Meliot
"Niko nije rekao da katolicizam nije bio prisutan u srednjevekovnoj Bosni, normalno da je bio, jer je Bosna bila okružena njime, ali to ne menja činjenicu da je srednjevekovna Bosna originalno srpska zemlja."
Nije samo da je katoličanstvo bilo prisutno, već je i bilo glavna religija srednjovjekovne jezgre Bosne, sve do 12. stoljeća. I nemoj misliti da je to rezultat "procurivanja" katoličkog utjecaja iz zapadnijih krajeva - Bosna je isto bila okružena sa pravoslavljem, sa svoje istočne strane. Jedno je sigurno - najstarija crkvena vlast za koju znamo da je bila u Bosni je ona rimokatolička.
O srpstvu Bosne se da raspravljati. Arheološki nalazi, a i ostala pisana vrela govore upravo suprotno od onoga što ti ovdje tvrdiš. Pa i sami DAI ti daje informaciju da su Hrvati zaposjeli Panoniju, Dalmaciju i Ilirik (drački temat) pri njihovu dolasku, što znači da su oni prvi držali Bosnu (koja je bila u sastavu te iste Dalmacije) i došli prije ostalih slavenskih plemena, što uključuje i Srbe. Po svemu sudeći, Bosna ulazi u sastav Srbije tek nekada za vrijeme unutarnjih previranja u Hrvatskoj tijekom sredine 9. stoljeća. (Pribina ubija trpimirovog sina Petra Krešimira, Domagoj uzima prijestolje, nakon Domagojeve smrti Zdeslav protjeriva njegove potomke i uzima prijestolje, nakon toga Branimir dolazi na scenu, te se konačno javlja Mutimir i izgleda da se vlast stabilizira tek sa njegovim dolaskom) Vraća se u sastav Hrvatske poslje 950./960., nakon što Časlav pogiba.
"Svi pokušaji Hrvata da prisvoje Bosnu i ijekavicu i stvore neku ,,Crvenu Hrvatsku"' nemaju utemeljenje u istoriji."
Crvenu Hrvatsku? Da te malo uputim - ne znam jesi li ikada čitao LJPD, ali crvena Hrvatska se odnosi na područje od Dalme do Drača. Ako išta, Bosna bi spadala u bijelu Hrvatsku, a ne u crvenu.
"...Zatim je primorje podijelio u dvije pokrajine: od mjesta Dalme gdje kralj tada boravljaše, i gdje je bio sabor, sve do Vinodola nazva Bijelom Hrvatskom, za koje se kaže i Donja Dalmacija....
...Isto tako od navedenog mjesta Dalme sve do grada Bamblone, koji se sada zove Drač, nazvao je Crvena Hrvatska, za koju se još kaže Gornja Dalmacija..."
I ne prisvajamo jekavicu - jekavski govor se javlja u raznim vrstama zajedno sa različitim narječjima. U Raškoj su kroz srednji vijek Srbi pričali na istočnoštokavskoj jekavici (i ekavici). Razlika je u tome što su Srbi govorili
istočnim dijalektima (istočna štokavica i torlački) dok su Hrvati govorili
zapadnim (kajkavica, čakavica i zapadna štokavica).
U jezgri Bosne se govorilo
šćakavskim narječjem, što je miks
zapadne štokavice i čakavštine. Zapadna štokavica ima puno više povezanosti sa čakavicom nego sa istočnom štokavicom koja se koristila u Srbiji, a iskonski Srbi nisu govorili šćakavicom. Znači, granica zapadnih i istočnih dijalekata je ugrubo pratila Drinu ~do područja Višegrada. Istočni dijalekti su bili prisutni u Gornjem Podrinju, s tim da je kasnije tu došlo do naseljavanja ljudi iz Bosne i Huma (već u 12. stoljeću i možda čak i prije), te tako tu isto imamo ikavicu, naročito u Foči koja je bila važna za rude i tu je prolazio dubrovački put. Zato imaš taj fenomen da se "Srbo" i "Srpče" spominju u Goraždu, a "Hrvoje" i "Hrvatin" u Foči, i imaš ikavske nazive mjesta u Foči kao što su Tinište i Sutiska.
Razvoj zapadnih dijalekata:
"Što se kod Hrvata nije održavala glagoljica i ćirilica i bogosluženje na narodnom jeziku?"
