U principu se razomemo, ali ovde govoriš o reljefu posle oticanja vode. Postoji dosta nalazišta iz perioda neolita i pre, ali mislim da su glavna nalazišta iz perioda Lepenskog vira ostala ispod debelog sloja mulja.
Močvare su obilovale hranom (barske ptice, jaja, riba...). Lepncima se za geh uzima što nisu razvijali društvo u pravcu zemljoranje i pripitomljavanju ževotinja. Zašto bi, Dunav im je davao sve što im treba, a oni su mogli da razvijau umetnost, odnosno religiju.
Za temu je zanimljivo pitanje pravca migracija Indoevropljana i njihovog dolaska u Evropu. Krenuli su, (po Kljosovu, odnosno praćenjem genetskih mutacija) Iz južog Sibira (granica sa Mongolijom), preko Indije, Irana... E, sad da li su obilazili Crno more (Jezero?) ili su išli Anadolijom i došli na Balkan. Najlakše bi bilo predpostaviti da su prešli kopnenom prevlakom, međutim izgleda da su zakasili i da su imali vodenu prevlaku. Da li su?
U svakom slučau prelazak preko velitih reka (Volga Don, Dnjepar, Dunav...) i Dardanelija, u tehničkom smislu ne predstavljaju veliku razliku (trbali su im čamci ili splavovi).