Pravopis, pravopisne greške, jezičke nedoumice i pitanja

  • Začetnik teme Začetnik teme Kurt2
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Kako glasi prvo lice jednine prezenta glagola BITI

  • bi

  • budem

  • bih

  • bejah

  • bicu

  • jesam


Rezultati ankete su vidlјivi nakon glasanja.
Jezik danas (glasilo Matice srpske za kulturu usmene i pisane reči) broj 4 iz 1997. godine, rubrika Jezičke nedoumice:

Pojavile su se u našem jeziku neke kovanice i izrazi koji zbunjuju sagovornika: umesto da mu kratko i jasno saopšte sadržaj, dovedu ga u nedoumicu šta se zapravo htelo reći. Navodim samo nekoliko primera: „Pušten je u prodaju novi pravopis. — U nijednoj radionici nema dovoljno alata. — Imao je već tri nastupa na našoj televiziji. — Profesor je sinoć držao predavanje o novim hibridima. — Glavnu ulogu je igrao Dušan Janićijević. — Vi bi morali to da uradite na vreme. — Po meni, njima je isplaćeno i više nego što treba. — Ove školske godine gasi se četvrti razred osnovne škole. — Dragan se je setio šta treba da uradi. — Razgovori su se vodili u prostorijama bivše mesne zajednice. — Visoke goste je primio i ministar inostranih poslova. — Predsednik opštine je u školi govorio o štrajku prosvetnih radnika ispred opštine. — Rekao je da im se stavlja na raspoloženje ako može da pomogne u rešavanju spora.” I tako dalje… Knjiga ne može biti puštena, već je počela njena prodaja. Ne mogu nekoga uhvatiti nastupi na televiziji, već može da se pojavi na njoj, da učestvuje u njenom programu. Profesor može da govori o hibridima, a glumac da glumi glavnu ulogu. Po površini se mnogo šta dešava, ali ne po meni (valjda se htelo reći po mom mišljenju ili mislim da…)!? Svetlo se gasi kad u učionici nema đaka, a ne gasi se razred. „Visoki gosti” o kojima se govorilo na televiziji uopšte nisu bili visoki, naprotiv, bili su to Kinezi upadljivo niskog rasta: htelo se valjda reči uvaženi ili cenjeni gosti. Predsednik opštine, ako je govorio u školi, nije mogao biti ispred opštine, nego je govorio u ime opštine…

Radul Marković, Čačak

Veoma nam je žao što se ne možemo složiti s Vašim primedbama. Tačnije, u ponečemu možemo: umesto „u nijednoj radionici” svakako treba reći „ni u jednoj radionici”, a „vi bi morali” pogrešno je umesto „vi biste morali”. Spoj se je sažimanjem prelazi u se (Dragan se setio), a birokratsku upotrebu ispred u značenju „u ime” (kolektiva i sl.) osuđuju svi jezikoslovni priručnici. Ostale Vaše primedbe, međutim, nemaju mnogo oslonca u jezičkoj stvarnosti. Izrazi kao pustiti u prodaju, držati predavanje, igrati ulogu, voditi razgovore, gasiti u prenesenom smislu 'obustavljati, prekidati', po meni u značenju 'po mom mišljenju', nastup u značenju 'pojavljivanje pred publikom' — sve je to već odavno ušlo u srpski jezik i zabeleženo u rečnicima. Visoki gost je uobičajeni kurtoazni izraz u diplomatskom rečniku; rekli bismo cenjeni ili uvaženi gost samo ako imamo nekog posebnog razloga da mu ukazujemo poštovanje. Umesto biti (stajati) na raspoloženju, staviti (se) na raspoloženje (kome) smatra se da je ispravnije biti (stajati) na raspolaganju, staviti (se) na raspolaganje.
 
Stvarno ne znam da li ste spominjali ovo (nisam bash sve stigla da prochitam), ali mene strashno nervira kada neko kaze "Kuci sam" ili "Idem kod doktora"...Primetila sam da u mom okruzenju svi tako prichaju.To je strashno nepravilno-Idem kuci. Idem lekaru. Idem drugarici (znam da smeshno zvuchi)....Kod kuce sam. Kod lekara sam. Kod drugarice sam.
I ono najgore. Trebam da krenem. Trebash da idesh.... blah.
 
