnog (ili neposlovnog, nebitno) pisma nakon uvoda koji kreće sa "Poštovani, dragi, itd.." u narednom pasusu reč piše malim ili velikim slovom? Kao npr.

Dragi Vladimire,

molim Vas da.....

ili,

Dragi Vladimire,

Molim Vas da...

Ja bih molila samo proverene informacije :)
 
Treba li ti bolji izvor od Pravopisa?

U Pravopisu lepo piše: "Velikim početnim slovom se piše:

a) prva reč u rečenici:
Spušta se noć. Ledena kiša dobuje u prozore. Gde su ljudi? Nema žive duše! Ulice su puste.;

b) prva reč posle dve tačke kada je upravni govor među navodnicima:
Al' govori Musa Arbanasa:
"Priđi, Marko, ne zameći kavge,
il' odjaši da pijemo vino...";

c) nastavak pisma iza naslova ako se pismo nastavlja u novom redu, i to bez obzira da li se iza naslova stavlja zarez ili uzvičnik:
Draga mama,
Tvoje pismo sam primila tek juče iako...
ili
Draga Ljiljo!
Molim te, nemoj se ljutiti što se retko javljam...


Velikim početnim slovom pišu se zamenice Vi i Vaš iz poštovanja prema osobi kojoj se piše:
Dragi nastavniče, Javljamo Vam se odmah po dolasku u letovalište. Na putu smo se držali Vaših preporuka...
"
 
@ Лаконога, још нешто : иза др нема тачке ! Титуле типа доктор и магистар у скраћеницама се пишу без тачке ( др Бане, мр Андрић ) , али се зато професор пише са тачком ( проф. Петровић ).
Др. је скраћеница од '' други ''.
Видех случајно твој пост, па рекох да ти напоменем ;)
 
jane_va:
@ Лаконога, још нешто : иза др нема тачке ! Титуле типа доктор и магистар у скраћеницама се пишу без тачке ( др Бане, мр Андрић ) , али се зато професор пише са тачком ( проф. Петровић ).
Др. је скраћеница од '' други ''.
Видех случајно твој пост, па рекох да ти напоменем ;)
U pravu si, omaklo se.
 
Ovo me je pitao jedan moj prijatelj iz Amerike koji uči srpski (prosto više ne znam gde nalazi sva ta pitanja :) ): da li u našem jeziku postoji neki izraz koji se koristi kad treba da uradimo nešto što nam je teško? Na primer, u tim i sličnim situacijama, Amerikanci kažu ''Mama mia!'' (mada mi se čini da su to preuzeli od Italijana). Drugarica koja zna francuski, kaže da Francuzi imaju izraz ''Oh - la - la'', za sve tako neočekivane, naporne stvari.
Šta je sa nama?
Meni je palo ''Lele!'' na pamet, ali ja sam sa Juga, pa se to ovde koristi, ali nisam sigurna da je to učestalo ili da je uopšte prisutno u drugim krajevima zemlje.
A i nekako mi zvuči prosto, glupo, čovek ipak uči neki književni, finiji srpski... A uzgred se i poznaje sa nekim visokoobrazovanim ljudima iz Niša sa kojima se tamo u Americi sreće... Mogu da zamislim: dogovaraju se oko nekog projekta, a on hoće da se pokaže kako zna neke imteresantne stvari iz srpskog i kaže ''Lele!''... :) Pa ne ide nikako...
 

Back
Top