Podrijetlo Hrvata?

Mej bregami · sreda u 22:40

Škutor Kićo:
Drobia je kako smo se zvali ilirima, a sad je okrenia ploču

Iliri je bio književni naziv za Europu, nešto kao Croatia danas.
Svi rječnici jasno objašnjavaju da je to skupni naziv za Hrvate Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.

Ovi jedan · sreda u 22:42

Škutor Kićo:
Zasto bi se kroatizirali slovenci ako imaju istu religiju,porijeklo i pismo?

Sve njihove teorije o Hrvatskoj i Hrvatima su šuplje ka emental.

Nemam sve podatke dostupne, al ovako odokativno gledano ispada da je najčešće i najraširenije prezime među Slavenima, a koje je izvedeno od nekog slavenskog naroda, došlo na račun Hrvata. Šta bi tek bilo da nas nisu izmislili u 17.st. :kafa:

Mrkalj · sreda u 22:44

Mej bregami:
Misterij, a samo što me nisi uvjerio da su Hrvati nastali 1903.

Pogleč, sa jedne i druge strane Sutle živeli su do sredine 16. stoleća Slovenci. Kad su ovi sa leve obale Sutle dobili hrvatsko plemstvo, desetak ovih sa desne obale se primilo na tu modu i pomislili da i oni treba sad da se izjasne kao Hrvati koji govore Hrvatski.

Nota bene, govorimo o kajkavcima, dok je plemstvo zaista bilo čakavsko. :lol:

Mrkalj · sreda u 22:45

Ovi jedan:
Sve njihove teorije o Hrvatskoj i Hrvatima su šuplje ka emental.

Nemam sve podatke dostupne, al ovako odokativno gledano ispada da je najčešće i najraširenije prezime među Slavenima, a koje je izvedeno od nekog slavenskog naroda, došlo na račun Hrvata. Šta bi tek bilo da nas nisu izmislili u 17.st.

Nisu, nego ima kognitivno nekompetetne publike (kojoj pripadaš).

Škutor Kićo · sreda u 22:46

Ovi jedan:
Sve njihove teorije o Hrvatskoj i Hrvatima su šuplje ka emental.

Nemam sve podatke dostupne, al ovako odokativno gledano ispada da je najčešće i najraširenije prezime među Slavenima, a koje je izvedeno od nekog slavenskog naroda, došlo na račun Hrvata. Šta bi tek bilo da nas nisu izmislili u 17.st.

Sta bi bilo da je najcesce prezime srbinić?

Škutor Kićo · sreda u 22:47

Mrkalj:
Pogleč, sa jedne i druge strane Sutle živeli su do sredine 16. stoleća Slovenci. Kad su ovi sa leve obale Sutle dobili hrvatsko plemstvo, desetak ovih sa desne obale se primilo na tu modu i pomislili da i oni treba sad da se izjasne kao Hrvati koji govore Hrvatski.

Nota bene, govorimo o kajkavcima, dok je plemstvo zaista bilo čakavsko.

To je politicko izjasnjavanje koje prestaje kad se drzava raspadne. Tako su se šiptari i poturice zvali Turcima do 1878.
P.S Di je granica cakavskog i kajkavskog kad ih vec razdvajas?

Škutor Kićo · sreda u 22:49

Mej bregami:
Iliri je bio književni naziv za Europu, nešto kao Croatia danas.
Svi rječnici jasno objašnjavaju da je to skupni naziv za Hrvate Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.

Nisi ti bia tu kad je tvrdia kako su se kasic i ekipa zvali ilircima, a ne hrvatima sto znaci da su srbi

Mrkalj · sreda u 22:59

Škutor Kićo:
Sta bi bilo da je najcesce prezime srbinić?

Pa nije Srbija bila pod njihovom vlašću kao Hrvatska, pa ipak imaju prezime Racz [Rac] - "Rašanin".