Jezik oko nas, Ivan Klajn, Nolit Beograd 1980. (75. strana)

"...Malo je drukčije bilo kad su gramatičari zabranili upotrebu kod posle glagola kretanja: ne sme se, navodno, reći dođi kod mene, idem kod strica nego samo dođi k meni, idem k stricu (ili bez predloga, dođi meni, idem stricu ili s predlogom do: dođi do mene, idem do strica. Jedan ne tako star rečnik čak je u tom značenju navodio oblik dođi u mene, koji bi se zaista mogao upotrebiti - ali u nekom pornografskom romanu.)
Živi govorni jezik nije prihvatio ovakav stav gramatičara. Kad se dva prijatelja sretnu na ulici, mnogo je verovatnije da ćemo čuti "Kod koga ideš?" nego "Kome ideš?" ili "U koga ideš?". Slično je, uostalom, i u pisanom jeziku. Dr M. Stevanović, u knjizi "Savremeni srpskohrvatski jezik", naveo je za kod s glagolima mnoštvo ubedljivih primera iz novih i starih pisaca, počev od Vuka ("Molim vas da otidete kod moje kuće") i Njegoša ("Došli su danas kod mene neki Piperi"), pa sve do Ive Andrića ("Majka odlazi kod njih")..."
 
Chitah skoro o tome. Prihvatljivo je kod kuce u sluchajevima, na primer Kod kuce sam ceo dan. Podrazumeva se da cesh biti tu negde, mozda ispred kuce, oko kuce ili u kuci. Najbolja vazijanta je U kuci. Ljudi jednostavno ne (zele) razlikuju predlog za mesto i kretanje.
A tek to shto rade sa bezlichnim glagolom trebati. Oh, jadan on....Shta ga sve snadje...
Nazalost, obe pojave su neizdrzivo i nepodnosivo cheste. :(
 
Glagol trebati nije bezličan, ali se upotrebljava bezlično ako je u spoju sa drugim glagolom (Svi treba da dođu., Trebalo je da znaš., Trebalo bi da razmislimo...). Ako nema drugog glagola, trebati se menja normalno kroz sva lica (Ne trebaš mi., Trebao mi je njegov savet., Za šta su ti trebali ključevi?). Dopušteno je da se koristi i kao prelazan glagol (Trebaćemo vas., Trebate li nešto?), ali je u tom slučaju ipak bolje upotrebiti oblike Trebaćete nam., Treba li vam nešto?
 
Cayca:
Glagol trebati nije bezličan, ali se upotrebljava bezlično ako je u spoju sa drugim glagolom (Svi treba da dođu., Trebalo je da znaš., Trebalo bi da razmislimo...). Ako nema drugog glagola, trebati se menja normalno kroz sva lica (Ne trebaš mi., Trebao mi je njegov savet., Za šta su ti trebali ključevi?). Dopušteno je da se koristi i kao prelazan glagol (Trebaćemo vas., Trebate li nešto?), ali je u tom slučaju ipak bolje upotrebiti oblike Trebaćete nam., Treba li vam nešto?


Hvala sto si mi razjasnila.
 
maggie812:
Ја сам се данас баш изненадила. Гледала сам филм "7 ипо", и на самом почетку пише "7 и по". :shock:

Да ли смо ми свесни колико људи на овом простору не зна да пише обичне речи, а не да их мења кроз падеже?
:confused: :confused: A šta je ipo?
 
maggie812:
Ја сам се данас баш изненадила. Гледала сам филм "7 ипо", и на самом почетку пише "7 и по". :shock:

Да ли смо ми свесни колико људи на овом простору не зна да пише обичне речи, а не да их мења кроз падеже?

Nisi u pravu. Po u značenju polovina se uvek piše odvojeno (dva i po, junak i po, ni po jada, bez po muke).
 

Back
Top