Nikola Šubić Zrinjski, istorijska opera

[Hrvoje Cro]

Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca zacijelo je najpopularnije hrvatsko glazbeno scensko djelo. Oznaku narodnog djela zavrijedilo je povijesnim konotacijama te mu i zbog toga pripada aura umjetničke tvorevine za sva vremena. O strogo glazbenoj vrijednosti toga djela, odnosno o nekim manjkavostima libreta, mnogi su povjesničari glazbe, muzikolozi i kritičari rekli svoje. Zrinjski je, međutim, prošao mnoge kušnje vremena, estetičkih i inih prosudbi, te uspio prebroditi negativne ocjene izrečene glazbenom i pjesničkom tekstu. Danas mu, međutim, više ne treba obrana. Djelo govori samo za sebe. http://hr.wikipedia.org/wiki/Nikola_Šubić_Zrinjski_(opera)

Theodor Körner, pisac tragedije Zriny

"Ovoj je operi, kako i u prvom izdanju spomenuh, podlogom tragedija Th. Körnera".

Za poznatu romantičnu operu Ivana Zajca (poreklom Čeha) libreto je napisao Hugo Badalić 1876. prema nemačkoj tragediji Theodor-a Körner-a "Zriny" (Zriny: Ein Trauerspiel). Kerner je svoju najveću dramu napisao leta 1812, odnosno 64 godine prethodeći Badalićevoj preradi ove drame. ("Im Sommer 1812 schrieb Körner sein größtes Drama, den Zriny. Die Parallele des ungarischen Heldenkampfes gegen die türkischen Eroberer zu dem Freiheitskampf gegen die französische Fremdherrschaft war unverkennbar.")

Interesantno je da se u originalnoj tragediji koja ima pet činova Hrvati ili Hrvatska ne spominju, a Zriny ("Nikola Šubić Zrinjski) je Mađar. Evo komentara priređivača:

Prevod:
GROF ZRINY:
"I umreti morаmo,
Jer ni jedan Mađar kome su dragi njegova čast i njegov car
Za predaju ne zna!"

Mrkalj, dosadio si i Bogu i vragu sa svojim priglupim
fantazijama.
Upravo čitam knjigu "Susreti dviju kultura: Obitelj
Zrinski u hrvatskoj i mađarskoj povijesti" izdanoj 2012.
na hrvatskom i mađarskom jeziku u suradnji Matice
hrvatske i Mađarske akademije znanosti.
Knjigu su pisali hrvatski i mađarski znanstvenici i svi se slažu
u jednom. Zrinski su porijeklom HRVATI, a ti plači ako ti to
smeta, tvoj problem.

- - - - - - - - - -

to onaj madjar ?

Ne, nego Hrvat. Zašto vama smeta što su Zrinski
Hrvati, a Mađari nemaju problema s tim? Da se
čovjek zapita, zar ne?

 

[Urvan Hroboatos]

Ја само не знам ко још може да верује у то хрватско столетно наклапање и гомилу глупости које си набацао и које понављаш овде стално као папагај, али то ће све бити када на врби заврби, или што кажу стари латини epistula non erubescit.

Napis i nije upućen tebi, nego poluobaviještenima.
Ljudima koji su slabije informirani i potrebni su im
vjerodostojni podatci, a ne raznim fabulatorima koji
žive u njekim imaginarnim svjetovoma.

Za one koji žele više znanja o svemu tom, preporučio
bih i knjige Holzera i Katičića o hrvatskome jeziku:

http://lib.freescienceengineering.org/view.php?id=915335

http://lib.freescienceengineering.org/view.php?id=932297

Enciklopedijsko djelo, poput ovoga, daje konačnu sliku hrvatštine,
odprilike kao višesvezačno djelo o razvoju njemačkoga, spomenuto u poznatom
orječju Tafre i Košutarove: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=116824

http://www.croatica.hr/
:

 

[Лекизан]

Mrkalj, dosadio si i Bogu i vragu sa svojim priglupim
fantazijama.
Upravo čitam knjigu "Susreti dviju kultura: Obitelj
Zrinski u hrvatskoj i mađarskoj povijesti" izdanoj 2012.
na hrvatskom i mađarskom jeziku u suradnji Matice
hrvatske i Mađarske akademije znanosti.
Knjigu su pisali hrvatski i mađarski znanstvenici i svi se slažu
u jednom. Zrinski su porijeklom HRVATI, a ti plači ako ti to
smeta, tvoj problem.

Промашио си тему, овде и није рећ о породици Зринских већ о опери тј. драми која је послужила за ту оперу.
Зрински(пореклом Шубићи) су Хрвати а шта би друго и били.

 

[Mrkalj]

Промашио си тему, овде и није рећ о породици Зринских већ о опери тј. драми која је послужила за ту оперу.
Зрински(пореклом Шубићи) су Хрвати а шта би друго и били.

Ne bi se ti individuumi zvali "Hrvoje Cro" i "Hroboatos" (Hrvat) da su tu čista posla. Naprosto, kulu od karata neprestano moraš da održavaš HAZU-selotejpom.

 

[Mrkalj]

fabulatorima koji
žive u njekim imaginarnim svjetovoma

Nekidan u Dnevniku rekoše za HAZU baš to. Parafraziram - HAZU je pumpa kojom se pumpa probušena guma. Ono što je problem - rupa se proširuje i samim pumpanjem.

 

[matijakupa]

Nekidan u Dnevniku rekoše za HAZU baš to. Parafraziram - HAZU je pumpa kojom se pumpa probušena guma. Ono što je problem - rupa se proširuje i samim pumpanjem.

Uz sve razumijevanje za dokonost, nije mi jasna ta tvoja potreba da se baviš tuđim dvorištem?

Mada, jednom sam rekao već, da mi se čini da iza sve te tvoje zaokupljenosti Nadasve Hrvatima i onima koji će to tek postati, stoji neki davni predak Stipo, Anto ili Mato.....? Tada taj kompleks dobiva smisao, inače.....

 

[Mrkalj]

Pa de si, Mate, ovu sam temu samo za tebe pisao!

 

[matijakupa]

Pa de si, Mate, ovu sam temu samo za tebe pisao!

Ajde?

Baš ljepo od tebe što si me se sjetio, ja se tebe ne sjetim nikad!

Nego, nisi mi odgovorio na pitanje?

U vezi te opere i libreta za nju, pa to ti je u rangu tvojih već opjevanih promašaja.
Kakve veze ima na koga je mislio taj Kerner, to je uopće nebitno, pa ne misliš valjda da je Verdi kad je pisao Aidu provjeravao jel ona stvarno bila Etiopljanka?
Mislim, gluposti, nigdje veze, stvarno ne znam što si htio time reći, ali nije ti prvi puta.

 

[Сребрена]

U vezi te opere i libreta za nju

Nije Zajc usamljen slučaj u Koernerovom predlošku za libreto:

Vezano za nemačku tragediju Theodor-a Körner-a "Zriny" (Zriny: Ein Trauerspiel)., šta još nadjoh zanimljivo:

Franz Xaver Kleinheinz, njemački skladatelj, autor je scenske glazbe za Körnerov Zriny izvedene 1812. godine u Beču;
Franz Joseph František Gläser, češkoga podrijetla, djelovao u Kopenhagenu;skladao je scensku glazbu za Zriny izvedenu 1836. u Berlinu; riječ je o melodrami koja sadrži veliku uvertiru;
August Abramović Adelburg, violinist i skladatelj (Carigrad, 1. 9. 1830. –Beč, 2. 10. 1873; Njegov otac Eduard Abramović Adelburg rođen je u Brnu,radio kao austrijski konzularni činovnik u Carigradu), školovan u Beču, napisao je libreto i glazbu za operu Zriny;libreto je izvorno bio napisan na njemačkom jeziku.. Adelburg je, prema Franji Ksaveru Kuhaču, preveo libreto na mađarski jezik i, umetnuvši nekoliko brojeva u partituru s mađarskim narodnim napjevima i plesovima,4 ponudio je opernoj kući u Budimpešti. Adelburgova opera Zriny bila je praizvedena 22. lipnja 1868. u Pešti. Opera je nosila snažnu mađarsku atmosferu, osobito u tekstu (kao u Körnera)..Primjerice, August Abramović Adelburg Zrinskoga držao “besmrtnim osloboditeljem svjetova”, “Leonidom kršćanskoga doba”, “junakom naroda i sinom naroda junaka – viteške mađarske nacije” (Adelburg 1998: 585)
Adelburg je napisao i Proslov povijesnoj dramskoj glazbenoj fresci Zrinjski, u kojemu obrazlaže temu svoje opere (taj je tekst kasnije ubacio u tiskani libreto).

Albert de Vleeshouwer(1863. – ?), Belgijac o kojem ima malo podataka, ali se pretpostavlja da je skladao operu Zriny izvedenu 1895. godine, možda za “Flemish opera house” u Antwerpenu.
Također, njemački skladatelj Kurt Weill (Dessau, 1900. – New York,1950.) skladao je 1916. godine operu Zriny prema Körneru, no to je njegovo mladenačko djelo (zasad) izgubljeno.

Ludwig Deppe, njemački pijanist, autor je instrumentalne skladbe (uvertire)pod naslovom Körner’s Zriny (zacijelo je bio došao u doticaj s izvedbenim materijalom Gläserove opere Zriny u Berlinu); naposljetku,
Felix Draeseke, njemački operni skladatelj, koji je također napisao skladbu na tu temu pod naslovom Ouverture to Niklas Zriny.

Vodeći hrvatski istoričar, dr Tvrtko Jakovina kaže u emisiji na HRT 1 da je 1915. Srbima bilo ponuđeno da uzmu Slavoniju, BiH, Liku i deo Dalmacije i stvore srpsku državu. Istra i drugi deo Dalmacije bio je obećan Italiji. Ono malo Hrvatske, tzv. regija Hrvatska (Zagorje i oko Zagreba) trebala je ostati u sklopu Mađarske.

 

[Hrvoje Cro]

Vodeći hrvatski istoričar, dr Tvrtko Jakovina kaže u emisiji na HRT 1 da je 1915. Srbima bilo ponuđeno da uzmu Slavoniju, BiH, Liku i deo Dalmacije i stvore srpsku državu. Istra i drugi deo Dalmacije bio je obećan Italiji. Ono malo Hrvatske, tzv. regija Hrvatska (Zagorje i oko Zagreba) trebala je ostati u sklopu Mađarske.

Pa što da vam je ponuđeno, koga briga za to?

 

[dirigent_]

Ne znam kakve ovo veze ima sa Operom. Pozivam moderatore da dio o Londonskom ugovoru premjeste na pripadajuću temu zajedno sa ovim mojim upisom.

Novinar(?) portala malo presobodno tumači Jakovinine riječi. Ovu emisiju sam gledao u njezinom prvom prikazivanju i ne sjećam se ovoga što se tvrdi u članku. Naime Jakovina tvrdi da je Londonskim ugovorom dio hrvatskog teritorija ponuđen Talijanima i dio Srbima (čini mi se da ne precizira te dijelove!) i samo daje mogućnost da bi ostatak države (kojeg opet teritorijalno ne određuje!) mogao ostati zajedno s Mađarima (ne koristi formulaciju dio Mađarske!). Novinar preuzima osnovnu Jakovininu tezu - da je ulazak u Jugoslaviju bio dobar jer su u njoj ostale praktički sve hrvatske zemlje što je olakšalo kasnije nastajanje države u ovakvom obliku, na to dodaje neke svoje elemente i konstruira nešto slično Jakovininoj tezi, ali nipošto isto!
Ako griješim pozivam kolegicu Srebrenu da mi ukaže na dio video koji me demantira. Hvala.

 

[Сребрена]

Ne znam kakve ovo veze ima sa Operom. Pozivam moderatore da dio o Londonskom ugovoru premjeste na pripadajuću temu zajedno sa ovim mojim upisom.

Ima veze, s obzirom da se čak i posle Zajčeve smrti, i posle smrti autora tragedije u kojoj je Šubić Mađar,a po kojoj je Zajčev libretista napisao tekst, u političkom svetskom javnom mnenju o Hrvatima se govori samo kao o delu Ugarske, odnosno Mađarske.A ako je tako posle njihove smrti, onda je ranije bilo još jače izraženo.

Novinar(?) portala malo presobodno tumači Jakovinine riječi. Ovu emisiju sam gledao u njezinom prvom prikazivanju i ne sjećam se ovoga što se tvrdi u članku. Naime Jakovina tvrdi da je Londonskim ugovorom dio hrvatskog teritorija ponuđen Talijanima i dio Srbima (čini mi se da ne precizira te dijelove!) i samo daje mogućnost da bi ostatak države (kojeg opet teritorijalno ne određuje!) mogao ostati zajedno s Mađarima (ne koristi formulaciju dio Mađarske!). Novinar preuzima osnovnu Jakovininu tezu - da je ulazak u Jugoslaviju bio dobar jer su u njoj ostale praktički sve hrvatske zemlje što je olakšalo kasnije nastajanje države u ovakvom obliku, na to dodaje neke svoje elemente i konstruira nešto slično Jakovininoj tezi, ali nipošto isto!
Ako griješim pozivam kolegicu Srebrenu da mi ukaže na dio video koji me demantira. Hvala.

Slažem se da nisu doslovce date reči dr.Tvrtka, koga inače, vidim na mreži, baš i ne cene hrvatski mediji i deo stanovništva :Sudim po ovome:

Spojler

No, prema pisanju glasila Velike Britanije u Hrvatskoj, i mnijenja goldštainovskih povjesnika u Hrvatskoj (npr. Tvrtko Jakovina): „Hrvati su bili prljavi koljači, a Tomislav nije ni okrunjen … u nekakvim vukojebinama sličnijima Tolkienovim zlosretnim carstvima“ (Jutarnji list, 21. studenoga 2009.).

kao najgoru opciju on reče (na 1:36) da bi (da su pobednice Italija i Srbija uzele legitimno ponuđenu opciju) ostatak "hrvatskog teritorija" postao- "bilo mađarski, bilo slovenački"...
Poslušala sam opet intervju, i zaista nema nabrajanih teritorija pojedinačno.

Na 0:44 počinje pomen Londonskog ugovora
Na 0:53 kako je Italiji obećan ogromni dio Hrvatske
na 0:57 kako je "Italija pobjedila u I sv.ratu"i kako je " i Srbija pobjedila"
Na 1:01 "mogli su uzeti ono što im je bilo dano"
NA 1:08 "Hrvatska je imala,dakle, tu opciju da ostane bez onoga što bi pobednica Srbija dobila, i što bi pobednica Italija dobila
Na 1:27 "I ako netko misli da bi bilo lakše uzimati od Srbije jednog dana, od Italije jednog dana i onog malog dela što bi bio bilo mađarski, bilo slovenački u nekom obliku
Na 1:46 .."ili postati neki drugi faktor u Kraljevini SHS"

 

[Urvan Hroboatos]

Ne znam kakve ovo veze ima sa Operom. Pozivam moderatore da dio o Londonskom ugovoru premjeste na pripadajuću temu zajedno sa ovim mojim upisom.

Novinar(?) portala malo presobodno tumači Jakovinine riječi. Ovu emisiju sam gledao u njezinom prvom prikazivanju i ne sjećam se ovoga što se tvrdi u članku. Naime Jakovina tvrdi da je Londonskim ugovorom dio hrvatskog teritorija ponuđen Talijanima i dio Srbima (čini mi se da ne precizira te dijelove!) i samo daje mogućnost da bi ostatak države (kojeg opet teritorijalno ne određuje!) mogao ostati zajedno s Mađarima (ne koristi formulaciju dio Mađarske!). Novinar preuzima osnovnu Jakovininu tezu - da je ulazak u Jugoslaviju bio dobar jer su u njoj ostale praktički sve hrvatske zemlje što je olakšalo kasnije nastajanje države u ovakvom obliku, na to dodaje neke svoje elemente i konstruira nešto slično Jakovininoj tezi, ali nipošto isto!
Ako griješim pozivam kolegicu Srebrenu da mi ukaže na dio video koji me demantira. Hvala.

Jakovina nije ozbiljan povjesničar, nego ideologizirani
publicist. To što je stručno obrazovan, ne znači previše.
Tu je negdje i Snježana Koren, a i Mario Strecha (mslim da je ch).

Moderni hrv. povjesničari ozbiljne razine su Nikica Barić,
Ante Škegro, Barbara Kolar Dimitrijević, Lovorka Ćoralić itd
Iako postoji nekoliko iznimaka, općenito se može reći da je većina
stalne katedre za povijest na Fil fakultetu u Zagrebu neojugoslavensko publicistička
(uz iznimku, bar u glavnim radovima, njihova šefa Nevena Budaka).
Trajnija i vrjednija povijesna djela rade stručnjaci zaposelni u Hrvatskom institutu za povijest,
Institutu "Ivo Pilar", Leksikografskom zavodu MK, Povijesnom arhivu HAZU u
Dubrovniku, Arhivu u Zadru, Hrvatskim studijama itd.

