Par pitanja za protestante

Istorija Etiopske crkve.
S 87,88
Kada su Portugalci oplovili Afriku, zacudjeno su ustanovili da su Etiopljani bili Hriscani..
Osim toga jako ih je zbunilo da ovaj narod ne svetkuje nedelju vec subotu sedmi dan sedmice. (SABAT SUBOTU)


Kada je jedna Etiopska delegacija 1534 pne. na kraljevskom dvoru u Lisabonu bila upitana o tome, dali du sledeci odgovor:
Posto je Bog posle stvaranja sam pocinuo na Taj dan (subotu) i proglaso ga svetim.
Ne postovanje tog dana bi bilo protivno bozjoj volji i njegovoj zapovesti.
Koji bi pre pustio da propadne nebo i zemlja nego njegova rec.
Jos pored toga, Isus nije dosao da unisti zakon vec ispuni.
Dakle ne radi se o tome da se imitiraju jevreji. Vec iz poslusnosti prema Hristu i apostolima postujemo ovaj dan. (Subotu)
Dr. Geddes, Church History of Ethiopia, S. 87, 88)


Kako su Etiopljani hriscani i ko ih je naucio da slave subotu a ni traga od nedelje nije bilo kod njih dok im i nedelju nisu nametnuli?


Etiopija je jedna od najstarijih hrišćanskih država u svetu. Etiopska orijentalno-pravoslavna crkva je drevnoistočna crkva i najbrojnija je u čitavoj zemlji, a bila je deo koptske orijentalno-pravoslavne crkve sve do 1959.


Zapisano je da je Matej Jevanđelista, jedan od dvanaestorica apostola umro u Etiopiji.[4]


примивши Светог Духа Матеј је проповедао Јеванђеље у Партији, Мидији и Етиопији. У Етиопији га је погубио кнез чију је жени и сина крстио, но покајавши се после вађења оловног ковчега са телом апостола Матеја из мора, кнез се и сам крстио и примио име Матеја.


Mnogi veruju da je Jevanđelje stiglo ranije u Etiopiju, a kraljevski zvaničnik je opisao kako je kršten od strane Filipa jevanđeliste, što stoji u osmom poglavlju knjige Dela apostolska


Znaci jevandjelje su Etiopljanima doneli sami apostoli, a sa time i subotu, vise nego ocigledno ne nedelju..
Црква је творац и Новог завета и свих празника. Па зар није логично да кад је сам Господ Бог помогао цару Константину да победи указавши му ко је истинити Бог - на небу знак Христов монограм са натписом "In hoc signo vinces" (са овим знаком ћеш победити), да је цар у знак захвалности Богу увео хришћански свети дан (дан славног Христовог васкрсења - недељу) за нерадни дан.
 
A u Otkrivenju 1:10 se koristi izraz koji su hrišćani već tada koristili za nedelju stoga je jedini mogući zaključak da apostol Jovan misli na nedelju.
Dan Hristovog vaskrsenja se u NZ opisuje kao PRVI DAN U SEDMICI dok se u Otkr.,1,10 pominje Dan Gospodnji u sasvim drugom kontekstu bez ikakvih dodatnih opisa o kom je sedmicnom danu rec,ZASTO BRE LAZES,ZASTO POKUSAVAS FALISIFIKOVATI BIBLIJU,ZAR TE NIJE STRAH,ZAR TE NIJE SRAMOTA ??????
 
За нас је сам Христос постао субота, односно починак, јер ако пребивамо у Христу и Његовој науци, пребивамо у непрестаном одмору или у суботи.
Римљанима 10:4 (Бакотићев превод): "Христос је завршетак закона, за оправдање свакога који верује."
Лука 6:5 (Бакотићев превод): "Син је човечји господар и од суботе."
 
Kome ocito,papi ???
Apostol reko da je DAN HRISTOVOG VASKRSA bio prvi dan nedelje dok vas papa laze tvrdeci da je njemu navodno ocito da je Isus vaskrsao u Danom Gospodnjim pa te jos jednom direktno pitam ZASTO LAZES I POKUSAVAS FALSIFIKOVATI SVETO PISMO ????????
Hrišćanima kojima je apostol Jovan pisao Otkrivenje i koji su već tada nedelju naziva baš tim izrazom kyriake hemera.
 
