Pa ima druga tema o tome. Novica je sve organizovao da se ubije ono tursko štene.
Dobro je što mu Mirko Aleksić i Novica Ceroviš odrezaše onu pjegavu glavu i odniješe na Cetinje na sušenje jer bi ona popadija i nju odnijela u Gacko Turcima. Ali eto, treba joj oprostiti. Bojala se za sina u Mostaru.
'Zbor okupi Petrovicu Rade,
na Cetinjsko polje kraj biljarde.
Crnogorske okupi vojvode,
da razgovore medjusobno vode.
O junastvu i o megdanima,
pa vladika progovori njima.
Braco moja i druzino draga,
osili se Smail-aga.
Sto je bitku dobio Grahovsku,
i pobio vojsku crnogorsku.
I posjece devet Petrovica,
vitka sablja Smaila Cengica.
No, ima li dobra kaurina,
da pogubi srpskog dusmanina.
Moju milu bracu da osveti,
onda ne bi zalio umreti.
...
'Vuk Karadzic o Smail-agi Cengicu
Smail-aga Cengic rodjen je 1780 (1788.) godine, a Vuk Karadzic 1787. godine, te su se kao savremenici dobro poznavali. Ni njihova mjesta rodjenja nisu mnogo udaljena, a time ni njih dvojica. Vukov zapis o agi glasi:
"Cengici su najznacajnija plemena u BiH, jer je kod njih bilo dosta begova i pasa. Za njega se govorilo da je medju prvim junacima u turskom carstvu. Crnogorski Drobnjaci bili su najhrabrija hercegovacka plemena, te su ubijali Turke i glave im odnosili svojim kucama.
Dolaskom Smail-age s 400 konjanika u Drobnjake da kupi harac, sukobio se s 400 uskoka naoruzanih puskama, te je tako mecima ubijen kada je na konju sa sabljom krenuo protiv Drobnjaka, ali na prevaru. Prevara je bila kukavicka, ali glava mu je odsjecena i odnesena.
...
I njemackim citaocima poznat Smail-aga Cengic
I njemackim citaocima, preko prevoda djela "Smrt Smail-age Cengica" upoznali su se sa likom age. I narodna poezija neprijateljski je naklonjana prema Cengicu, iako je bio junak tih vremena. Zato, izvjesni dr. F.S. Kraus je misljenje. Da je Smail-aga, i od strane Mazuranica, nepravedno i pogresno okarakterisan, iako je neustrasivi junak i nije na strani nocnih razbojnika Crne Gore.
Isti pisac Cengica smatra pravim Slavenom, a njegove ubice Crnogorce smatra - kukavicama, jer su ga prevarom ubile.
...
Skice i portreti Dervis-age Cengica, Dedage
Rodjen je 1823. godine u Kuli Fazlagica. Naslijedio je svoga oca poslije pogibije kao vojnik od 18. godina. Vodio je vojsku na Drobnjake i Pivu da osveti oca Smail-agu Cengica.
U boju na Tushinama porazio je Crnogorce, a u boju sa Dragom Kovacevicem, najvecim crnogorskim junakom, izvojevao je pobjedu.
Od 1855. godine je sevdzed - zapovjednik granicara u cinu nuvalaja (pukovnika). Tu duznost vrsio je punih 20 godina. Za vojnicke zasluge 1869. godine imenovan je pasom (titula danasnjeg generala). Bio je najomiljenij Cengic medju Gacanima.
Zivio je u Sarajevu, gdje je izgradio vilu, pa se taj dio naselja Sarajeva zove Cengic Vila.
Njegova kcerka Almasahanuma, rodica je velikana Bosne Safvet-bega Basagica - Redzepasica. Jos su tri sina ostala iza njega. Zalagao se za unapredjenje vjere.
Umro je 1876. godine, na putu u Sarajevo i sahranjen je kraj carsijske dzamije u Konjicu, gdje mu je i mezar.
Dedaga Cengic 1841. godine osvecuje oca Smail-agu
Dedaga Cengic iskupio je vojsku u januaru 1841. godine i potukao Drobnjake i Moracane i tako osvetio svog oca, posjekavsi 170 glava i popalivsi vise sela. Povratkom u Gacko okitio je mezar Smail-age posjecenim glavama.
Uz Dedagu Cengica u tom boju istakao se Mustafa (Mujo) Tanovic iz Brestica (Brestcanin), jer je Dedagi donio tri posjecene glave.
(Hajrudin Curic, Crnogorsko hercegovacki odnosi, Gajret 1931, str.227)
(Gatacki Kljuc i Cernica, Sacir Skaljic i Ibrahim Mehic, str. 68-79)'
http://www.camo.ch/smailagacengic.htm