Originali falsifikata (ili ko koga ovde "farba"?)

  • Začetnik teme Začetnik teme Kor
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
A da li si citao za Tvrtka, to sam svojevremeno citao i to je bilo bas dobro objasnjenje i pojasnjenje :P

Koje? Mislis ovo? )))

http://www.zemljabosna.com/tvrtko1378.html

Potrebno je uocit takodjer vrlo jasno da srpska kruna ima razlicitu titulaciju nego Bosanska.U Tvrtkovoj titulaciji srpska kruna je oslikana kroz ceremonijalno ime Stefan i titulu "Kralj Srbljem",a kasnije i "Kralj Raske",dok je Bosanska Kruna oslikana kroz titulu "Kralj Bosne" i vrlo je vazno uociti da se te titule odnose na razlicite zemlje,znaci,ceremonijalno ime Stefan i titule "Kralj Srbljem" i "Kralj Raske" se odnose na srpsku krunu i zemlju Srbiju/Rasku,a titula "Kralj Bosne" se odnosi na Bosansku Krunu i Zemlju Bosnu.Da se titule "Kralj Srbljem" i "Kralj Raske",odnose na istu srpsku krunu jasno je jer se one medjusobno zamjenjuju u Tvrtkovoj titulaciji za srpsku krunu,on u pocetku srpsku krunu oslikava kroz titulu Kralj Srbljem,da bi 1391 odbacio tu titulu i na njeno mjesto stavio titulu Kralj Raske,da bi kasnije Kralj Dabisa u opisu srpske krune odbacio titulu Kralj Raske i na njeno mjesto ponovo stavio titulu Kralj Srbljem.To jasno govori,da jasnije ne moze,da su se obje te titule koristile uz srpsku krunu,ali samo uz srpsku,jer titula uz Bosansku Krunu,Kralj Bosne,uvijek ostaje ista i nepromijenjena i odnosi se samo na Bosansku Krunu,koja sa srpskom nikakve veze nema.Bosanska Kraljevska Kruna je za vrijeme Kralja Stjepana Tomasevica konacno priznata i od strane pape,naravno, kao razlicita kruna od srpske.

Bitno je razmotriti i znacenje odrednice "Srbljem",iako je to od drugorazrednog znacaja,jer se odnosi samo na srpsku krunu,odnosno samo na Srbiju/Rasku,posto su srpski historicari manipulisali sa tom odrednicom u smislu da je Kralj Tvrtko njome htio izraziti etnicku pripadnost svojih podanika,sto je apsolutno besmisleno za tvrditi.Prvo,je potrebno obratiti paznju na samo znacenje odrednice "Srbljem":Da li se to odnosi na zemlju ili na na narod.Ako se odnosi na narod i ima znacenje "Srba",odnosno ako je "Srbljem = Srba",onda se tu nema o cemu razgovarati jer je takva titulacija koristila tradicionalno uz srpsku krunu prije prije nego se Tvrtko proglasava nosiocem i srpske,pored Bosanske Krune.Npr.Car Dusan je imao titulu "Car Srba",a ne "Car Srbije" i ta titula se odnosila samo na Srbiju i Tvrtko samo preuzima vec postojecu titulaciju koja je isla uz srpsku krunu i nista vise.Drugo,pitanje je da li uopste odrednica "Srbljem" znaci "Srba"(narod) ili znaci "Srbije"(zemlje).Vec je prije ovdje navedeno medjusobno mjenjanje termina "Srbljem" i "Raske",kada Tvrtko odbaciva odrednicu "Srbljem",na njeno mjesto dolazi odrednica "Raske",da bi kasnije od Kralja Dabise bila ponovo stavljena odrednica "Srbljem" koja zamjenjuje odrednicu "Raske",sto znaci da ova dvije odrednice imaju sustinski isto znacenje.Petar Skok,u svome "Etimoloskom Rjecniku"(I-IV,1971-1978),navodi da odrednice "srbljem","srblji" u srednjovjekovnim spisima odnose ne samo na narod nego i na zemlju (Srbiju).U tome smislu,zanimljivo je uociti i cinjenicu da Bosanski Kraljevi koriste razlicite odrednice i u slucaju Hrvatske,odnosno,kada Hrvatska pada pod vlast Bosne,prvo Tvrtko proglasava sebe de facto nosiocem i hrvatske i srpske,pored Bosanske Krune,koristi titulaciju "Kralj Hrvatske",da bi kasnije Kralj Tomas i Kralj Stjepan Tomasevic umjesto toga koristili titulu "Kralj Hrvatom",ali to se ponovo odnosi samo na Hrvatsku,jer dolazi u titulaciju Bosanskih Kraljeva tek poslije pada Hrvatske pod vlast Bosne.Drugim rijecima,na primjeru Kralja Tomasa se najbolje moze vidjeti o cemu se zapravo radi.On de facto nosi krune sve tri zemlje i Bosansku i srpsku i hrvatsku,i svaka zemlja je kroz svoju zasebnu krunu,zasebno i titulirana,a sve te titule se odnose na zemlje,a ne na narode.Kao,najocitiji dokaz tome jeste njegova povelja iz 1446 godine.Odmah na pocetku povelje Kralj Tomas navodi svoju titulu i kaze:

"...Mi,gospodin Štefan Tomaš Ostojic,Kralj Srbljem,Bosni,Primorju,Humsci zemlji,Dalmaciji,Hrvatom,Donjim krajem,Zapadnim stranam,Usori,Soli,Podrinju..."

