„Obelisk” iz Ksantosa

Pumpaj Dinstanović

Zaslužan član
Poruka
102.788
Pošto je postojao veliki interes za ovaj spomenik, hajde da postavimo i sasvim zasebnu temu posvećenu njemu. Višejezični natpis, sadrži najduži poznati tekst likijskog jezika.

Ksant.jpg


 
Poslednja izmena od moderatora:
Iz baze podataka likijskih natpisа: http://titus.uni-frankfurt.de/texte/etcs/anatol/lycian/lycco.htm?lycco071.htm

Strana A

1 ebẽñni[: stta]l[ã: m=e]n=ad[ẽ: x]er[iga: ar]ppa-xuh:
2 tid[eimi:] xe[.i]gah: [.....: k]u[pr]lle[h]
3 xahba: a[................]e: s=[ek]eb(u)-re:
4 ehb[ije.....................]u[...]
5 ñtikdu[.............................e ]
6 ri: xal[le............................]
7 n[.........]ze: s=ene: tr[............]
8 e[........].ehe: mere: e[bette........]
9 t[.....er]ewezijehed[i...............e]-pñ
10 [......]ijm̃: xerigahe: [...........]
11 mere: [eri]: xalle me=i=ti: had[..........]
12 ñte: mahãnaha tusñti=ti [............]
13 [...ar]ñna: se=i ñt(e)=ẽnẽ: puw[............]
14 [....]we: prñnawã jm̃meit[............]
15 [...t]erñ: se=i teli: teli[..........]
16 [...]ekebura: se=we: maxã: e[.........]
17 [.]e merehi: sunemamadi [............]
18 esejẽ ϑrtta: ebẽhẽ xer[.........]
19 tuwete: ti ebẽñnẽ: [n]eled[..........]
20 tukedri: tuwete=pi ϑãkur[...........ti]-deimi
21 arawazije=de kuprl[leh ....... ara]-wazija:
22 prñnawate tum[.........]
23 trbbẽ s=atlahe ehbije: h[........]
24 ti: ñtepi: puwej[e]he: ϑurt[t........]
25 ñtewẽ: erbbinahe: tezi: xu[gahi: ehbije-]
26 hi: se ñtewẽ: teϑϑi: ehbij[ehi .......]
27 se ñtewẽ: mahãna: nelezẽ[...........]
28 ezeze: me przzẽ: kum[.]: me=ti[....... ]
29 te xistte: ẽnehi: se xñnah[i.........]
30 hi: arppaxuh: tideimi: xerig[ah: ....: ku]-prlleh:
31 xãhb: xezigah: tuhes: me[....araw]-azijedi:
32 ẽñne xistte wawadra [....]
33 mẽ zbetẽ: me uwadraxi: ese: przz[..... ]
34 etehi: axã: ara: nelede arñna: me=ti p[... ]
35 axã trjm̃mile izredi: pededi: ñterez[... ]
36 base: tupa: esbedi: hẽmenedi: trjm̃mil[ije]-di:
37 se medezedi: padrãtahedi: hqqad[ije-d]i:
38 se mrbbẽnedi: tupelijã: trjm̃milis[..]
39 [....]Kadunimi: puwejehñ: tupelijã: se
40 [...]qa Kadunimi puwejehñ se irijẽjm̃m
41 [..]ulija e[p]i=de: izredi: zẽjm̃tija: ehbije-di:
42 zagaba: nelede: hãtahe: ẽtri: tumine-hi:
43 nelede: h[ã]tahe pttara: malijehi: hãt-ahe:
44 xbane: ese: trbbẽnimi: tebete: terñ se
45 milasãñtrã: pddẽne=ke: xbãnije: izredi
46 ehbijedi: hãtahe: tlãñ nele: nele: tarbi-de:
47 xerẽi: qastte τerñ: tlahñ: erbbedi: h[ã]-tahe:
48 medbijahe: ese: xerẽi: tebete: [t]er[ñ]
49 se waxssepddimi: ẽti: zehi: hbãti: C//: u[..]
50 ñtepi: xlaina terñ hãtahe: ãka: herikle
51 se haxlaza: pabrati: xbide: hri=xñtawa-tahi:
52 ese tabãna: terñ: ijãnã: ijaeusas
53 krzz[ã]nase: hãtahe: mukale: tewẽt[e]: sãma-ti:
54 trbbetẽ: turaxssi: zxxãna terñ: es-e:
55 humrxxã: tebãna terñ: hãtahe


Strana A.jpg
 
Poslednja izmena od moderatora:
Strana B:

1 ebei: kbija: prulija: ẽti pddãt[ija]
2 ijãna=tija: se(j)=estte=(e)beli: puna[..]
3 τere τere: tãmade: zxxazije: me=i ti
4 [.]budi: iwẽ: se=τeτeris: erizãna: ti(j)
5 [...]iked{i}: se=mrbbẽnedi: xbihñ: hñ
6 [.......a]djm̃medi arusñ: kbihu: tu
7 [......]..i kbihu: xãkbi: kbihu
8 [......]ñterewetehi: kumetija
9 [......]edi pzzidezes: adjm̃mahi: tu
10 [......]s: xttbadi [k]erϑϑi: se=ti=(i)wi
11 [.......]ewes {s}e qrrahas: trbbẽnimi
12 ẽnẽ: s[jm̃m.t]e terñ ha..[.]ei tã[n]ãi: ub[...]
13 wazisñ [te]lẽzijehi: qla(j)=ese tre[l...]
14 se=ñ[n]e trepe xbahñ: se=nagurahi: pu[...]
15 {u}wahe: trbbi: trusñ: se tuburehi: stt[..]
16 [.]ãni[da]he: trbbi: ẽñnei: miϑrapata e[..]
17 [.....]rñ: xawales: dderije=me=je: s[...]
18 [.....]mate aruwãtijesi: sttrat[...]
19 [.....]ijete: m=en=erbbedi: tubei[t..]
20 [.....]rijãna: se=ije muneita: pu[d...a-ruwãt]ijeseh:
21 se=tiluma: qẽtriher[..]
22 [.....]jãna: trijerẽ: kijezẽ: nagu[r...]
23 [.... ]ete trijerẽ xerẽhe: hñti: t[....]
24 [.....]erehi: hijãnaxã: heledije[...]
25 [.....]a: mere: itehe: setewẽni: seje[...]
26 [....]ati se xssadrapahi: trjm̃mili[...]
27 [.....]isñ: ijãnisñ: sppartazi: atãna[zi]
28 [......]ã: ϑurttã: señnahijẽ: se tuhedi
29 [....]adi: señnahijedi=dde trjm̃misñ pu
30 [....a]rñna: pinale: tlawa: wedre: pisba
31 [.....]taddi: pljm̃madi: se qehñnedi pd-[dãtij]edi:
32 sersseizijedi: se ukehezi-[jedi]
33 epartaisedi: truwepeijadi: τer[.
34 [.edi] se urubli[j]edi: pri: trqqas: hexis:
35 [....]jm̃mezezi: erbbi: sttãti: teli: qehñ:
36 [...]mejese: terñ: punerebe: se=be pibere:
37 [trq]qas=pe: aati: xñtawatã: tuwi: se=be
38 [...]nẽ: arawazija: ñtewẽ:{n)emu: se xϑϑã
39 [...].e=de=wẽ emu: kumezeiti=ti: me=(e)rawaz-[ija]
40 ade: tuminehi: mlatraza: tixzzidi
41 [...]ahjm̃mãta: qarazutazi: tezi: aruwãt-i
42 [..] tukedri: se(j)=eti: puwẽi: se(j)=urubli-[je]=de:
43 xurzide: se tukedri: atrã: tehlu
44 [..]lei: ϑrjm̃mã: pibijeti: xurzazẽ: kumez-[e]ine:
45 uhazata: wawã: trisñni: se=ñte pl
46 [..]zrppudeine: arawazije: ehbije: kbi
47 [..] me=i mẽ adrude: mahãi: se=dde: ahataha
48 [..]ẽnẽ: qla=(e)bi: ehetehi: se mahãna: ehete-[he]
49 arñna: tuminehi: kerϑϑi: xãkbi: epi=d-[e
50 ñ]temlẽ sitãma: se=we nepe: astte: trjm̃m-is:
51 se=dde tuwetẽ: kumezija: τere τere
52 trqqñti: pddãtahi: qñnãkba: xrssẽni: eh-bi:
53 tabahaza: kumezija: padritahi: arñ-na
54 tuminehija: kumezija: xãkbija: kume-zi[j]a:
55 se tukedri: kerϑϑi: ade: urublijẽ
56 hãtahe: tubehi: prñnezi: se lihbeze: eh{b}-ije:
57 se=de=wẽ: zxxaza: se ñtuweriha: ade: se
58 xϑϑãna: xugaha: se xñnaha: se xñtawati
59 azzalãi: ñtarijeusehe: se(j)=ertaxssi-razahe:
60 ϑride: hriha: trjm̃milise: se=ti: te-ϑϑiweibi:
61 ade mẽ: leϑϑi: qlã: me=sitẽni: eb-[e]ija
62 garãi: zeusi: ñtewẽ: xñtawati: sber-ide:
63 xñtawati: tupelezije: se ñtewẽ: sux-inaje:
64 tupelezije: xñtawatije: sppart-[azi]