Rác, Racz, Rátz, Morác, Moracz or Morasch is a Hungarian language surname derived from "Rascians", an early term for Serbs, Bunjevci and Šokci.<a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Rác_(surname)#cite_note-1">[1]</a> It may refer to:

Aladár Rácz (1886–1958), Hungarian cimbalom player
Andy Racz (born 1930), American soccer player
Felix Rácz (born 1973), Hungarian businessman
Ferenc Rácz (born 1991), Hungarian football player
Gabor B. Racz (born 1937), American physician
István Rácz (botanist) (born 1952), Hungarian botanist
János Rácz (1941–2023), Hungarian basketball player
Jenő Rácz (Minister of Finance) (1907–1981), Hungarian politician
József Rácz (born 1957), Hungarian physician, psychiatrist
Lajos Rácz (born 1952), Hungarian wrestler
László Rác Szabó (born 1957), Serbian politician
László Rátz (1863-1930) Hungarian mathematician
Mihaly Racz Rajna (born 1934), Hungarian actor
Róbert Rácz (born 1967), Hungarian politician
Sándor Rácz (1933–2013), Hungarian politician
Vali Racz (1911–1997), Hungarian singer and actress
Vilmos Rácz (1889–1976), Hungarian athlete
Vasyl Rats (born in 1961, in Hungarian Rácz László) Soviet footballer
Zsófia Rácz (born 1988), Hungarian football player
Felix Rácz (born 1973), Hungarian businessman

Fali samo Qu. :lol:

Mrkalj · sreda u 23:06

Škutor Kićo:
Nisi ti bia tu kad je tvrdia kako su se kasic i ekipa zvali ilircima, a ne hrvatima sto znaci da su srbi

Ko je to tvrdio? Lupetaš.

“It is also important to note that in the early modern period various language names and ethnonyms were used to denote local languages and populations, sometimes interchangeably. The three most important names were ‘Croatian’, ‘Slavic’, and ‘Illyrian’ but others, such as ‘Dalmatian’, ‘Bosnian’ or ‘Slavonian’, were also used. … In the 17th and 18th centuries, the name ‘Croatian’ was used primarily to denote Kajkavian dialects, while the name ‘Illyrian’ denoted the Štokavian ones. By the end of the 18th century, the Croatian name was accepted also by speakers of Neoštokavian dialects in central Croatia, and in the course of the 19th century, by most Catholic s in Dalm atia, Bosnia, and Slavonia and by South Slavic Catholics in Hungary.” ResearchGate

Prevod (srpski):
Važno je napomenuti da su u ranom modernom periodu različiti nazivi jezika i etnonimi korišćeni za označavanje lokalnih jezika i stanovništva, ponekad naizmjenično. Tri najvažnija naziva bila su „hrvatski“, „slavenski“ i „ilirski“, ali su se koristili i drugi, poput „dalmatinski“, „bosanski“ ili „slavonski“. … U 17. i 18. veku naziv „hrvatski“ je pretežno označavao kajkavske dijalekte, dok je naziv „ilirski“ označavao štokavske. Do kraja 18. veka ime „hrvatski“ prihvatili su i govornici neoštokavskih dijalekata u centralnoj Hrvatskoj, a u toku 19. veka — većina katolika u Dalmaciji, Bosni i Slavoniji, kao i južnoslovenski katolici u Ugarskoj. ResearchGate

Petar Vuković, University of Zagreb

Škutor Kićo · sreda u 23:09

Mrkalj:
Pa nije Srbija bila pod njihovom vlašću kao Hrvatska, pa ipak imaju prezime Racz [Rac] - "Rašanin".

Rác, Racz, Rátz, Morác, Moracz or Morasch is a Hungarian language surname derived from "Rascians", an early term for Serbs, Bunjevci and Šokci.<a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Rác_(surname)#cite_note-1">[1]</a> It may refer to:

Aladár Rácz (1886–1958), Hungarian cimbalom player

Andy Racz (born 1930), American soccer player

Felix Rácz (born 1973), Hungarian businessman

Ferenc Rácz (born 1991), Hungarian football player

Gabor B. Racz (born 1937), American physician

István Rácz (botanist) (born 1952), Hungarian botanist

János Rácz (1941–2023), Hungarian basketball player

Jenő Rácz (Minister of Finance) (1907–1981), Hungarian politician

József Rácz (born 1957), Hungarian physician, psychiatrist

Lajos Rácz (born 1952), Hungarian wrestler

László Rác Szabó (born 1957), Serbian politician

László Rátz (1863-1930) Hungarian mathematician

Mihaly Racz Rajna (born 1934), Hungarian actor

Róbert Rácz (born 1967), Hungarian politician

Sándor Rácz (1933–2013), Hungarian politician

Vali Racz (1911–1997), Hungarian singer and actress

Vilmos Rácz (1889–1976), Hungarian athlete

Vasyl Rats (born in 1961, in Hungarian Rácz László) Soviet footballer

Zsófia Rácz (born 1988), Hungarian football player

Felix Rácz (born 1973), Hungarian businessman

Fali samo Qu.

RAška se tada zvala sandzak
Morasch mi vise baca na moravsku al dbr nisan lingvist
Bunjevci, sokci i srbi kazes
2/3 skupine su hrvatske
Zanimljivo...

Mrkalj · sreda u 23:10

Škutor Kićo:
RAška se tada zvala sandzak
Morasch mi vise baca na moravsku al dbr nisan lingvist
Bunjevci, sokci i srbi kazes
2/3 skupine su hrvatske
Zanimljivo...

Ne govorimo o tome. Imaš problema da ispratiš temu diskusije, dok argumente izvlačiš iz prkna pa svaka tema bazdi od tvojih umotvorina.

Ovi jedan · sreda u 23:17

Mrkalj:
Nisu, nego ima kognitivno nekompetetne publike (kojoj pripadaš).

Toliko ste kompetentni da još uvik čekan odvore na neka pitanja koja vam nikako ne idu prilog, al ih vješto izbjegavate

Škutor Kićo:
Sta bi bilo da je najcesce prezime srbinić?

Srbi svi i svuda vol.2

Škutor Kićo · sreda u 23:20

Mrkalj:
Ne govorimo o tome.

omašio sam ceo fudbal?

Mrkalj:
Imaš problema da ispratiš temu

Koju to tvoju razboritost nisan ispratia?

Škutor Kićo · sreda u 23:21

Ovi jedan:
Srbi svi i svuda vol.2

ma i iz te knjige uzimaju sta im odgovara
Covik fino kaze da su bunjevci dobili ime po rijeci buni, ovi po svom

Škutor Kićo · sreda u 23:24

Mrkalj:
Pa nije Srbija bila pod njihovom vlašću kao Hrvatska

Oces rec da su Hrvati bili pod ugarskon vlascu iako su imali slavonski sabor?

Mrkalj:
većina katolika u Dalmaciji, Bosni i Slavoniji, kao i južnoslovenski katolici u Ugarskoj. ResearchGate

Čuj katolika. Ne odustajete vi od te teorije da nas razdvaja samo religija. Ignorirate nase dijalekte,pismo,povijest...jos od doba garasanina i karadzica

Mrkalj · sreda u 23:27

Škutor Kićo:
Čuj katolika. Ne odustajete vi od te teorije da nas razdvaja samo religija. Ignorirate nase dijalekte,pismo,povijest...jos od doba garasanina i karadzica

Škutor Kićo · sreda u 23:29

Mrkalj:
Pogledajte prilog 1804794

Jedna lasta ne cini proljece

Ovi jedan · sreda u 23:29

Mrkalj:
Pa nije Srbija bila pod njihovom vlašću kao Hrvatska, pa ipak imaju prezime Racz [Rac] - "Rašanin".

Koliko ste samo trudili dokazat kako osvajač naseljava zemlje koje su pod njihovom vlašću , al evo sad smo saznali da poraženi imaju tu privilegiju i da su zapravo oni ti koji su "kolonizirali" zemlju pod čijom su vlašću bili. Sve po potribi šta bi se reklo

Mrkalj:
Rác, Racz, Rátz, Morác, Moracz or Morasch is a Hungarian language surname derived from "Rascians", an early term for Serbs, Bunjevci and Šokci.<a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Rác_(surname)#cite_note-1">[1]</a> It may refer to:

Aladár Rácz (1886–1958), Hungarian cimbalom player

Andy Racz (born 1930), American soccer player

Felix Rácz (born 1973), Hungarian businessman

Ferenc Rácz (born 1991), Hungarian football player

Gabor B. Racz (born 1937), American physician

István Rácz (botanist) (born 1952), Hungarian botanist

János Rácz (1941–2023), Hungarian basketball player

Jenő Rácz (Minister of Finance) (1907–1981), Hungarian politician

József Rácz (born 1957), Hungarian physician, psychiatrist

Lajos Rácz (born 1952), Hungarian wrestler

László Rác Szabó (born 1957), Serbian politician

László Rátz (1863-1930) Hungarian mathematician

Mihaly Racz Rajna (born 1934), Hungarian actor

Róbert Rácz (born 1967), Hungarian politician

Sándor Rácz (1933–2013), Hungarian politician

Vali Racz (1911–1997), Hungarian singer and actress

Vilmos Rácz (1889–1976), Hungarian athlete

Vasyl Rats (born in 1961, in Hungarian Rácz László) Soviet footballer

Zsófia Rácz (born 1988), Hungarian football player

Felix Rácz (born 1973), Hungarian businessman

Fali samo Qu.

Prezimena koja su izedena od Morave su iz Češkog bazena, a ako se ne varam Mađarima je pojam Rašanin ima nešto šire značenje iako nije sporno da su i vas tako zvali tj. vašu drđavu(tako mi ostalo u glavi, al moguće da sam nešto pomiša).

Mrkalj · sreda u 23:30

Škutor Kićo:
Oces rec da su Hrvati bili pod ugarskon vlascu iako su imali slavonski sabor?

Da, jesu — Hrvati su bili pod ugarskom vlašću iako su imali Slavonski sabor, a kasnije i Hrvatsko-slavonski sabor.
To dvoje nije u suprotnosti, jer su saborske institucije bile unutrašnje autonomne, ali ne suverene.
Evo kako to izgleda u istorijskom kontekstu:

1. Nakon 1102. godine – stvaranje ugarsko-hrvatske zajednice

Posle smrti kralja Zvonimira i kratke dinastičke krize, ugarski kralj Koloman Arpadović je oko 1102. preuzeo vlast nad Hrvatskom.
Kasniji ugarski i hrvatski istoričari govorili su o „personalnoj uniji” (jedan kralj za dve zemlje), ali faktički je Hrvatska postala ugarska kraljevska zemlja — deo krune svetog Stefana.
Kralj je imenovao bana kao svog namesnika za Hrvatsku i Slavoniju.
Dakle, ban je bio kraljev predstavnik, ne nezavisni vladar.

2. Slavonski sabor – oblik lokalne samouprave

Slavonski sabor (poznat od 13. veka) bio je regionalno predstavničko telo vlastelina, sveštenstva i gradova u okviru Ugarskog kraljevstva.
Njegove nadležnosti su obuhvatale:

lokalna pitanja (porezi, vojska, sudstvo),
donošenje molbi i zahteva upućenih ugarskom kralju,
učestvovanje u izboru bana ili potvrđivanje njegove vlasti.

Ali:

sabor nije imao pravo da donosi zakone bez kraljeve potvrde;
nije mogao samostalno voditi spoljnu politiku;
i nije imao međunarodni subjektivitet.

Dakle, bio je to vid teritorijalne autonomije unutar Ugarske, a ne nezavisnost.

3. Dvostruki identitet: „Hrvatska i Slavonija” u kruni Svetog Stefana

Ugarski pravni poredak je smatrao Hrvatsku i Slavoniju delovima svoje države.
Npr. u kraljevskim titulama stoji:

„Rex Hungariae, Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae”.

To znači da su te oblasti bile sastavni delovi krune, iako su imale svoje institucije.

4. Kasniji razvoj – od Srednjeg veka do 19. veka

Tokom 16. veka, posle osmanskih osvajanja, Hrvatska i Slavonija su bile svedene na male teritorije, i faktički zavisile od Ugarske i Austrije.
U 18–19. veku, u Habsburškoj monarhiji, Sabor se održavao u Zagrebu, ali su se svi važni zakoni morali potvrđivati u Beču (ili Pešti).
Tek 1868. godine, Hrvatsko-ugarskom nagodbom, formalizovana je unutrašnja autonomija u okviru ugarskog dela monarhije.

