Od danas snižene cene; Mali u kupovini: Račun prošle nedelje iznosio 4.992 dinara a sada je 4.247 dinara

lazete samo lazete sluge Piculine!

evo dve akcije jedna do druge!!!

IMG20250903081501.jpg
 

UŠTEDA SKORO 7.000 DINARA SAMO NA NAMIRNICIMA: Efekti uredbe o ograničenju marži na kućne budžete građana​

Elena Božić Talijan
03. 09. 2025. u 08:02

DRUGOG dana od stupanja na snagu uredbe o ograničenju trgovačkih marži na 20 odsto, koje su uticale na sniženje cena proizvoda u najvećim trgovinskim lancima, potrošači ističu da je ova mera države značajna za njihove kućne budžete. Kažu da još uvek istražuju, ali da su primetili da su brojni artikli koje svakodnevno kupuju pojeftinili više ili manje, dok su neki zadržali iste cene.​

УШТЕДА СКОРО 7.000 ДИНАРА САМО НА НАМИРНИЦИМА: Ефекти уредбе о ограничењу маржи на кућне буџете грађана

Foto: Novosti

Još uvek traje usklađivanje trgovinskih lanaca sa novim merama, veliki je obim posla za zaposlene, tako da na rafovima u mnogim objektima nisu istaknute nove cene. Međutim, građani treba da znaju da one moraju da budu nivelisane u sistemu, tako da će na kasi saznati koliko košta koji proizvod. Osim toga, može da se desi da potrošači naiđu i na neki ispražnjen raf, ali to je, kako saznajemo, privremeno i vrlo brzo se popunjava artiklima.

Vladina uredba se primenjuje na 23 kategorije robe, kojima je obuhvaćeno oko 20.000 proizvoda i to onih koje građani najčešće kupuju - prehrambene proizvode, kućnu hemiju i artikle za ličnu higijenu. Smanjivanje trgovačkih marži na maksimalnih 20 odsto utiče na snižavanje cena u proseku za 15 procenata.

Značajno je da je država ciljala upravo ove grupe proizvode, ako se se ima u vidu struktura potrošnje naših domaćinstava. Tako, 41 odsto kućnog budžeta u prosečnoj potrošačkoj korpi odlazi na hranu i bezalkoholna pića, a u minimalnoj potrošačkoj korpi čak 48 procenata, što pokazuju podaci RZS za maj 2025. godine koji su poslednji obrađeni.

Što se tiče kupovne moći građana Srbije, prema zvaničnoj statistici, vrednost prosečne neto zarade u decembru prošle godine je prvi put u istoriji zemlje premašila vrednost prosečne potrošačke korpe. Prosečna neto zarada je iznosila 108.312 dinara, i bila je za 2.500 dinara veća od prosečne potrošačke korpe, koja je iznosila 105.765 dinara.

Taj trend se nastavlja, ali je u maju 2025. kupovna moć malo opala, za 0,2 odsto u odnosu na prethodni mesec. I dalje vrednost prosečne neto plate, koja iznosi 107.705 dinara, premašuje prosečnu potrošačku korpu koja je iznosila 107.396 dinara.



Prema podacima RZS, 40,59 odsto majske prosečne potrošačke korpe domaćinstvo utroši na hranu i bezalkoholna pića, odnosno, 43.588 dinara. Ako, uz pomoć vladinih mera, računi prosečne porodice budu niži za 15 odsto, to je ušteda od 6.540 dinara samo za hranu i bezalkoholno piće, ne računajući proizvode za ličnu higijenu i kućnu hemiju, koji su, takođe, obuhvaćeni uredbom. To im ostaje da raspodele za druge potrepštine i to u mesecu kada su uobičajeno najveći izdaci - za novu školsku godinu, zimnicu, evenutalno ogrev stižu na naplatu i rate kredita, a uobičajeno svaka porodica ima neku pozajmicu.

Rast kupovne moći​

KOLIKO je porasla kupovna moć građana u poslednje tri godine, vidi se kada se ovi podaci uporede sa podacima iz maja 2022. Tada je vrednost prosečne neto zarade iznosila 74.168 dinara i bila je manja za 10.370 dinara od prosečne potrošačke korpe, koja je iznosila 84.538.
Posmatrano po gradovima, u maju 2025, kupovnu moć iznad republičkog proseka imali su Beograd, Smederevo, Niš, Novi Sad i Kragujevac. U ostalim gradovima, koji se statistički prate, prosečna mesečna neto zarada je pokrila minimalnu potrošačku korpu, a nije bila dovoljna za pokriće prosečne potrošačke korpe. Kako se kreće kupovna moć građana, pokazuje i podatak da je 2000. godine za kupovinu frižidira bilo potrebno izdvojiti 4,5 prosečnih plata, a mašine za pranje veša 6,4 zarade. U maju ove godine izdaci za ove proizvode iznosili su 0,3 odsto zarade.


Predstavnici države najavljuju da će do kraja godine prosečne plate biti veće od 1.000 evra. Od 1. decembra sledi rast penzija za 12 odsto, a od 1. oktobra minimalac se uvećava za 9,4 odsto i iznosiće 500 evra, dok će od 1. januara sledeće godine biti 550 evra. Trenutno prosečna penzija iznosi 436 evra, a sa najavljenim povećanjem dostići će 485 ili 490 evra, a pre 13 godina bila je 202 evra.

Ministar finansija Siniša Mali objašnjava da s jedne strane raste životni standard, da je država zadržala punu zaposlenost, rastu plate, penzije, minimalne zarade.

- S druge strane, kroz ovakve ekonomske mere koje su usmerene prevashodno u korist građana Srbije, dodatno pojačavamo i podižemo životni standard građana Srbije - ističe ministar.

Govoreći o merama kojima država pomaže građanima, Mali je naveo da program subvencionisanih kredita za mlade ide dobro i podsetio da je Narodna banka Srbije najavila dodatno smanjenje kamatnih stopa na stambene i potrošačke kredite što će, kako je istakao, biti dodatni pozitivni efekat na kućne budžete.

- Takođe, videli smo da su "Srbijašume" krenule u prodaju zimskog ogreva po nižim cenama, kao što smo i obećali - ističe ministar. - Sada ćemo da vidimo i oko smanjenja računa za struju za najsiromašnije građane. Raste nam životni standard, može više i treba više, ali sigurno se živi bolje nego pre. Kadgod postoji problem, kada god vidimo da nešto nije kako treba, pogotovo ako je na štetu građana Srbije kao što su bile cene u maloprodajnim lancima, odmah smo reagovali odgovorno, transparentno i rezultat se vidi.

Podsetimo, predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavio je pre sedam dana sveobuhvatni paket ekonomskih mera usmerenih na poboljšanje životnog standarda građana. Jedna od pet predstavljenih ekonomskih mera bilo je upravo ograničenje trgovačkih marži na osnovne životne namirnice.

Kako je predsednik tom prilikom istakao u Srbiji na minimalnu potrošačku korpu ide 47,8%, te ljudima ostaje malo novca za druge proizvode.


- Obuhvatili smo 3000 proizvoda iz 23 grupe. Reč je o kućnoj hemiji, pasta, šampona, sapuna; deterdženti za pranje svega; onda imate papirnu galanteriju - ubruse, folije, pelene za bebe, odrasle. Imate mahunarke, pirinač kao posebnu grupu, bezalkoholna pića, kafa i čaj; slane konditorske proizvode; povrće i voće; zamrznute proizvode; sirće kao posebnu kategoriju; testeninu; smrznutu ribu; griz; brašno sve vrste; mlečne i kiselomlečne prozvode i jaja sva; pasulj; slatke konditore; sve vrste ulja; hleb i peciva; sve vrste mesa i prerađevina; prerađeno voće i povrće (džemove, marmelade...); začinska grupa; šećer i med; hranu za bebe i decu; posebnu grupu maramice. Sve 23 grupe obuhvaćene su našim maržama. One će biti maksimalno 20%, a sada se kreću u najvećim lancima sa najvećim prometom na 45,2% trgovačke marže. 4 najveća lanca u našoj zemlji, generišu 51% ukupne trgovine na malo u našoj zemlji što se tiče ovih proizvoda - naveo je tada Vučić.

Sedam dana kasnije, ova mera već daje rezultate, u marketima širom zemlje snižen je veliki broj osnovnih životnih namirnica.
 
Jad, čemer i beda! U Evropi ne cvetaju ruže, ova zemlja je čist primer: Istraživanja pokazala jezive rezultate
Podeli vest

Bugarski građani plaćaju najviše u Evropi za lečenje, dok se neke medicinske usluge značajno razlikuju u kvalitetu u odnosu na druge zemlje EU.

Istovremeno, Bugari troše najviše na cigarete i alkohol, prema najnovijem „Godišnjem izveštaju o stanju građana” bugarskog Ministarstva zdravlja.






Prema istraživanju, Bugari su u 2022. godini najviše trošili na lekove i medicinska sredstva, ali je u proseku jedna osoba u domaćinstvu koristila 891 cigaretu godišnje.



Godišnji izveštaj navodi da je prosečna potrošnja alkohola i duvanskih proizvoda u bugarskim domaćinstvima iznosila 669 BGN godišnje u 2022. godini. Takođe, primećen je značajan porast potrošnje alkoholnih pića u poslednjih nekoliko godina, s povećanjem od 4,9 litara u periodu od 2013. do 2022. godine.



U mnogim delovima Bugarske nedostaje obučenih lekara i medicinskih specijalista, a pristup bolničkom lečenju dramatično varira u različitim područjima. Ukupna stopa smrtnosti u Bugarskoj je najveća među zemljama Evropske unije, a Bugarska je na prvom mestu po povećanju prosečnog broja umrlih od Kovida 19.



Istraživanje je pokazalo da Bugarska ima najveći broj bolnica po broju stanovnika u EU, ali to ne garantuje pristupačnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. U proseku, postoji 81,4 bolničkih kreveta na 10.000 stanovnika, pri čemu je gotovo 60% svih bolničkih kreveta u zemlji koncentrisano u određenim regionima. Takođe, regioni sa najboljim obuhvatom lekara su oni u kojima se nalaze medicinski univerziteti i bolnice.



Lekari opšte prakse čine samo 13% svih lekara u Bugarskoj, odnosno u proseku šest na 10.000 ljudi, što je zaključak izveštaja bugarskog Ministarstva zdravlja.
 
свињско месо и даље до 1000 динџи
ништа смањено код сухомеснатих производа, мислим на печеницу, врат, прашку шунку и слично... нисамгледао вучићев паризер...

дакле основне намирнице нису смањене.

као што ниеј снижено ни проиѕводи од зимнице, ајвар рецимо... он пошто више нема акицје сад не може да се набави за неких 750 дин већ је 1000

снизили су гуз папир, КИСЕЛУ ВОДУ
па народе лепо изволи ручај два тањира киселе воде па се просери до миле воље јер имаш гуз папира....
 
Ali ovo je dobro , kupci ce na kasi saznati koja je nova cena....
Pa jel ima budale koja ne vidi cenu i uzima ijednu stvar u marketu...

Zadnji put su me zeznuli za hleb , izglecda isto kao i onaj od 27 din a kosao 92 din, i za chupa chups, koji kosta lizalica za dete preko 100 din...
Ne postoji gornja granica za cenu kad uzmes a ne pitas koliko kosta....kao da si u igri taxi prevare...
 
Upravo sam se vratio iz Univereksporta i mogu da potvrdim sve gore navedeno. Osim nekih alkoholnih pića sniženih cena gotovo da nema, a redovne cene su veće u proseku za 10-20%.

Pa jel i ti više veruješ svojim očima nego šta ti kažu Informer i @Тихи

Zar i ti sine Brute

Kakav smo to narod, umesto da lepo verujemo šta nam se kaže uvek se nađe neko ko bi da proverava.
Stvarno nema smisla, sledeći put idi u prodavnicu uzmi šta ti treba i nemoj uopšte cene da gledaš i upoređuješ
 
Pa jel i ti više veruješ svojim očima nego šta ti kažu Informer i @Тихи

Zar i ti sine Brute

Kakav smo to narod, umesto da lepo verujemo šta nam se kaže uvek se nađe neko ko bi da proverava.
Stvarno nema smisla, sledeći put idi u prodavnicu uzmi šta ti treba i nemoj uopšte cene da gledaš i upoređuješ


u lidlu mkogo artikala snizeno al vi blokaderi ne vredi vam pricati kupih tecnost za ispiranje za 165 prethodna cena bila 200
 
u lidlu mkogo artikala snizeno al vi blokaderi ne vredi vam pricati kupih tecnost za ispiranje za 165 prethodna cena bila 200

Eto, ja im pričam da je stvar u verovanju a ne u proveravanju

Eeee, nemoj ti sada da preteraš sa ispiranjem, 165 dindži i skoro pa džabe, možeš da se ispiraš po ceo dan.

Imam još bolju ponudu za tebe

Ova tečnost je još jeftinija, 199 dindži za 5 litara
https://www.lidl.rs/p/w5-tecnost-za...eSize=48&searchTrackingChannel=RS&list=search

Isto možeš da se ispiraš sa njom, samo varaju narod kada je pakuju u manje flašice i prodaju skuplje

Nema na čemu
 

Back
Top