Jer su je kasnije reforme zabranile, kako sam već napomenuo petnaest puta. PS u zabačenim dijelovima Hrvatske do dan danas imaš bogoslužje na narodnom jeziku, kontinuitet koji traje više od jednog tisućljeća, znači nije potpuna istina da se slavensko bogoslužje nije održalo.
"Zato što biti katolik znači pisati latinicom i slušati bogosluženje na latinskom jeziku. To je doktrina iz Rima koja se prošila po celom katoličkom svetu."
Тренутно пишем ћирилицом и сваке недјеље идем на Мису која се говори на хрватском језику. Добро, значи ја нисам католик. Браво, аргумент ти је супер.
Šalu na stranu, koliko ti god htio da tako ne bude, Rimokatolička Crkva je prvotno odobravala bogoslužje na crkvenoslavenskom i uporabu glagoljice/ćirilice sve do reformi. Ćiril i Metod su isto sveci u RKC, znaš? Razne reforme i pokušaji da se nametne latinska liturgija i istrjebe lokalni običaji se itekako nisu svidili narodu (i to ne samo u Bosni, već diljem čitave Hrvatske. Ovo je doslovno jedan od razloga zašto su Splitski crkveni sabori 925. & 928. sazvani) i domaćem svećenstvu, koji je naravno radije slušao Misu na jeziku kojeg je zapravo (donekle) razumio, i bio naviknut lokalnim običajima. Naravno, nakon nekog vremena taj narod (koji je prvotno bio katolički, pokršten i odgovarajući Rimu), zajedno sa domaćim svećenstvom, se odmetnuo i otuda je nastala Crkva Bosanska - u tome je pogotovo pomogla zabačenost Bosne. To je barem ono što nam povijesna vrela daju.
"I na jednoj drugoj temi sam rekao da mi nikada neće biti jasno zašto Vuk Karadžić nije ikavicu ubacio u standardni srpski jezik."
Iznenađen sam. Prvi put čujem da je
Vuk Karadžić ipak nešto pametno uradio.
Q. in perpetuum hibernum
"Bosna je bila, ako govorimo o Bosni u užem smislu, pre svega, ikavsko govorno područje. A ne ijekavsko."
Ako se ne varam, jezgra Bosne tj. današnja istočna Bosna je bila miks između jekavskog i ikavskog.
Gledaj na granice okvirno. Karta nije savršena (primjerice: znamo da je se čakavicom pričalo u Podgori, vjerovatno i u Gradcu, i npr. Dubrovačka okolica, kao što su Stolac, Trebinje, Ston i slično, je obilježena samo kao "jekavska štakavica" a znamo da je tu prevladavala ikavica itd.) ali ti ugrubo pokazuje gdje su graničili ti različiti dijalekti.
Krishna
"Priče da je Dubrovnik u daljoj prošlosti bio ikavski pa čak i čakavski a da je istočna Bosna bila ikavska su obična (uglavnom ustaška) naklapanja."
Ne baš. Prva dubrovačka književnost je bila uglavnom pisana na čakavici, a okolica Dubrovnika je pretežito pričala ikavskom štakavicom (s malo primjese jekavice) što znamo sa stećaka i iz povelja. Razumno je onda zaključiti da je se u Dubrovniku na početku pričalo nekim miksom tih dijalekata, s tim da je predominantno bilo štokavsko-jekavsko, naravno.
Demagogic
"Mislim da je zapadna periferija srednjovjekovne Bosne bila ikavska. S tim što je današnja Cazinska krajina bila čakavska, to je izvorno bio najistočniji hrvatski etnički prostor."
Cazinska krajina izvorno najistočniji hrvatski etnički prostor
Nisam mislio da možete gore od FDDD-ove granice na Vrbasu i Sani... Mislim da velesrbi neironično imaju nekakvu fobiju od starohrvatske županije Plive. Pa da vam malo utjeram strah u kosti... To je županija koja je imala sjedište kod današnjeg Šipova, i to je preteča Donjih Kraja (i vjerovatno župa Lašve i Broda) znači minimalno je išla do Ukrine, realistično negdje do same rijeke Bosne (gdje je graničila sa područjem Bosne tj. "zemljicom" Bosnom) a na jugu je išla do Rame, obuhvaćajući područje župe Uskoplje.