Prvo je starozavetni Subotni mir i blagoslov prenesen zakonski na nedelju, prvo kroz KONSTANTINA 321.
Ucesce nedlejom u Bogosluzenju pocinje 313 godine (Synode v. Elvira) kao zapovest.
Islam je svesno (namerno) postavio petak kao glavni dan Bogoslkuzenja nasurpót (hriscasnkoj)nedelji i suboti.
Izvor: DER GROSSE HERDER LEKSIKON strana 831
6NCLFR (1)(1).jpg
 
Прихваташ ли онда етиопски канон Светог Писма?
Katolici kazu ovako:

Sve sto je trebalo ciniti u subotu, mi smo preneli na Gospodnji dan... Eusbius, Commentaria in Pslamos 91, P. G. 23, 1172.

Zasto bi prenosili nesto ako se to do tada izmedju 3-5 veka nije praktikovalo???


Mario regitzi, poznati katolicki liturgista, pise:

Posto su hriscani poceli da uzivaju mir, Rimska crkva , da bi olaksala paganskim masama prihvatanje vere, nasla je za pogodno da ustanovi 25 decembar kao rpaznik Hristovog rodjenja (Bozic) da bi hriscane odvratila od paganskog praznika kojis se slavio 25 dezembar u cást nepobedivog sunca, Mitre pobednbika tame.
Citat Y S B. Sunday observance in Early Cristianity, p. 260.
 
Прихваташ ли онда
Ta ista nepopustljiva odanost starom bogu svetlosti ostavila je svoj trag, sve do nasega vremena, na jednoj od svetih i opstih hriscanskih ustanova. Staro neznabozacko ime dies solis ili Sunday (nedelja) za sedmicni hriscanski sedmicni praznik je zadrzano u velikoj meri radi ujedinjenja neznabozaca i hriscana, iz razloga jer je Konstantin preporucio prvi dan sedmice svojim sledbenicima- neznaboscima i hriscanima kao casni dan sunca.
To je bio njegov nacin da bi ujedinio neslozne religije svojega carstva jednom zjednickom ustanovom.
History of the Eastern Church, p. 193.)
 
Има стих г
Car Konstantin osnivac je gradjanskog praznovanja nedelje.

Tako je svetkovanje nedelje u (rimskoj) crkvi moglo jedino postati univerzalno i dobro utvrdjeno... Hriscani su kao i neznabhosci bili navikli na svoje svetkovine.
Konstantin je ucinio da njihov odmor dolazi u isto vreme, i on je izabrao nedelju.
(History of the Christian Church, vol. III, p.p. 379-380.by Philip Schaf.)
 
Откривење 1:10.
Prvi zakon o svetkovanu nedelje izdao je Car Konstantin.
On je naredio 321 godine da svi gradjanski i obrtnicki poslovi prestanu u gradovima, ali je poljoprivredni posao dopustio.
Ipak tu naredbu da se nedeljom ne radi, niko nije smatrao da se temelji na trecoj zapovesti (o danu domora) sve do kraja 6 veka. od tog vremena malo po malo postala je nauka crkve.
Tako su crkveni ucitelji, ili biskupi sa rimskim papom, njihovim prevoditeljem i zamenikom Hristovim, preneli subotu Staroga zaveta njenu slavu u svetost na prvi dan endelje.
Biskup Skat Rordam: Report of the Second ECClesiastical Meetings in Copenhage, Sept 13-15, 1887, p. Taaning, p.p. 40-41.
 
Не смета нам,
Nedelja je katolicka ustanova..
zahtevi svetkovanja nedelje mogu se zastiti samo nacelima katolicke crkve.
Od pocetka pa do kraja svetog pisma ne postoji nijedan stih, koji ovlascuje prenos sedmicnog dana Bogusluzenja od sedmog dana sedmice na prvi dan sedmice.
I gle, celi civilizovani svet klanja se u odanoj poslusnosti neredbi Katolicke crkve.
(Archbishop T. Enright, in American Sentinel, p. 173 Kansas City, mo)
 
Ranije promene koje je car Konstantin ucinio s pomocu crkvenoga zakona 386. godine. bile su jos stroze poostrene i svuda civilni psolovi svake vrste, nedeljom su bili strogo zabranjeni.
genral Histry of Cristian religion and church, vol, 2, p.300, by dr. A neander.)
 