,da bi nakratko poslije toga,na mjestu u povelji gdje je bilo neophodno da ponovo navede svoju titulu on to cini u skracenom obliku rijecima:

"...Takoje i az,Štefan Tomaš Ostojic,rab Božji,Kralj zgora receni,spodobljen bih kraljevati va recenih zemljah roditelj i praroditelj naših...",cime jasno kaze da se njegova prije navedena titula u cijelosti odnosi na zemlje,a ne na narode.

:rtfm::worth:
 
Добро, али за ту титули ипак јесте упитно је ли она само copy/paste царске из Србије, са избаченим Грцима - јер имамо термин Западне Стране, који је ту том контектсу потпуно безначајан, јер се односи на европски/балкански део Визнатије.
Видите пост у којем је објашњење тог термина окачио Tandoori Masala
Или овај пример који је дао Casino Royal, а из којег можемо претпоставити да се Србље могло односити и на територију Србије

Objasni mi šta znači onda ovo u povelji Balše II, koju je izdao dubrovčanima 24. IV 1385. godine, kojom iste oslobađa plaćanja carine u Danju za „one koji minuju u Srblje“? Da li ovdje Balša II oslaobađa plaćanja carine dubrovčane koji „minuju“ u Srbiju ili „minuju“ kod Srba?
Dubrovčani se žale 1411. godine Balši III i Jeleni Balšić na neka zetska plemena: „ ... da zna gospodstvo jer su išli neki naši trgovci iz Srbalj i skupiv se Bjelopavliki, Ozrihniki, Maznice i Malonhiki, s voiskom te samosilno uzeli naše vlasteli i trgovce. I uzeli im srebro, konje, oružije i vse ino što nosili, i njin napokon od svit i od obukje svkli i učinili veliku sramotu, što ne bi od krvnika učinili.“
 
Може ли ми неко упућенији рећи спада ли и ово у категорију фалсификата:

http://bs.wikipedia.org/wiki/Muhamed_Hevaija_Uskufija

Spjevao je Poziv k vjeri v zebani srb što na turskom znači ("Poziv na vjeru srpskim psima" ili srpskim skotovima, đavolima), međutim mnogi ovo djelo prevode kao ("Poziv na vjeru na srpskom jeziku"), što je sasvim kontradiktorno ako se uzme u obzir Uskufijev rad.

Пре тога се у чланку прича о томе како је он за себе тврдио да је Бошњак и да прича босански језик, али управо у позиву на веру имамо следеће стихове:

25 Mi Turčini virno žiti,
I sa svitom obaviti,
Bez posla se nije biti.
Hodte nami vi na viru.


Онда имамо причу о томе како Константин Филозоф спомиње босански језик, но ја то нигде не нађох (ако неко има, нек постави!):
http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik

Konstantin Filozof (pisac s kraja 14. i početka 15. vijeka) u spisu "Skazanie izjavljeno o pismeneh" spominje bosanski jezik uz bugarski, srpski, slovenski, češki i hrvatski.

А сам чланак о босанској језику је феноменалан! Ма милијарду примера о томе како је особа Икс или особа Ипсилон рекла да је "говор у босни најчистији", "од словенских босанки је најлепши", "бошњачки је најсавршенији", а баш се питам је ли то онај исти "босански" као данас, препун турцизама, и простачкога нагласка?
 
Poslednja izmena:
Добро, али за ту титули ипак јесте упитно је ли она само copy/paste царске из Србије, са избаченим Грцима - јер имамо термин Западне Стране, који је ту том контектсу потпуно безначајан, јер се односи на европски/балкански део Визнатије.
Видите пост у којем је објашњење тог термина окачио Tandoori Masala
Или овај пример који је дао Casino Royal, а из којег можемо претпоставити да се Србље могло односити и на територију Србије

Ja u ovom slucaju nikada nisam stavljao glavni akcent na samu rec "Srbljem" vec na njen polozaj u recenici.

Dovoljno je da pogledamo par primera koje je naveo Casino Royal u ovom postu:

a)
"V Hrista Boga blagoverni car Vsem Srbljem i Grkom, i Stranama blgarskim i vsemu Disou Pomorju Frugiže i Arvanitom – milostiju i pomočiju božieju samodržavni car"

b)
Sava Nemanjić se potpisuje na vranjinskoj povelji 1233. godine, kao “arhiepiskup srpske zemlje i pomorske"

c)
kralj Uroš kao kralj ’vsem Srbljem’ potvrđuje iste godine darovnicu svog oca manastiru Sv. Arhanđela, verovatno jer se objekt darovnice nalazi u ’Srpskoj zemlji

d)
„Stefan i Hristu Bogu verni car i samodržac Srbije i Romanije”

itd, itd.....

Kada vladar definise svoju titulu, on je definise od primarne lokacije pa zatim ubraja ostale teritorije. Upravo je ovo interesantan moment u Tvrtkovoj titulaciji jeste da Srbiju stavlja na prvo mesto a ne Bosnu. Po analogiji bi titula cara Dusana mogla da bude recimo... car stranama (zemljama) bugarskim, Grckom i vsem Serbljem.

Kako moze "pokorena zemlja" (kako to muslimani vole da kazu) stoji ispred primarne zemlje nad kojom Tvrtko ima vlast?