B strana.jpg
 
Poslednja izmena od moderatora:
Ostatak likijskog teksta sa strane C:

1 [.....e]ine n[....]tãtẽ: zisaprñna[je]
2 [widrñna]he: tideimi: se parzza: xbide: se sp-[part]ali[j]ahe:
3 trbbi: atãnas: zxxãte: terñ: me=
4 ñ[n]e=(e)mu: axagã: maraza: me ubu=hãtẽ: kbijẽti: se
5 utãna: sttati: sttala: ẽti: malijahi: pddãti
6 =dde=wẽ: zxxazãi ne une: mẽseweh: jm̃mi: se xbide
7 sttati mẽ: sttala: ẽti: qlahi=(e)bijehi: se mal{i}-jahi:
8 se[(j)]=ertemehi: se xñtawatehi: xbidẽñ-hi:
9 se=dde=we: sttati mẽ urublijẽ: me=i=ti: puwe-ti:
10 azzalã: dde=u trbbeite mẽ: esbẽte: xñt-awatedi
11 unabãjm̃me se mẽ kizzaprñna: widr-ñnah:
12 se=w=erijamãna telẽzijehi: qlã
13 arñnas: kehixñta: erbbedi ñt=ube: τer[.]
14 kizzaprñna: epri=ti: se parza: me=ñ[ne]: t[.. ]
15 mã: axa: se ñtepi kizzaprñnã: ttli[.....]
16 [.]e[..] tideimi ehbi arusñ: nene xla[..... ]
17 welẽ: τ[.]ãke ñtele aiti: tihe: zujm̃[m..... ]
18 taxa: se=i tez[.....] axã: ñtepi: t[........]
19 ñtejm̃me: arñnase: se[.]uzez[i......]


Snimi.PNG
 

Likijski jezik nije toliko dobro poznat, tako da je zaista dosta teško prevesti celi tekst. Ima dosta dilema no, zahvaljujući opštim saznanjima, a posebno višejezičnim natpisima, imamo okvirne predstave. Spomenik je podignut krajem V stoleća (ili početkom IV) pre naše ere u čast likijske vladajuće dinastije, odnosno njenih heroja i pobeda koje su izvojevali protiv Grka, a u sklopu dešavanja oko Peloponeskog rata (likijski gradovi bili su u Delskom savezu, a pošto nisu želeli da postanu deo atinske imperije, iskoristili su priliku da se pobune, što je 428. godine pre naše ere dovelo i do vojnog okršaka između Helena i Likijaca). Za detalje političkih okolnosti i okvire u kojima je ova stela nastala, više ovde: Thonemann, P. (2009), Lycia, Athens and Amorges', in J. Ma, N. Papazarkadas, and R. Parker (eds), Interpreting the Athenian Empire (London: Duckworth), 167-194.

Što se tiče grčkog teksta na strani C (od 20. do 31. reda), on izgleda ovako:

Grecki.PNG


20 [ ἐ]ξ οῦ τ' Εὐρώπην [ ᾽Α]σίας δίχα πόντος ἔνε[μ]ε[ν]
21 [ ο]ὐδές πω Λυκίων στήλην τοιάνδε ἀνέϑηκ(ε)ν
22 [ δ]ώδεκα ϑεοῖς ἀγορᾶς ἐν καϑαρῶι τεμένει
23 [ νικ]έων καὶ πολέμου μνῆμα τόδε ἀϑάν(α)τον
24 [... ]ις ὅδε ῾Αρπάγου υἱὸς ἀριστεύσας τὰ ἅπαν/τα
25 [ χερ]σὶ πάλην Λυκίων τῶν τότ' ἐν ἡλικίαι
26 [ πο]λλὰς δὲ ἀκροπόλες σὺν ᾽Αϑηναίαι πτολιπόρϑωι
27 [ π]έρσας συνγενέσιν δῶκε μέρος βασιλέας
28 ὧν χάριν ἀϑάνατοί οἱ ἀπεμν(η)σαντο δικαίαν
29 ἑπτὰ δὲ ὁπλίτας κτεῖνεν ἐν ἡμέραι ᾽Αρκάδας ἄν/δρας
30 Ζηνὶ δὲ π(λ)εστα τροπαῖα β(ρ)ότων ἔ(σ)[τ]ησεν ἁπάν(τ)ων
31 καλλίστοις δ' ἔργοις Κα[ρ]ίκα γένος ἐστεϕάνωσεν


Koristeći više različitih prevoda, evo mog prevoda na naš jezik:

Sve od vremena kada je okean
Razdvajao Evropu od Azije,
Nijedan Likijac nikada do sada nije podigao takvu stelu
Dvanaestorici bogova agore na njihovom svetom temenosu
[..] i ovaj besmrtni spomenik njegovim ratnim pobedama.
Bio je to [Ke]rej, sin Harpagov, najbolji u rvanju od svih mladih Likijaca njegovog doba;
Osvojivši mnoge akropolje uz podršku Atene, harača gradova
I raspodelivši deo svog kraljevstva po svojoj rodbini.
Kao priznanje, besmrtni bogovi su mu obezbedili odštetu
Usmrtio je sedam Arkađana hoplita u jednom danu
Onaj koji je postavio mnoge trofeje Zevsu od svih smrtnika

Ovenčan najpravičnijim delima dinastije Keriga

Ono što je vrlo interesantno jeste to što je Harpagov sin iz Kerigove kuće odlučio da u grčki deo epigrama uvrsti citat iz atinskog pobedničkog memorijala iz 449. godine, iz vremena Grčko-persijskih ratova, kada su Atinjani sa saveznicima udali teški poraz Azijatima (Kipar). Ovde, Likijci pretvaraju nešto što je trebalo da bude manifestacija helenskog paleopatriotizma i osećanja civilizacijske borbe između Evrope i Azije u sopstveno oružje. U literaturi se ističe da se u ovom korpusu likijskih spomenika može čak razabrati svojevrsni oblik azijatskog protonacionalnog identiteta.

Mada je to, naravno, u izvesnoj meri preterivanje, neki drugi spomenici persijskih satrapa iz Likije ukazuju na prve (samosvesne) naznake u istoriji čovečanstva o Aziji kao kulturnoj zajednici, civilizacijskom krugu; koji se u pobedničkoj steli iz Ksanta suprotstavlja (uspešno) neprijateljima iz Evrope. Ovde, Stubac iz Ksanta nastupa i kao forma objave Evropi, da nije sve gotovo iz vremena Grčko-persijskih ratova (499-449. godine pre naše ere). Iliti, naši bi rekli, poruka Azijata sa glasnom ćeraćemo se još :kez:. Kako je likija doslovno bila zemlja na razmeđu helenskog sveta i onog Ahemenidskog carstva, i nije neuobičajena pojava zato što upravo na graničnim područjima nastaju identiteti ljudi, zbog dihotomije mi-oni, a to posebno dolazi do izražaja kada postoje značajne etničke razlike, kakve su nesumljivo bile prisutne između Likijaca i starih Grka.
 
Poslednja izmena:
Likijci - Srbi, Licani.
Jos kad bi ti stari Grci stvarno postojali, a ne bili mit i izmisljotina.
Kao sto kaze Radovan Damjanovic, ima oce nas na eolskom grckom i ako je to grcki jezik onda sam ja Grk.
Djankarlo Tomecoli ima drugacije prevode teksta, i tvrdi da su Minojci stari evropljani i staro-sloveni, u prevodu Srbi.
Etrurci su u kasnijem periodu civilizacije, doktori dijagnostifikovali bolesti vracanjem gledanjem u jetru zivotinje, otuda grcka rec jater za lekar od jetre, i rec pedijatar.
 
evo mog prevoda na naš jezik:

Sve od vremena kada je okean
Razdvajao Evropu od Azije,
Nijedan Likijac nikada do sada nije podigao takvu stelu
Dvanaestorici bogova agore na njihovom svetom temenosu
[..] i ovaj besmrtni spomenik njegovim ratnim pobedama.
Bio je to [Ke]rej, sin Harpagov, najbolji u rvanju od svih mladih Likijaca njegovog doba;
Osvojivši mnoge akropolje uz podršku Atene, harača gradova
I raspodelivši deo svog kraljevstva po svojoj rodbini.
Kao priznanje, besmrtni bogovi su mu obezbedili odštetu
Usmrtio je sedam Arkađana hoplita u jednom danu
Onaj koji je postavio mnoge trofeje Zevsu od svih smrtnika

Ovenčan najpravičnijim delima dinastije Keriga

Čitati uz ovu muzičku podlogu:
 