Ukratko

Period	Status Hrvatske/Slavonije	Odnos prema Ugarskoj
1102–1526	U sastavu krune svetog Stefana, sa banom i saborom	Formalna unija, stvarna zavisnost
1526–1867	Deo Habsburške monarhije, pod ugarskim pravom	Ograničena autonomija
1868–1918	Hrvatsko-ugarska nagodba	Poluautonomna unutar Ugarske

Škutor Kićo · sreda u 23:33

Ovi jedan:
Koliko ste samo trudili dokazat kako osvajač naseljava zemlje koje su pod njihovom vlašću , al evo sad smo saznali da poraženi imaju tu privilegiju i da su zapravo oni ti koji su "kolonizirali" zemlju pod čijom su vlašću bili. Sve po potribi šta bi se reklo

Nisi svatia pravila igre

Ovi jedan:
Prezimena koja su izedena od Morave su iz Češkog bazena, a ako se ne varam Mađarima je pojam Rašanin ima nešto šire značenje iako nije sporno da su i vas tako zvali tj. vašu drđavu(tako mi ostalo u glavi, al moguće da sam nešto pomiša).

Naša san prezime morasch u nijemaca
https://de.wikipedia.org/wiki/Morasch

Mrkalj · sreda u 23:35

Ovi jedan:
Koliko ste samo trudili dokazat kako osvajač naseljava zemlje koje su pod njihovom vlašću , al evo sad smo saznali da poraženi imaju tu privilegiju i da su zapravo oni ti koji su "kolonizirali" zemlju pod čijom su vlašću bili. Sve po potribi šta bi se reklo

Nemaju "privilegiju" nego se više mešaju unutar jedne iste države. Da li si svestan koliko nisi pametan? (Ne odgovaraj jer se ne računa.) :lol:

Ovi jedan · sreda u 23:35

Mrkalj:
Pogledajte prilog 1804794

Ti si pročita samo ono hrvatski-kajkavica i ilirski-štokavica ne uzimajući obzir sve šta je čovik napisa i šta ti nikako ne ide u prilog. Al šta se i ja čudim kad selektivno isčitavate svega čega se dovatite od povijesnih izvora do stručnih radova i literature.

Mrkalj · sreda u 23:36

Škutor Kićo:
Nisi svatia pravila igre

Naša san prezime morasch u nijemaca
https://de.wikipedia.org/wiki/Morasch

Ma dobro, nisam ni mislio na Moraš, to sam iskopirao sa engleske vikipedije. To i nije argument nego Rac ili Tot nasuprot Horvat.

Mrkalj · sreda u 23:37

Ovi jedan:
Ti si pročita samo ono hrvatski-kajkavica i ilirski-štokavica ne uzimajući obzir sve šta je čovik napisa i šta ti nikako ne ide u prilog. Al šta se i ja čudim kad selektivno isčitavate svega čega se dovatite od povijesnih izvora do stručnih radova i literature.

Ajde ne serendaj. Dva blesava i jedan bedast. :lol:

Škutor Kićo · sreda u 23:39

Mrkalj:
Pogledajte prilog 1804799Da, jesu — Hrvati su bili pod ugarskom vlašću iako su imali Slavonski sabor, a kasnije i Hrvatsko-slavonski sabor.
To dvoje nije u suprotnosti, jer su saborske institucije bile unutrašnje autonomne, ali ne suverene.
Evo kako to izgleda u istorijskom kontekstu:

Nisu bas samo lokalna razina ako biras kralja
U ovon slucaj austrijske habsburge

Mrkalj:
1. Nakon 1102. godine – stvaranje ugarsko-hrvatske zajednice
Posle smrti kralja Zvonimira i kratke dinastičke krize, ugarski kralj Koloman Arpadović je oko 1102. preuzeo vlast nad Hrvatskom.
Kasniji ugarski i hrvatski istoričari govorili su o „personalnoj uniji” (jedan kralj za dve zemlje), ali faktički je Hrvatska postala ugarska kraljevska zemlja — deo krune svetog Stefana.
Kralj je imenovao bana kao svog namesnika za Hrvatsku i Slavoniju.
Dakle, ban je bio kraljev predstavnik, ne nezavisni vladar.

