Schrodinger
Poznat
- Poruka
- 8.743
Kolektivna histerija ili zaposedanje neobicnim silama...?
Plesna epidemija ili Plesna kuga iz 1518. godine je bio slučaj plesne manije koji se desio u Strasbourgu (tada dijelu Svetog Rimskog Carstva) u srpnju 1518. godine. Tokom perioda od mjesec dana, nekoliko ljudi je počelo plesati po ulicama danima bez prestanka. Neki od njih su umrli od umora, srčanog ili moždanog udara.
Epidemija je započela u srpnju 1518. godine kada je žena, Frau Troffea, iznenada počela plesati na ulicama Strasbourga. Taj ples trajao je između četiri i šest dana. Tokom sljedećih sedam dana, 34 osobe su joj se pridružile, a tokom mjesec dana ih je bilo oko 400. Neki od njih su na koncu umrli od umora, srčanog ili moždanog udara.
Historijski dokumenti, uključujući liječničke bilješke, mise u katedralama, lokalne i regionalne kronike kao i dokumente strazburškog gradskog vijeća, suglasni su oko toga da su žrtve plesale. Do danas nije poznato zašto su ti ljudi plesali, neki čak i do smrti.
Kako se plesna epidemija širila, lokalni plemići su tražili savjete liječnika, koji su isključili astrološke ili nadnaravne uzroke, zaljučivši kako je bolest "prirodnog porijekla", uzrokovana "uzavrelom krvlju". No, umjesto da prepišu puštanje krvi, gradske vlasti su poticale ples tako što su otvarale cehovske dvorane i sajmišta, izgradivši čak drvenu štalu za ples. Kako bi povećali efikasnost tretmana, vlasti su čak unajmile glazbenike da potpomognu plesačima glazbom.
Historičar John Waller ustvrdio je kako današnji maratonci ne bi mogli podnijeti količinu fizičkog napora uloženog u ovaj ples.
Da li se parapsiholoski virusi prenose sa coveka na coveka isto kao i bioloski?
Uocimo i paralelu sa stanjem koje 500 godina kasnije zahvata ceo svet, samo sa razlicitim simptomima prikladnim duhu vremena 
Plesna epidemija ili Plesna kuga iz 1518. godine je bio slučaj plesne manije koji se desio u Strasbourgu (tada dijelu Svetog Rimskog Carstva) u srpnju 1518. godine. Tokom perioda od mjesec dana, nekoliko ljudi je počelo plesati po ulicama danima bez prestanka. Neki od njih su umrli od umora, srčanog ili moždanog udara.
Epidemija je započela u srpnju 1518. godine kada je žena, Frau Troffea, iznenada počela plesati na ulicama Strasbourga. Taj ples trajao je između četiri i šest dana. Tokom sljedećih sedam dana, 34 osobe su joj se pridružile, a tokom mjesec dana ih je bilo oko 400. Neki od njih su na koncu umrli od umora, srčanog ili moždanog udara.
Historijski dokumenti, uključujući liječničke bilješke, mise u katedralama, lokalne i regionalne kronike kao i dokumente strazburškog gradskog vijeća, suglasni su oko toga da su žrtve plesale. Do danas nije poznato zašto su ti ljudi plesali, neki čak i do smrti.
Kako se plesna epidemija širila, lokalni plemići su tražili savjete liječnika, koji su isključili astrološke ili nadnaravne uzroke, zaljučivši kako je bolest "prirodnog porijekla", uzrokovana "uzavrelom krvlju". No, umjesto da prepišu puštanje krvi, gradske vlasti su poticale ples tako što su otvarale cehovske dvorane i sajmišta, izgradivši čak drvenu štalu za ples. Kako bi povećali efikasnost tretmana, vlasti su čak unajmile glazbenike da potpomognu plesačima glazbom.
Historičar John Waller ustvrdio je kako današnji maratonci ne bi mogli podnijeti količinu fizičkog napora uloženog u ovaj ples.
Da li se parapsiholoski virusi prenose sa coveka na coveka isto kao i bioloski?
Poslednja izmena:
