Oprashtanje

ja nisam sigurna da imam šta da praštam bilo kome
nekako kao da sebi dajem previše značaja..
ko sam ja pa da osuđujem nešto pa posle kao da praštam.
mogu ljudi da me svojim postupcima iznerviraju ili rastuže ili povrede mnogo.. e sad mi se plače
al svako ima prava da u svom životu radi šta god hoće, a ja sam tu da odlučim kome ću da dam koliku moć.

to ne važi za roditelje, al tu na sreću nemam iskustvo koje iziskuje praštanje..
 
Tebi je oprosteno.. mnogo, mnogo... :)

kao npr. sta? evo, bas me zanima... :)

ps otkud ti uopce ideja da si ti u poziciji da meni nesto...oprastas?
to Golume nit je "put ka samospoznaji" nit je put ka "ozdravljenju"...
to je prosto; licemjerno, drsko i bezobrazno, al tebi to ne smeta...zar ne?
realnost je ono sto tebi smeta, al jbga ona je...takva kakva je...:mrgreen:
 
ja nisam sigurna da imam šta da praštam bilo kome
nekako kao da sebi dajem previše značaja..
ko sam ja pa da osuđujem nešto pa posle kao da praštam.
mogu ljudi da me svojim postupcima iznerviraju ili rastuže ili povrede mnogo.. e sad mi se plače
al svako ima prava da u svom životu radi šta god hoće, a ja sam tu da odlučim kome ću da dam koliku moć.

Bas tako.
Ako mi je ikad bilo tesko nekom da oprostim, onda je to bilo samoj sebi. Nema gore nego kad sebe razocaras.
 
Ponekad mislim da nasha srecha u zzivotu zavisi od nashe sposobnosti da oprostimo i sebi i drugima.
Shta je bilo najtezze da oprostite u zzivotu?
Koliko vam je trebalo vremena?
Do koje mere oprashtate? Ono da nema ni najmanje senke ili samo da se ne bakchete a ostane gorak ukus?
Shta je najkrupnija stvar koju je vama neko oprostio?

Не знам да ли умем да опростим, умем да пређем преко свега, али да ли је то опраштање, не знам.:roll:
 
Хмм...видим сад на овој теми како доста људи сматра да никада није било потребе да неко њима нешто опрости. Како смо само дивни сами себи! ;)

Баш данас је особа која ме је јааако повредила (не једном) изрекла реченицу:''Никога никада нисам повредио...'' :roll: :(

Лепо је имати лепо мишљење о себи, али пре оваквих изјава можда би требало да скупимо снаге и да завиримо у себе и прихватимо одговорност за своја срања.
 
ali hellen, zar zaista misliš da svaki postupak koji nas povredi mora da bude nešto što bi trebalo oprostiti (ili ne bi trebalo, po sopstvenom nahođenju već)..
nekad ne povređujemo povređivanja radi, nego zato što drugačije ne može.
 
Ако већ не може другачије, онда би макар требало имати толику дозу свести и рећи:''Јесте, повредио сам некога, али, ***, није могло другачије, а тај неко може да ми опрости, може да ми не опрости, ја стојим иза својих одлука и поступака!''
...А не:''Никад никог нисам повредио''...или:''Никад нисам учинио било шта што би требало да се опрашта...''
 
Ако већ не може другачије, онда би макар требало имати толику дозу свести и рећи:''Јесте, повредио сам некога, али, ***, није могло другачије, а тај неко може да ми опрости, може да ми не опрости, ја стојим иза својих одлука и поступака!''
...А не:''Никад никог нисам повредио''...или:''Никад нисам учинио било шта што би требало да се опрашта...''
a pa to je ok.
 

Back
Top