Ovako smo sacuvali titulu bana koja postoji paralelno jedino u "srpskoj" bosni

Mrkalj:
2. Slavonski sabor – oblik lokalne samouprave
Slavonski sabor (poznat od 13. veka) bio je regionalno predstavničko telo vlastelina, sveštenstva i gradova u okviru Ugarskog kraljevstva.
Njegove nadležnosti su obuhvatale:

lokalna pitanja (porezi, vojska, sudstvo),

donošenje molbi i zahteva upućenih ugarskom kralju,

učestvovanje u izboru bana ili potvrđivanje njegove vlasti.

Ali:

sabor nije imao pravo da donosi zakone bez kraljeve potvrde;

nije mogao samostalno voditi spoljnu politiku;

i nije imao međunarodni subjektivitet.

Dakle, bio je to vid teritorijalne autonomije unutar Ugarske, a ne nezavisnost.

Nisan ni reka da je nezavisnost, ali govoriti da smo bili "pod ugarima" je smisno. Cak ni vladar nije bia uvik madar po nacionalnosti

Mrkalj:
3. Dvostruki identitet: „Hrvatska i Slavonija” u kruni Svetog Stefana
Ugarski pravni poredak je smatrao Hrvatsku i Slavoniju delovima svoje države.
Npr. u kraljevskim titulama stoji:

To znači da su te oblasti bile sastavni delovi krune, iako su imale svoje institucije.

4. Kasniji razvoj – od Srednjeg veka do 19. veka

Tokom 16. veka, posle osmanskih osvajanja, Hrvatska i Slavonija su bile svedene na male teritorije, i faktički zavisile od Ugarske i Austrije.

U 18–19. veku, u Habsburškoj monarhiji, Sabor se održavao u Zagrebu, ali su se svi važni zakoni morali potvrđivati u Beču (ili Pešti).

Tek 1868. godine, Hrvatsko-ugarskom nagodbom, formalizovana je unutrašnja autonomija u okviru ugarskog dela monarhije.

Cuj zavisila od madarske koja je bila okupirana od turaka i trazila pomoc austrijanaca

Ukratko

Podrijetlo Hrvata?

Buduća legenda

Domaćin

Buduća legenda

Buduća legenda

Ističe se

Ističe se

Ističe se

Buduća legenda

Buduća legenda

Ističe se

Buduća legenda

Domaćin

Ističe se

Ističe se

Ističe se

Buduća legenda

Ističe se

Domaćin

Buduća legenda

1. Nakon 1102. godine – stvaranje ugarsko-hrvatske zajednice​

2. Slavonski sabor – oblik lokalne samouprave​

3. Dvostruki identitet: „Hrvatska i Slavonija” u kruni Svetog Stefana​

4. Kasniji razvoj – od Srednjeg veka do 19. veka​

Ukratko​

Ističe se

Buduća legenda

Domaćin

Buduća legenda

Buduća legenda

Ističe se

1. Nakon 1102. godine – stvaranje ugarsko-hrvatske zajednice​

2. Slavonski sabor – oblik lokalne samouprave​

3. Dvostruki identitet: „Hrvatska i Slavonija” u kruni Svetog Stefana​

4. Kasniji razvoj – od Srednjeg veka do 19. veka​

1. Nakon 1102. godine – stvaranje ugarsko-hrvatske zajednice

2. Slavonski sabor – oblik lokalne samouprave

3. Dvostruki identitet: „Hrvatska i Slavonija” u kruni Svetog Stefana

4. Kasniji razvoj – od Srednjeg veka do 19. veka

Ukratko

1. Nakon 1102. godine – stvaranje ugarsko-hrvatske zajednice

2. Slavonski sabor – oblik lokalne samouprave

3. Dvostruki identitet: „Hrvatska i Slavonija” u kruni Svetog Stefana

4. Kasniji razvoj – od Srednjeg veka do 19. veka