Postoje i suprotni primeri titulacije ali se redje srecu i imaju svoju specifiku. Kada se uzmu u obzir Tvrtkove reci o zemlji njegovih praroditelja onda je i jasno zasto je titulacija tako srocena.
 
"Problem" je vise lingvisticke prirode...

001wufd.jpg

.

002yb.jpg

.

003ko.jpg

Radosav Boskovic, Srblji i Srbi, Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku, XXI/1, Novi Sad, 1978, str. 23-25.
 
Може ли ми неко упућенији рећи спада ли и ово у категорију фалсификата:

http://bs.wikipedia.org/wiki/Muhamed_Hevaija_Uskufija

Spjevao je Poziv k vjeri v zebani srb što na turskom znači ("Poziv na vjeru srpskim psima" ili srpskim skotovima, đavolima), međutim mnogi ovo djelo prevode kao ("Poziv na vjeru na srpskom jeziku"), što je sasvim kontradiktorno ako se uzme u obzir Uskufijev rad.

Neverovatan falsifikat. Umetnuto je slovo E viška; na Uskufijinom rukopisu turskim jezikom ispisano stoji zaista ovako:

ILAHI BEZBANI SRB
prevod: Ilahije na srpskom jeziku

i
BERAY DAVETI IMAN BEZBANI SRB
prevod: Poziv na veru na srpskom jeziku.


Dakle, ne stoji "be zebani srb" (srpskim skotovima) već "bezbani srb" (srpskim jezikom).

:bye:
 
A kakvo je tvoje misljenje u vezi formiranja titulara, odnosno o rasperedu poseda u istom?

Tvrtko se ogrebao o slavu Nemanjica i boljela ga je sustinski patka za Srbima i srpstvom (obicni oportunista, moze se reci). Inace, Srbljem kod njega se odnosi na Dusanovu titulu, a upravo nakon Kosovske bitke se pokazalo koliko sve to mastanje i pozivanje na proslost stajase na krhkim i staklenim nogama.
Treba uzeti u obzir tadasnju politicku situaciju (knez Lazar, Altomanovic, Dubrovnik, Ugari, sam cin krunisanja, znacenje sugubog venca, itd.), a uzeo je srpsku kraljevsku titulu koja se pojavila u vrijeme Carstva (tu se Cirkovic i Dinic slazu), iako u staroj kraljevskoj tituli na prvom mjestu je bila srpska ili raska zemlja, znaci tehnicki se desila zamjena geografskih termina etnickim. Onda, na kraju pogledas Boskovicevu studiju, pa se opet zamislis i shvatis da nauka nije dala konacan odgovor na to pitanje.
 
Neverovatan falsifikat. Umetnuto je slovo E viška; na Uskufijinom rukopisu turskim jezikom ispisano stoji zaista ovako:

ILAHI BEZBANI SRB
prěvod: Ilahije na srpskom jeziku

i
BERAY DAVETI IMAN BEZBANI SRB
prěvod: Poziv na věru na srpskom jeziku.


Dakle, ne stoji "be zebani srb" (srpskim skotovima) već "bezbani srb" (srpskim jezikom).

:bye:

Evo malo tvoje papirologije )))

003di.jpg

007eh.jpg

007eh.jpg


Iz rada Alije Nametka

klasican primer bolesnog izvrcanja cinjenica proizaslog iz konvertitizma
 
Није баш историјски документ, али је фалсификат (Кор, ако ти ремети концепт, уклонићу):

Historija kosovskih Bošnjaka je usko povezana sa historijom svih naroda koji stoljećima žive na Kosovu. Na prostoru prizrensko-dragaške regije je nastanjeno autohtono bošnjačko stanovništvo, torbeši, odnosno Goranci. Bošnjaci - muslimani ovog kraja smatraju naziv torbeši pogrdnim kao što Albanci naziv šiptar smatraju nedoličnim te se u normalnoj i kulturnoj komunikaciji među narodima može upotrebljavati samo ime koje odražava kulturološki i tradicionalni etnikum ovog dijela Kosova. Ovi nazivi su više regionalnog i socijalnog karaktera, nikako etničkog. Većina je živjela u ruralnim sredinama gdje se i razvijala kultura, tradicija i mentalitet. Razvoj gradova kao i ratni vihori uslovljavali su i migracije stanovnika ove regije. Predanja govore da je najbliže selo Prizrenu, Jablanica nastanjeno Bošnjacima starije i od samog Prizrena.

http://bs.wikipedia.org/wiki/Bošnjaci_Kosova
 
Ne remeti, naravno......
ovo je mesto gde bi po ideji trebali da se skupe svi moguci i nemoguci falsifikati i plagijati sa svih strana (ukljucujuci i srpsku). Ideju sam dobio kada sam pogledao Mrkaljevu temu o etnickim kartama. Na ovaj nacin omogucavamo istrazivacima iz oblasti istorije da veliku kolicinu podataka nadju na jednom mestu umesto da gube vreme na to.
 
Evo malo tvoje papirologije )))
003di.jpg

007eh.jpg

007eh.jpg

Iz rada Alije Nametka

klasican primer bolesnog izvrcanja cinjenica proizaslog iz konvertitizma

Na stranu tvoj pogresan i nenaucan pristup rasvjetljavanju (plus, ocigledan animozitet prema balkanskim muslimanima) ove materije, ima dosta mutnih, nedorecenih stvari u vezi sa Uskufijinim rukopisima i prepisima koji se spominju na stranici rada jednog, iako kontroverznog autora) koja nije objavljena na Forumu (prvi put sam postavio ovaj rad na Krstinoj politici).
 