Aha znači možemo

tjedan​

tjedan (sedmica), razdoblje od 7 dana koji se periodično ponavljaju; naziv tjedan (slovenski teden, ukrajinski tyžden’, češki týden, poljski tydzień), nastao je od praslavenskoga *tědьnъ, u značenju »taj dan« (koji se vraća nakon sedmice). Tjedan od 7 dana uveden je u II. tisućljeću pr. Kr. u zapadnoj Aziji. U Babilonaca se oslanjao na mjesečeve mijene. Sedmi, četrnaesti, dvadeset prvi i dvadeset osmi dan u mjesecu bili su posvećeni molitvi i smatralo ih se nepovoljnima za ishod poslova. U Židova su tjedni tekli kontinuirano bez obzira na mjesece (bez interkalarnih dana kao u Babilonaca). Broj 7 ima vjersko značenje; sedmodnevni tjedan povezan je s biblijskom pričom o stvaranju svijeta, a sedmi dan počinka (hebrejski šabbat) poštovao se vrlo strogo. U starom se Egiptu vrijeme računalo na dekade (godina je bila razdijeljena na 36 dekada s imenima 36 zvijezda); po dekadama su računali i Grci. Rimljani su imali tjedan od 8 dana prema nundinama, sajmovima koji su se održavali svaki deveti dan. U Rimskom Carstvu sedmodnevni je tjedan općenito uveden tek pod kršćanskim utjecajem (kršćanstvo je primilo židovski tjedan, zamjenjujući subotu kao dan odmora nedjeljom) i propisan zakonom 321. godine. Sedmodnevni tjedan po uzoru na židovsko-kršćansku tradiciju preuzeo je i islam (petak je dan odmora). Pod utjecajem islama
https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61510

Emperor Constantine eventually established the seven-day week in the Roman calendar in AD 321.

Katolici pisu o crkvenoj istoriji jer se tim promenama ponose.
Dok ih vi namerno krijete.
 
Ne postoji Nijedan grcki grad, nijedan barbarski, niti bilo koja nacija gde na obicaj odmaranja na sedmi dan (subotu) nije dosao.

Hebrejski istoricar Josif Flavije



Sedmi dan (subota) je proglasen praznikom ne ovog ili onog grada nego svemira.

Filon Aleksandrijski.

Filon Aleksandrijski naglasava tako vaznost tog dana.

Jasno je da je drevni sabat opstao i bio svetkovan skupa sa slavljenjem dana gospodnjeg od strane hriscana istocne crkve vise od tri stotine godina nakon smrti naseg spasitelja.

A lerned Treastise of the Sabbath.p.77
 
Prvi hriscani su drzali zidovsku subotu; ...stoga su hriscani, kroz dugo razdoblje, odrzavali svoja okupljanja na subotu, tokom kojih su se citali odredjene delove zakona: i to je trajalo sve do vremena Laodikejskog sabora.



The Whole works, of jeremy Taylor, Vol, IX,p.416

(R. heber, s, Edition, Vol XII, p.416
 
Od vremena apostola do laodikejskog sabora, koji je bio oko godine 364. sveto obdrzavanje zidovske subote nastavilo se, sto se moze dokazati iz mngoih autora, stavise, urpkos odluci sabora protiv toga.

Sedmi dan subota, bila je svetkovana od strane Hrista, apostola i prvih hriscana sve dok laodicjeski sabor nije na neki nacin potpuno ukinuo njeno praktikovanje.

Diessertation om the Lord,s Day, pp.33,34.

Sunday a Sabbath; John Ley, p. 163. London 1640.
 
Egipatski hriscanski papirus koji datira izmedju 200 i 250 posle Hrista je zapusao:

Hriscani su se rasirili po egiptu u prvim godinama i stolecima nove ere.

Ako ne ucinite subotu pravom subotom.
(ako ne subotirate subotu, na grckom),
necete videti Oca.

The oxyrhynchus Papyri; pt, 1. p.3, logion 2, verso 4-11
( London offices of the Egypt Explortaion fund, 1898
 
Pazices na subotu , zbog onoga koji je prestao sa svojim radom stvaranja,
ali nije prestao sa svojim radom providjenja:
to je odmor za razmisljanje o zakonu, a ne za lenjost ruku.

Stari nicejski oci; Vol,7,str.413.
dovument iz 3. i 4. vijeka.
The anti_Nicene Fathers; Vol,7,p.413.
a dovument of the 3,rd and 4th centruires.
 

Back
Top