Srbi su autohtoni i najstariji evropljani to je genetski dokazano I haplogrupa (evropski kromanjonci), sto je sasvim normalno i logicno.
Neka pigmejska i bantu plemena su najstariji afrikanci, australijski aboridzani su najstariji Australijanci, Kinezi i Japanci su najstariji mongoloidni narodi...
Oni koji tvrde lazi gluposti prvo amebe pa Srbi zlonamerno srbo-mrzci, oni bi da izgenocidisu Srbe da ne postoje kao narod uopste.
Nasao sam yt video gde su klasifikovani jezici najsrodniji sanskrtu, i meni nista nije cudno da vidim da u evropi ne postoje uopste slovenski jezici, svi jezici u tom videu koji je napravio neko zlonamerno se granaju od sansktra samo ne postoje uopste slovenski jezici i slovenski narodi kao evropski u toj tabeli podele jezika.
 
Ja i ne ucim iz yt, ponekad pogledam neka predavanja na yt od naucnika, akademika i ponekad postavim predavanje sa yt koje je odrzao negde neki profesor. Ali i yt videe prave neke osobe, pa mi je zanimljivo kako se napadaju ljudi koji pomenu istine da postoje srbo-mrsci, odmah skacu neki likovi da dokazu kako ne postoji ni jedan srbo-mrzac na celom svetu, a samo na yt vidim za sat vremena gomile videa po kojima Srbi i sloveni kao narod ne postoje na planeti zemlji po kreatorima videa.
Ono sto sam ja navodio i pisao je ozbiljna literatura, naucni radovi i strucnjaci.
 
Oni koji tvrde lazi gluposti prvo amebe pa Srbi zlonamerno srbo-mrzci,

Amebe pre Srba zlonamerna laž i glupost? Onda ipak Srbi prvo? :kez:

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

1 [.....e]ine n[....]tãtẽ: zisaprñna[je]
2 [widrñna]he: tideimi: se parzza: xbide: se sp-[part]ali[j]ahe:
3 trbbi: atãnas: zxxãte: terñ: me=
4 ñ[n]e=(e)mu: axagã: maraza: me ubu=hãtẽ: kbijẽti: se
5 utãna: sttati: sttala: ẽti: malijahi: pddãti
6 =dde=wẽ: zxxazãi ne une: mẽseweh: jm̃mi: se xbide
7 sttati mẽ: sttala: ẽti: qlahi=(e)bijehi: se mal{i}-jahi:
8 se[(j)]=ertemehi: se xñtawatehi: xbidẽñ-hi:

Spartanci [?] do [?] Tisafern, sin Hidarna, i Persijanci u Kaunu, i saveznici Spartanaca kada su se borili protivu Atenjana ja sam došao kao sudac za njih. Izdali su dvostruku garanciju: I u Hiteni stela će biti podignuta za Maliju na mestu boraca, a u Kaunu takođe stela će biti podignuta za lokalnu postaju i za Maliju i za Artemidu i za kralja Kauna.

https://linguistics.ucla.edu/people/Melchert/xanthosc3-9.pdf
 
Очекивано, тема је отишла у зајебанцију, што је на форумима неизбјежно, а и није лоше, нека мало шеге.

Славен је дао неки свој комотан превод, + за ентузијазам.

Када је већ тема ту, а пдф је историја, није лоше коју написати о Ликијцима. Да не одемо у ширину, занимљив краћи текст је овдје. Вриједан пажње је дио;
ЉУБАВ ПРЕМА СЛОБОДИ​
Ликијци су античка верзија данашњих Швајцараца: вредан, практичан и мирољубив народ, али веома ватрен када треба бранити слободу и независност. Грци су безуспешно покушавали да их поробе током првог миленијума пре наше ере. А колико су Ликијци волели слободу схватили су најбоље Персијанци док су око 540. године п.н.е. харали Малом Азијом. Они су осетили жесток отпор малобројних ратника града Ксантоса, главног града Ликије. А када је Ликијцима постало јасно да ипак немају шансе, окупили су своје жене и децу на акропољу и запалили их. Мушкарци су потом кренули у последњи јуриш и сви изгинули. (Нама ова прича можда познато звучи, а постоје и `теорије` које Ликијце повезују са Србима.) Слој пепела пронађен приликом ископавања у Ксантосу потврђује ову причу. На жалост, њихова смрт била је беспотребна јер се показало да је персијска власт била врло блага. Град су обновиле породице које су у време борбе биле ван града, верује се, у летњиковцима у околним брдима.
Овдје имамо Ксантос данас;
Ksantos.jpg

И чувени тзв. `Нереидин споменик`
Nerendin spomenik.jpg
 

Back
Top