Ево неких од фалсификата које други Срби често (што у незнањи, што намерно) фурају по интернету:


Нека наводна карта српског царства до Придњестровља :), а уствари се на њој види ширење Османлија:
e67b6c1eb4e205bc87.jpg


Карта по којој је Босна била део Душанове државе, иако је историографија одавно доказала, и врло је јасно, да није било тако (иако је Душан извршио онај поход на Босну, морао је да хитно оде на југ због Кантакузина):
dusan14ifpv0kartaiznema.jpg


Ово је убедљиво најчешћа подвала! Иако се јасно види да мапа (између осталог) приказује распрострањеност јужних Словена на Балкану почетком 9. века (преко те сивкасте територије пише великом словима СЛОВЕНИ), ова мапа се користи да се докажу Срби до Пелопонеза (иако уочљиво пише Србија, негде између Врбаса и Велике Мораве):
Evropa%20814%20god.jpg

И на крају, неопевана глупост о Бодину до Книна и Солуна, са Србима у Мађарској, Хрватској ,Влашкој и јужној Грчкој. Како их нема и у Венецији, ако су већ Венди тј. Венети? :rotf:
48567082.gif
 
Poslednja izmena:
Bajo@ za ovu prvu kartu koju si postavio mislio sam da je od Milojevića, karta Dušanovog carstva , a onda pročitah šta je sve pripadalo Dušavonom carstu po Milojeviću pa primetih da je bio veći megaloman no što sam mislio tako da je ta karta minijatura Milojevićevih zamisli. A evo po njemu šta je potpadalo pod Dušanovu carevinu;

51. Силни Стефан III. Душан I. Стефанов Неманић VIII. (од 1333—1356 год.)
А 62. Цар у овим срп. земљама. Владао је од 1333—1356 год. дакле свега 23 године. Он је
покорио сву дан Грчку ван Атине, присајединио је српској царевини сву Дољњу Далмацију, или
Белу Хрватску, Влашку, Молдавију, Бесарабију, Гарицу Истрију, већи део Маџарске, сву
Хрватску и готово сву сада тако звану Словенију и т д. и све земље до Цариграда, једном речју
владао је: од иза Црног (свом Бесарабиом, делом Мале Русије и Крима) до Јадранског мора.
Владао је скоро свом малом Азиом, у којој је био намесник Богдан. Он је се звао: Император
Грка, Бугара, Срба, Угро-Влахије, а кад је одржао побједу над Татарима 1352 год. прозвао је се и
Император Маџара и Руса. Овом га је титулом поздравио чак калифет Египатски, као што тврде
арапски историци и као што вели и сам Г. Бођански профес. Мос: университета у својим
лекцијама. Уништио је сасвим патријаршију цариградску у Европи и Азији и земље њене
подвргао под патријаршију пећску, коју су и васионски патриарси признали за четврту
васионску, на место бивше Цариградске грчке. Под ову подвргне све бив. архијепискупије на
овом српском тропољу као: блгарску, илиријску, цариградску, део Маџарске, Хрватску, део
Италијанске и т.д. коју сву цариградску је савршено и уништио.
 
Poslednja izmena:
Na stranu tvoj pogresan i nenaucan pristup rasvjetljavanju (plus, ocigledan animozitet prema balkanskim muslimanima) ove materije, ima dosta mutnih, nedorecenih stvari u vezi sa Uskufijinim rukopisima i prepisima koji se spominju na stranici rada jednog, iako kontroverznog autora) koja nije objavljena na Forumu (prvi put sam postavio ovaj rad na Krstinoj politici).

Pristup jeste nenaucan kao sto je nenaucan pristup onih koji objavljuju ovakve falsifikate. Svrha falsifikacije je u dobijanju istorijskog legimiteta koji sluzi kao pokrice formiranju raznoraznih politickih nacija. Iako neki makijavelizam smatraju za normalnu pojavu i koriste se svim i svacim, ja nisam pobornik takvih ideja.

Nikakvog u mene animoziteta prema balkanskim muslimanima ili prema bilo kome drugom nema. Postoji samo animozitet prema lazi i prevari ma sa koje strane da ona dolazi.

Neverovatno je da se sa strane bosanskih muslimana i Hrvata osporava apsolutno svako istorijsko pominjanje Srba zapadno od Drine. Ako je tebi to normalno tada svaka cast... meni nije.

Ako imas neke materijale koji mogu da demantuju bilo koga (mene ili nekog mog neistomisljenika) bilo bi dobro da ih ovde objavis.
 
A evo sada malo i Makoma Muharema, pardon.... Noela Malkoma, nastovanijeg povijesnicara u nekim od ex YU republika:

“It occurs in the politico-geographical handbook written in 958 by the Byzantine Emperor Constantine Porphyrogenetus.In the section of his handbook devoted to the Serbian prince`s lands he wrote:’IN BAPTISED SERBIA ARE THE INHABITED CITIES OF DESTIKON [etc.]….AND IN THE TERRITORY OF BOSONA,KATERA AND DESNIK”
This makes it clear that Bosnia was considered a seperate territory. page 10(Bosnia a short history by Noel Malcolm 1995)

Dakle,nema apsolutno nikakve dileme da Porfirogenet navodi Srbiju i Bosnu kao dvije razlicite zemlje

Najdraze su mi ove definicije tipa "nema apsolutno nikakve sumnje".

http://s28.photobucket.com/albums/c236/rijaldo/?action=view&current=Malcolm2.jpg

P.S. ovde nije direktno rec o falsifikatu vec tendencioznom i politickom nacinju tumacenja istorije.
 
