krinka5
Buduća legenda
- Poruka
- 27.398
Ali iz gore navedenog vidimo da ti Vlasi katolici samo sto godina kasnije postaju pravoslavni Srbi. Intreresantna geneza.
Ukratko, plijeni prosto tvoja upornost u romanskom nacionalizmu. Šteta što nestaše svi ti silni Vlasi srednjeg vijeka, što se pretopiše u Srbe, sad bismo već imali SAO Bukurešt na potezu Omiš- Ćićarija, a odatle bismo mogli hvatati vezu i sa Italijanima,braćom po krvi. Šta nam učiniše slovenski dušmani, pa nas apsorbovaše, naučiše nas da govorimo čistiji slovenski od njih samih, spinovanjem nam usadiše u mozak Kraljevića Marka i svetog Savu, a nekad smo recitovali Vergilija, čitali Cicerona i čuvali ovce širom Balkana. I pomalo kraduckali, šta ćeš moralo se...
Pa o čemu mi raspravljamo od samog početka ? Raspravljamo o Vlasim sa Cetine iz Zakonika . Kakvi sad Vlasi sto godina posle . Pa čak i da su postali pravoslavci za 100 godina kakve to ima veze ima ?
Ajd sve al' da sam Rumunski nacionalista pa to je smešno . Smiri živce , ne znam zašto ti teško pada ova rasprava ?
investigator:Šteta što nije bilo Reutersa tada, mogao bi nam ispričati i u koliko su sati stigli u Cetinu, jesu li usput negdje navraćali na jagnjetinu ili su samo popili pivo i produžili dalje...Šta da ti kažem glupost za glupošću. Naravno da je bila seoba Cetinskih Vlaha 1531. u Žumberak.
Pogledajte prilog 229358
To je iz knjige Vojina Dabića Karlovački generalat, a evo šta sami Žumberčani (sada Hrvati sjedinjeni) pišu na svojoj istoriji Žumberka
"Sredinom slijedeće godine, dakle 1531., stigla je uz to još jedna skupina Uskoka. Ovi su Uskoci došli iz doline Cetine. Njih 1000 sa sobom su doveli 1500 glava razne stoke. Kranjski su staleži predlagali 17. VII 1531. da bi se naselili u okolici gradova Poljana, u blizini Kupe u jugoistočnom pravcu od Kočevja. Ferdinand je izdao 24. IV 1532. nalog da se Uskoci nasele u Krasu, Poljanam i Kostelu. Međutim, iz ovoga svega nije bilo ništa. Uskoci su sami došli svojoj braći u Žumberku."
Čak i da je ovo tačno ( a što ću proveriti ) ništa se tu bitno ne menja , umesto perida 12 - 13 godina taj period se smanjuje na 6 godina a kao što smo videli kod Filipovića radi se o veoma kratkom vremenskom periodu provedenom na tom području da podsetim;

Slična tvrdnja;
@Krinka5
A ja tebi opet kažem da u priči o cetinskim Vlasima ne možeš da promašiš Žumberak jer su bile dvije seobe Vlaha iz Cetine( koje opet izvori navode kao Srbe) 1531. i 1538.u Žumberak. E sad po tvojoj priči ako sam dobro razumio, postojali su neki Vlasi Cetine, rimokatolici i Romani 1436. i u 14 v. (koji gle svi imaju srpska imena i prezimena iz Hercegovine i pišu ćirilicom) koji su nestali (gdje i kuda to ne navodiš) , a na njihovo mjesto su došli Vlasi Srbi iz istočnih prostora koji su došli zajedno sa Turcima, koji su kroz Cetinu samo prošli i produžili za Žumberak. Sve bi ovo bilo sjajno da Cetinska Krajina nije pod Turke pala poslije 1530. (Klis pada tek 1537.) pa nije jasno kako su ti Vlasi Srbi istočnjaci, saradnici Turaka mogli uopšte izvršiti tu smjenu između starih i novih Vlaha. Nije jasno kako neko ko je otišao u Žumberak 1531. bježeći od Turaka može biti 1537. u Cetini zajedno sa Turcima.
Sličan odgovor ;

Kresimir Kuzic, Povijest Dalmatinske zagore, Split, 1997, str. 97.
Hebe te logika, izgleda.. Evo ti mapa osvojenih nahija, odnosno turskih osvajanja Dalmacije u 16. veku. Na njoj je prikazano kako su Turci zauzeli sve dole skoro do Klisa , preko Knina , Drniša, Obrovca, Skradina, Sinja i cele severne Dalamacije, ali Klis nisu zauzeli i tu je nestabilna situacija. Neko ko je otisao u Zumberak (ako cemo verovati tvom izvoru, 1531., godine), doseljeni Srbin i turski podanik, imao je šanse od 1522. do 1528. (pogledaj ove dve nahije povise Splita) uveliko da posadi kapulicu i zito, znači od Tromeđe,preko Knina, Drniša, Skradina, Bukovice (dobro, tamo samo koze i kamen postoje), preko Cetinske krajine, Sinja i skoro do mora. Vrati se nazad u osnovnu školu i nauči osnovne matematičke funkcije.
Da ukratko rezimiram ;
1 ) Moguće je da se cetinski Vlasi pominju i ranije ali za nas je bitna godina 1341. kada imamo podatak o legendarnom Tvrdošu , znamo da je on rimokatolik i znamo celu priču u vezi biskupa.
Da ovaj podatak bude uverljiviji postaviću originalnu darodavnicu:
1341, 8. maja. U Splitu. Tvrdoš vojvoda Berislavić daruje svoju "villu Sochacem" u Cetini nadbiskupiji spljetskoj.
* Donationes u biskupskom arhivu u Spljetu. L. 97.-98.


T. Smičiklas, Diplomatički zbornik Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, X, Zagreb, JAZU, 1912, str. 619-620.
Prevod;

Nada Klaić, Društvo u srednjovjekovnoj Hrvatskoj s posebnim obzirom na njegov razvitak u Cetinskoj krajini, Cetinska krajina od prethistorije do dolaska Turaka, Split, 1984.
2) Imamo podatak iz 1345. godine gde se takođe pominju cetinski Vlasi i Hrvati a nema Srba među njima .
3) Imamo podatak o plaćanju danka biskupu iz 1370. godine.
4) Sledi Zakon iz 1436. godine u kome se nedvosmisleno odvajaju Vlasi od Srba i Hrvata.
5) Zatim dokument od kralja Ferdinanda iz 1439. godine u kome on daje povlastice cetinskim Srbima. Prezimena cetinskih Srba u tom dokumentu se ne poklapaju sa Prezimenima iz Zakona iz 1436. godine . Odkud Karanović u Cetini 1436 godine ?
6) Nigrijev tekst o romanima (govore iskvaren latinski) u Cetini iz 1557. godine
7) Današnjom analizom govora Srba iz Žumberka ustanovljeno je da dominira istočnohercegovački govor uprkos kasnijim uticajima. Takođe karakteristične zaostale reči, toponimi, jela, običaji, pesme ukazuju da ti ljudi potiču iz jugoistočnog dela DInarskog masiva.