Osmeh je suza klovna

  • Začetnik teme Začetnik teme Lada
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Monolog jednog klovna

Krijem se iza privida,
iza klimavih kulisa lažnog spokoja
noseći masku nezainteresovanosti.
I tako skrivena odbijam zvuk koji
opominjuće tupo udara o zidove sivih ćelija
najavljujući buru koja, potisnuta,
strpljivo čeka momenat da preraste u oluju.
Odbijam da čujem onaj tik - tak zvuk
koji svaki čas može da postane - bum !

Rezak zvuk upaljača, ko zna koja cigareta
bljutav ukus kafe i igra prstiju
s onim neposlušnim pramenom
koji pada na lice bas onda kad ne treba,
već viđeno, niz loših pokušaja
da se potisne misao i izbjegne onaj,
tako dosadan i iscrpljujući monolog
koji ničemu nikad nije odveo osim glavobolji.

Ravnodušnost. Pojam koji u ovom trenutku
djeluje dalje od onog - postati milioner,
a jedini koji u sebi ima smisao i spokoj
koji tako grčevito tražim iza maske istog.

Lako je zatvoriti vrata, podići zidove
staviti na lice onaj osmjeh iza kojeg se
ne vide plodovi iz kojih je iznikao,
naravno, pod uslovom da su oči dobro skrivene,
i zavarati sve oko sebe, i sve one tamo negdje.

Laž, sto puta ponovljena, biva istina.
Biva li i za mene ?!

Ma znam, samo, danas tako hoću,
tako mora, a ono što mora, zna se - to i biva.
Biva tišina i u njoj aluzije
razbacane težnje ka nedostupnim visinama
ptici, koja je odavno ostala bez krila.

Rezigniran korak od nigdje ka ničemu,
puna pepeljara zgnječenih pokušaja,
pokušaja nestajanja od vlastitog ja
ka svome alter egu koji se ruga nastojanju
smrtnika da dosegne božanski vrt,
tako dalek i neopipljiv vrt dostupan rajskim pticama,
pticama koje su imale krila za let.

I smije mi se alter ego, kao ptica rugalica
dok se Feniks po pepelu batrga,
neposlušan pramen iritira dok po oku pada,
krijem se u oblaku dima
iz kojeg izvire svijest o zabludi sopstvenog pada,
popravljam masku spokoja i kao klovn
nekog, sasvim nepoznatog, malog cirkusa
namještam šminku i igram rolu samo za sebe
u praznoj šatri na trgu napuštenog grada .

nn

eb8vhu.jpg


1290188598896_f.jpg
1290188598896_f.jpg
 
8c1a2911eeb80ab1edd1da5629c963521b6d3478[1].jpg

Čuven je po svom specifičnom pristupu lečenju ljudi i zalaganjem za besplatno lečenje za sve (što je za zdravstveni sistem u SAD zapravo revolucionarna ideja). Nakon ranog gubitka oca Adams je imao teško detinjstvo i nekoliko puta je bio na ivici samoubistva do svog punoletstva. Tada rešava da uzme svoj život u svoje ruke… Upisuje medicinu i postaje lekar 1971. godine.
Zajedno sa nekoliko kolega i prijatelja osniva Gesundheit! Institut koji je radio kao besplatna bolnica 12 narednih godina. Adamsov pristup lečenju pacijenata zasniva se na potpunom posvećivanju pacijentima, uz neprekidni pokušaj da ih nasmeje, u uverenju da lečenje najvećim delom dolazi od okruženja, a bolničko okruženje nije stimulativno za duh i raspoloženje čoveka ni u bolnicama sa visokim standardima lečenja.

Do danas je ostao veoma aktivan i u promociji koncepta lečenja koje je dostupno svima, a 1998. godine snimljen je i (veoma romansirani – prim. Penzina) biografski film sa njegovim imenom, i sa Robinom Vilijamsom u glavnoj ulozi. Jedan Pečov komentar na film bio je sledeći: On je zaradio 21 milion zato što se četiri meseca pretvarao da je ja, u veoma pojednostavljenoj verziji, i nije dao ni 10 dolara mojoj besplatnoj bolnici. Peč Adams, osoba, dala bi svih 21 milion besplatnoj bolnici u državi* u kojoj 80 miliona ljudi ne može da dobije lekarsku negu (*SAD – prim. Penzina)
 
Klovnovi su zabavljači koji su vekovima prisutni u mnogim kulturama. U cirkusu, na pozornici ili rođendanskim zabavama, klovnovi zasmejavaju i stare i mlade. Ali šta se krije iza šarenih perika, velikih cipela i crvenog nosa?

Osnovni koncept klovnovskih tačaka isti je danas kao i u drevna vremena.

Klovnovi obično ne pričaju mnogo viceva. Oni sami su šala”, kaže Elena Dej, rediteljka i koproducentkinja multimedijalne predstave nazvane “On the Nose” – u kojoj klovnovi Mark Džester i Sabrina Mendel glume profesora i njegovu nespretnu asistentkinju.

Njihova predstava sadrži i segmente iz dokumentarnog filma o klovnovima.

Kada vidite klovnove koji su tu intervjuisani, gde govore veoma ozbiljno, dobro možda ne uvek ozbiljno, ali govore o klovnovskom zanimanju, o njegovoj intelektualnoj strani…”, kaže klovn Mark Džester.

Džester i Mendel, vlasnici pozorišne kompanije Hepnstens (Happenstance Theatre), su muž i žena u stvarnom životu. Mendel kaže da se njihova dva sveta često prepliću.

“To se stalno dešava, ponekad skinemo šminku, nešto drugo radimo a i dalje smo klovnovi. Meni je to divno”.

Klovn i glumac Metju Poli ističe da je šminka važan deo klovnovskog identiteta. Za njega, boja na licu nije maska, već – lupa.

“Bela šminka je u velikoj meri kao da uperite mali reflektor u lice. Stavljam belu oko usta tako da bi pokreti usta i izrazi mogli lako da se vide iz daljine. Ali nikada ne bih nacrtao osmeh ili tužnu grimasu ili bilo koji određeni izraz jer bih onda bio ograničen.”

Interakcija sa publikom čini klovnovski posao tako jedinstvenim izvođačkim iskustvom, kaže Elena Dej. Ona dodaje da je u pitanju ozbiljna profesija, za koju su potrebni obuka i školovanje.

“Mnogi od vrhunskih univerziteta sada imaju predavanja iz klovnovskog posla, posebno za pozorišne klovnove”.

Elena Dej primećuje da današnji klovnovi možda ne liče uvek na zabavljače iz prošlosti, ali da nastavljaju jednu veliku tradiciju.

“Klovn ne mora da ima belu šminku na licu, šašavu periku, možda čak ne nosi ni crveni nos, a opet svi ostali kvaliteti klovnovskog zanimanja su prisutni”.

Mark Džester kaže da su među tim kvalitetima – sposobnost da se uspostavi kontakt sa publikom putem izraza lica, veština pokreta – i naravno, smisao za humor.

“Pantomima je postala značajan element klovnovskog posla zbog jezičke barijere. Udarac u zadnji deo pantalona je smešan na svakom jeziku, pod uslovom da su u pitanju nečije tuđe pantalone”.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top