Pristup jeste nenaucan kao sto je nenaucan pristup onih koji objavljuju ovakve falsifikate. Svrha falsifikacije je u dobijanju istorijskog legimiteta koji sluzi kao pokrice formiranju raznoraznih politickih nacija. Iako neki makijavelizam smatraju za normalnu pojavu i koriste se svim i svacim, ja nisam pobornik takvih ideja.

Nikakvog u mene animoziteta prema balkanskim muslimanima ili prema bilo kome drugom nema. Postoji samo animozitet prema lazi i prevari ma sa koje strane da ona dolazi.

Neverovatno je da se sa strane bosanskih muslimana i Hrvata osporava apsolutno svako istorijsko pominjanje Srba zapadno od Drine. Ako je tebi to normalno tada svaka cast... meni nije.

Ako imas neke materijale koji mogu da demantuju bilo koga (mene ili nekog mog neistomisljenika) bilo bi dobro da ih ovde objavis.

Treba uposliti orijentalistu i istraziti da li postojao taj gore "nepoznati sabirac i prepisivac". O prepisivanju docnije u tekstu...
Ako je Hevaji bio begovski sin, sasvim sigurno mu je kao djetetu Kur'an bio igracka, prema tome, tesko da je bio pravoslavac. Ima smisla, zar ne? Postoji li kakav podatak o krstenju?
Ovo treba podrobnije istraziti. Hazim Sabanovic pise da je bio odgojen u carskom saraju (Knjizevnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima, 1973, str. 656).
Mozda je saznao da mu je djed ili pradjed bio Srbin (kao odrastao covjek, mozda se raspitivao o porijeklu, begovske porodice su krile svoje pravo porijeklo, to i Hadzijahic pise)? Rano je izgubio roditelje.

Dalje, Nematak je objavio rad u Obzoru 1931. godine "Tristagodisnjica prvog tursko-hrvatskog rjecnika", ovo je 36 godina prije Deklaracije, sto znaci da je bio indoktriniran odavno hrvatskim rijecima, jezikom, hrvatstvom, itd.
Sabrani radovi Muhameda Havajije Uskufije se nalaze u knjiznici Orijentalnog institua u Sarajevu pod brojem 1527 (ovako je bilo 1963. (rad primljen za stampu) godine, a nesto ima i van zemlje, sudeci po Corovicu-Kemuri), a Nametak doslovce pise u tom istom radu (Rukopisni tursko-hrvatskosrpski rjecnici, Gradja za povijest knjizevnosti hrvatske, knj. 29, ZG, 1968, str. 233) da je bivsi katalogizator (nema imena) rukopisa bivseg Balkanskog instituta prosudio da ova zbirka spada u rani 18. vijek, dok filigranoloskom analizom (istra stranica) je ustanovljeno da je papir iz sredine XVII vijeka (tada je Hevajija umro). Da li ove informacije negdje postoje u pisanom formatu u Orijentalnom institutu, bilo gdje?
Dalje, Nametak tvrdi da je zbirka sa pjesmama na srpskom jeziku mladja (zbog toga, sto Uskufija zove svoj jezik na drugim mjestima bosanskim, plus, tvrdi da postoji nepoznati prepisivac). Zasto nepoznati prepisivac nije onda ostavio biljesku neku?
Jeste kontroverzan autor, tu nema sumnje ali treba istraziti sve ovo temeljito pa onda donositi zakljucke i tek onda poshumno mu se moze sve po spisku... :mrgreen:
Sto se tice samog Rjecnika (Potur-Sahidija), treba provjeriti sto su pisali Otto Blau i Dervis Korkut (izdali su ga), 1868. i 1942. godine. Vidjeti, podrobnije istraziti gdje spominje sebe kao Bosnjaka, bosanski jezik, itd.

Dalje, rukopis br. 1718 iz zbirke OI je o moralu, a prepisivac je "po svoj prilici" (A. N.) Mustafa Kazaz, na kraju je prepisivac zabiljezio da je prepisao iz biljeznice Muhameda Hevajije Uskufije... Gdje se uopce nalazi Hevajijeva biljeznica?

Kao da ima vise prepisivaca, sto zbunjuje.
Zasto niko od srpskih orijentalista nije odgovorio na ovaj rad? Zasto se razlikuje Rad (rad) kod Nametka i Kemure/Corovica? Ne samo ovo, nego ima dosta nepodudarnosti u samom prevodu.

Sta stvarno pise bas u Kemurinoj ili Corovicevoj knjizi, a ne na sajtu onome (openbook, tako nesto)? Vecina odgovora ili informacija se nalazi u Orijentalnom institutu.
 
Poslednja izmena:
Tandorije, ne sporim da si u pravu. Previse je bilo politicke indoktrinacije (a sada je ima i jos vise) kod nasih istoricara.
Medjutim, stvar je u sledecem..

Bajo je u svom postu preneo citat sa BH Vikipedije

Spjevao je Poziv k vjeri v zebani srb što na turskom znači ("Poziv na vjeru srpskim psima" ili srpskim skotovima, đavolima), međutim mnogi ovo djelo prevode kao ("Poziv na vjeru na srpskom jeziku"), što je sasvim kontradiktorno ako se uzme u obzir Uskufijev rad.

http://bs.wikipedia.org/wiki/Muhamed_Hevaija_Uskufija

O tome se radi..... Pogledaj malo semantiku prethodnog citata. Leksicka analiza nam kaze da pisac utvrdjuje sledece :

A) Spjevao je Poziv k vjeri v zebani srb što na turskom znači ("Poziv na vjeru srpskim psima" ili srpskim skotovima, đavolima),
B) međutim mnogi ovo djelo prevode kao ("Poziv na vjeru na srpskom jeziku")
C) što je sasvim kontradiktorno ako se uzme u obzir Uskufijev rad

Znaci, imamo tvrdnju pod A) koja je primarna i onda sekundatnu tvrdnju pod B) da bi onda dobili relativizaciju pod C) koja treba da ide u prilog tvrdnje A).

Medjutim, nije tesko proveriti iz gornje knjige pravi smisao i pravilno tumacenje naziva njegove knjige.

Eto, otome se radi. Neki neobrazovani musliman ce procitati prethodni citat i doneti zakljucak koji ne odgovara istini.

Jasno je da je Vikipedija otvorena za pisanje svima ali je autor doticnog clanka iz svega vidjenog opijen mrznjom prema Srbima.

Da je imao dobre namere napisao bi:

A) Spjevao je Poziv k vjeri v zebani srb što na turskom znači "Poziv na vjeru na srpskom jeziku"
B) međutim pojedinci ovo djelo prevode kao "Poziv na vjeru srpskim psima" ili srpskim skotovima, đavolima,
C) što je sasvim kontradiktorno ako se uzme u obzir Uskufijev rad.

Ovo je uzeto kao sporno a ne nesta drugo. Iz same pesme se vidi da nema nikakvog pozivanja na veru nikakvim psima ili bilo kome drugom.

Inace, citav clanak vrvi od "domoljublja". Bas je zanimljivo da neko ko je "citav zivot govorio bosanskim jezikom" ne sastavlja bosanski vec hrvatski recnik a onda jos i pise pesme na srpskom.
 
Tandorije, ne sporim da si u pravu. Previse je bilo politicke indoktrinacije (a sada je ima i jos vise) kod nasih istoricara.
Medjutim, stvar je u sledecem..

Bajo je u svom postu preneo citat sa BH Vikipedije



http://bs.wikipedia.org/wiki/Muhamed_Hevaija_Uskufija

O tome se radi..... Pogledaj malo semantiku prethodnog citata. Leksicka analiza nam kaze da pisac utvrdjuje sledece :

A) Spjevao je Poziv k vjeri v zebani srb što na turskom znači ("Poziv na vjeru srpskim psima" ili srpskim skotovima, đavolima),
B) međutim mnogi ovo djelo prevode kao ("Poziv na vjeru na srpskom jeziku")
C) što je sasvim kontradiktorno ako se uzme u obzir Uskufijev rad

Znaci, imamo tvrdnju pod A) koja je primarna i onda sekundatnu tvrdnju pod B) da bi onda dobili relativizaciju pod C) koja treba da ide u prilog tvrdnje A).

Medjutim, nije tesko proveriti iz gornje knjige pravi smisao i pravilno tumacenje naziva njegove knjige.

Eto, otome se radi. Neki neobrazovani musliman ce procitati prethodni citat i doneti zakljucak koji ne odgovara istini.

Jasno je da je Vikipedija otvorena za pisanje svima ali je autor doticnog clanka iz svega vidjenog opijen mrznjom prema Srbima.

Da je imao dobre namere napisao bi:

A) Spjevao je Poziv k vjeri v zebani srb što na turskom znači "Poziv na vjeru na srpskom jeziku"
B) međutim pojedinci ovo djelo prevode kao "Poziv na vjeru srpskim psima" ili srpskim skotovima, đavolima,
C) što je sasvim kontradiktorno ako se uzme u obzir Uskufijev rad.

Ovo je uzeto kao sporno a ne nesta drugo. Iz same pesme se vidi da nema nikakvog pozivanja na veru nikakvim psima ili bilo kome drugom.

Inace, citav clanak vrvi od "domoljublja". Bas je zanimljivo da neko ko je "citav zivot govorio bosanskim jezikom" ne sastavlja bosanski vec hrvatski recnik a onda jos i pise pesme na srpskom.

Nisam ni mislio na taj tekst sa Wikipedije (svaki papak moze nesto nasvrljati) nego na Nametkov rad koji si sam postavio. ;) Uostalom, Nametak postavlja pravi naslov pjesme i ne negira "srpski" u njemu, tako da ne vidim kako je ta stranica na Wikipediji posebno relevantna, sem o prici o bosanskom jeziku i Potur Sahidiji, sto i Nametak spominje. Koliko je inace rizicno preuzimati i postavljati tekstove sa neta, vidio si sam na onoj temi kad smo pricali o Miloradovicima.
 
Poslednja izmena:
Još neki falsifikati iz oblasti jezika:



Itd. itd. itd
 
Poslednja izmena:
Dokle mogu da dovedu falsifikati: Hrvatska uvela "Praznik kravate"

u 16.11.2010. 21:23

Još od "demokratskih promjena" u Hrvatskoj je počela da se napuhuje priča o tome kako je kravata dobila ime po Hrvatima. Tačnije, prema hrvatskim plaćenicima koji su u 17. veku ratujući za Habsburge tokom tridesetogdišnjeg rata stigli do Francuske i dvora Luja XIII, a koji su, navodno, nosili, prema jednima, kožne štitove okačene oko vrata, a prema drugima, svilene marame vezane oko vrata. Ustalom, je li uopšte bitno da li su nosili štitove ili svilu?

Kako su se nacionalizam i domoljublje razbuktavali, izvađena iz naftalina, priča o kravati i Hrvatima dobijala je na značaju, motivici, ikonografiji, metaforici, čak je ustanovljena akademija kravate "Academia Cravatica" (osnovana 26. marta 1997. godine), da bi propagandistički kulminirala tek u prvoj deceniji ovog, XXI, veka kada su se desila dva veoma slikovita događaja.

Šta se to desilo?

1) 18. 10. 2003. U Puli je izvedena je umetnička instalacija"Krvata oko Arene"
Više od milijardu ljudi putem svjetskih televizijskih postaja vidjelo je taj dosad najveći projekt ustanove Academia Cravatica. Projekt je izveden u Puli 18. listopada 2003. godine a autor instalacije je prof. Marijan Bušić. Instalacija Kravate oko Arene, najočuvanijeg rimskog amfiteatra na svijetu, simbolički je povezala prošlost i budućnost, antiku i suvremenu civilizaciju.
kravata-oko-arene-galerija.jpg

2) "Danom kravate Sabor proglašava - 18. listopada!" Dan vezivanja kravate oko pulske Arene ulazi u istoriju da bi Hrvatski sabor 2008. proglasio 18. oktobar "Danom krvate" - cilj je morao imati sredstvo.
Obilježen 'Dan kravate' Zagreb, 18.10.2008., 20:02 | I.D.

'Dan kravate u Republici Hrvatskoj' svečano je obilježen na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu.

60160379.jpg

Zagreb proslavio 'Dan kravate' (Foto: Dnevnik.hr)


'Ponosni smo da je Hrvatska domovina kravate, a da je Zagreb njezina svjetska prijestolnica', rekao je Ivan Jarnjak, potpredsjednik Hrvatskoga sabora koji je na posljednjoj sjednici 18. listopada proglasio Danom kravate.

Podsjetio je kako je do 1990. to da je kravata hrvatskog podrijetla gotovo bilo nepoznato čak i među Hrvatima, a danas se za to zna diljem svijeta. Zato su svi događaji vezani uz kravatu koje organizira ustanova 'Academia Cravatica' važni za prepoznatljivost i pozitivnu sliku Hrvatske u svijetu, rekao je.
Dakle, propaganda. A zašto se toliko novca baca na te kravatarije? Odgovoriće nam Marijan Bušić, utemeljitelj i ravnatelj neprofitne ustanove Academia Cravatica.

Marijan Bušić:
– Kravata je jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv. Istodobno, kravata je i simbol Europe, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti. Stoga Academia Cravatica predlaže da se 18. listopada svake godine obilježava kao hrvatski i svjetski Dan kravate – ističe Marijan Bušić. Dugo su u Akademiji razmišljali o tome koji datum odrediti kao praznik kravate i zaključili su da je spektakularna instalacija “Kravata oko Arene u Puli”, koja se dogodila 18. listopada 2003., bila znak.
kravata_1.jpg


* * *

A sada, na stranu hrvatska propaganda i hrvatsko siromaštvo simbolima - šta je od svega toga istina, a šta mitomanija? Na kraju krajeva, zna li se uopšte koje su od opticajnih teza:
a) kravata je dobila ime po Hrvatima;
b) kravatu su izmislili Hrvati (podatak na engleskoj Wiki);
c) kravata je nastala po uzoru na štit koji su Hrvati plaćenici nosili vezan oko vrata;
d) kravata je nastala po uzoru na svilenu mašnu koju su Hrvati plaćenici nosili vezanu oko vrata?
deo tog mita? Dakle, sve je dobrodošlo i sve su to "činjenice", iako pate od međusobnih protivrečnosti.

Nu da vidimo jeste li išta od ovog tačno - potražićemo citate iz literature:

1.
Istraživači su napomenuli da se reč cravate pojavila u francuskom pre dolaska Hrvaćana. Oni ukazuju da je pojam iskvaren od rabat, što na francuskom znači viseća kragna.

2.
Francuzi ne mare specijalno za kravatu, ali ne daju da im Hrvati uređuju Wikipediju na francuskom:

http://fr.wikipedia.org/wiki/Cravate
Pendant de nombreuses décennies, on a cru que les cravates venaient de Croatie, mais des textes anciens révèlent la présence de cravate vers les premiers temps du règne de Clovis en particulier dans la région germanique de la Westphalie, ou Allemagne de nos jours.

On lit ou entend encore souvent que le mot « cravate » est une transformation du mot « Croate », en référence aux cavaliers mercenaires du même pays employés par Louis XIII au XVIIe siècle. Ceux-ci avaient pour habitude de porter un foulard noué autour du cou. En réalité, on trouve des traces du mot cravate dès le XIVe siècle, et cela aussi bien en France qu'en Italie, notamment dans les écrits d'Eustache-a Deschamps-a.
Prevod na srpski:
Decenijama se se verovalo da su kravate došle iz Hrvatske, ali stariji tekstovi otkrivaju prisustvo kravata u ranim danima vladavine Klodovika, naročito u germanskom regionu Vestfalija, danas Nemačka.

Još uvek možemo čuti ili pročitati da je reč "kravata" transformacija reči "Hrvat", koja se odnosi na konjanike-plaćenike iz iste zemlje unajmljene od Luja XIII u XVII veku. Oni su običavali da nose maramu vezanu oko vrata. U stvarnosti, trag reči kravata postoji još u XIV veku, i to, i u Francuskoj i u Italiji, posebno u delima Eustache Deschamps.
I tako od Hrvata dođosmo do "(E)ustaše"...


3. I, na kraju - šećer:
However there is evidence that the word was in use in France in the 14th century and in Italy in 16th century. In one of his ballads, the French writer Eustache Deschamps (c. 1340-1407), used the phrase "faites restraindre sa cravate" (pull his cravat tighter).

Međutim postoji dokaz da se reč koristila u Francuskoj u 14. veku te u Italiji u 16. veku. U jednoj od svojih balada, francuski pisac Eustache Deschamps (c. 1340-1407), upotrebio je frazu "faites restraindre sa cravate" (jače stegnuti njegovu kravatu).
4. I šlag na torti:
(...) There would be no reason to question this etymology were it not for the fact that the word "cravate" was in use in France in the fourteenth century. At the begining of that century it signified a strip of parchment, and in manuscript of the French ballad writter Eustache Deschamps (appr.. 1340 - appr.1407), dating from the year 1380, the phrase "faites restraindre sa cravate" (pull his cravat tighter) appears; this use of the word can only apply to a neckcloth. At any rate it is significant that the term "cravate" was known in France before the first appearance of Croat troops. Another feature worthy of note is the fact that the Italian engraver Cesare Vecellio (about 1530-1606), who was probably a cousin of the painter Titian, published a book on costumes entitled "Degli abiti antichi e moderni indiversi parte del mondo", Venice 1590, in which he described a species of cravat worn by the Roman legionaries (una specie di cravata chiamata sudarium o mappa).

(...) Ne bi bilo razloga za preispitivanjem ove etimologije (kravata od Hrvat, op. Mrkalj) da nije činjenice da je reč "kravata" bila u upotrebi u Francuskoj u 14. stoleću. Početkom toga veka, predstavljala je traku pergamenta, a u rukopisu francuskog pisca balada Estaša (Eustahija) Dešana (oko 1340-1407), pojavljuje se fraza "faites restraindre sa cravate" (jače stegnuti njegovu kravatu) datirana u 1380. godinu; ova upotreba te reči može se odnositi jedino na maramu za vrat. U svakom slučaju, značajno je da je pojam "kravata" bio poznat u Francuskoj pre prve pojave hrvatskih vojnika. Sledeća pomena vredna značajka jeste činjenica da je italijanski bakropisac Ćezare Većeljo (oko 1530-1606), koji je verovatno bio Ticijanov rođak, objavio knjigu o nošnjama pod naslovom "O odeći drevnoj i savremenoj u pojedinim delovima sveta", Venecija 1590, u kojoj je opisao vrstu kravata kakve su nosili rimski legionari ("una specie di cravata chiamata sudarium o mappa").


Ciba review, Volume 4; CIBA Limited, 1941 - Art, str. 1368​
:manikir:
 
Hroboatos: glede Relkovića- tobožnji naš i vaš je nebulozis, je ne znači baš ništa, i nikakvih patvorina s tobože mračnim ciljevima nije bilo. Pojam "srbski" znači ćirilicu, kao i kod Divkovića stoljeće i pol ranije, te još nekih autora (i anonimaca, u kojoj bosanskoj povelji iz 1400-ih).
Ovo sam očekivao, dakle, da li je moguće da něko ko kaže da piše srpski piše to na hrvatskom jeziku?

Da li je moguće da něko ko šalje dokument u kopiji na "srpskom" (srpscie) i drugi na latinskom /diačkom - da on jedan tekst piše na ćirilici a drugi na latinici? Ili je, pak, ovaj za koji se kaže da je pisan srpski u stvari napisan na hrvatskom dok je ovaj latinski na latinskom?
Ili će naizglednije ipak biti da je srpski pisan na srpskom jeziku, a latinski pisan na latinskom.

:rotf:
Mnogo ti je dobra ova bekhend paralela... k'o da ju je Djokovic odigrao
 
Stari nemacki vic....

Sastali se Sv Petar, Isus i Djeva Marija.
I razmisljaju kuda da podju na odmor.... Kaze Gospa Marija... ej.. aj'mo malo da skoknemo do Rima!
Na to ce Sv. Petar... ma daj... dosadio mi je taj Rim, mnogo sam tamo vremena proveo. Bolje je da mi malo skoknemo do Jerusalima, a?
Na to ce Isus, ma daj..... tamo mi je jako dosadno, Trebamo da nadjemo neku originalniju lokaciju. Evo, ja recimo predlazem Medjugorje!
Na to ce Djeva Marija.... eeeejjjj!! Super ti je ideja!!! Nikada nisam imala priliku da odem tamo!
:mrgreen::hahaha:
 

Back
Top