Ovo su institucije u kojima se publiciraju vrijedni moderni radovi:
http://www.pilar.hr/
http://www.isp.hr/
http://www.lzmk.hr/
http://www.unizd.hr/Default.aspx?alias=www.unizd.hr/povijest&
http://www.zavoddbk.org/
...
dok je od ove ekipe: http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/index.php
vrijedno možda 2-4 osobe, a ostalo su trube

 

[Pumpaj Dinstanović]

Jakovina nije ozbiljan povjesničar, nego ideologizirani
publicist. To što je stručno obrazovan, ne znači previše.
Tu je negdje i Snježana Koren, a i Mario Strecha (mslim da je ch).

Moderni hrv. povjesničari ozbiljne razine su Nikica Barić,
Ante Škegro, Barbara Kolar Dimitrijević, Lovorka Ćoralić itd
Iako postoji nekoliko iznimaka, općenito se može reći da je većina
stalne katedre za povijest na Fil fakultetu u Zagrebu neojugoslavensko publicistička
(uz iznimku, bar u glavnim radovima, njihova šefa Nevena Budaka).
Trajnija i vrjednija povijesna djela rade stručnjaci zaposelni u Hrvatskom institutu za povijest,
Institutu "Ivo Pilar", Leksikografskom zavodu MK, Povijesnom arhivu HAZU u
Dubrovniku, Arhivu u Zadru, Hrvatskim studijama itd.

Ovo su institucije u kojima se publiciraju vrijedni moderni radovi:
http://www.pilar.hr/
http://www.isp.hr/
http://www.lzmk.hr/
http://www.unizd.hr/Default.aspx?alias=www.unizd.hr/povijest&
http://www.zavoddbk.org/
...
dok je od ove ekipe: http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/index.php
vrijedno možda 2-4 osobe, a ostalo su trube

Reći za nekoga ko je redovni profesor na Katedri za svjetsku povijest novog vijeka Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da nije ozbiljan je pretjerano.

Pa Jakovina je upravo preko tih institucija i objavljivao; i preko Hrvatskog instituta za povijest, i preko Instituta 'Ivo Pilar', u kojem je on bio i zaposlen.

 

[Urvan Hroboatos]

Reći za nekoga ko je redovni profesor na Katedri za svjetsku povijest novog vijeka Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da nije ozbiljan je pretjerano.

Pa Jakovina je upravo preko tih institucija i objavljivao; i preko Hrvatskog instituta za povijest, i preko Instituta 'Ivo Pilar', u kojem je on bio i zaposlen.

Da, i ? Iako ne bih upotrijebio ovakvu retoriku, Jakovina je realno-
na stranu epiteti- prikazan ovdje:
http://www.hrsvijet.net/index.php?o...iar-tvrtko-jakovina&catid=1:politika&Itemid=9

Tu su Klasići, Korenica, Strecha,... jedva ih i razlikujem.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Da, i ? Iako ne bih upotrijebio ovakvu retoriku, Jakovina je realno-
na stranu epiteti- prikazan ovdje:
http://www.hrsvijet.net/index.php?o...iar-tvrtko-jakovina&catid=1:politika&Itemid=9

Tu su Klasići, Korenica, Strecha,... jedva ih i razlikujem.

Da si napisao marginalan/na margini i 'ajde; ali neozbiljan je stvarno po mom mišljenju pogrešna kvalifikacija.
Jakovina meni djeluje kao neko ko nije pri vrhu hrv. istorijske zajednice, ali svakako vrlo ozbiljan i možda malo 'zelen' - al' vidjećemo mi od njega još dosta. Evo ako se ne varam uskoro od njega izlazi što je priredio veliku zbirku Hrvati u Prvom svjetskom ratu (od Galipolja do Galicije), gdje će izaći i neke prvi puta objavljene fotografije, do sada javnosti potpuno nepoznate.

Ovo je neozbiljni istoričar:

Sačuvaj bože škole u kojoj taj čovjek predaje; sreća da je njima istorija na margini po relevantnosti školskog programa...

 

[dirigent_]

o Hrvatima se govori samo kao o delu Ugarske, odnosno Mađarske.A ako je tako posle njihove smrti, onda je ranije bilo još jače izraženo.

"samo kao" su prečvrste riječi, slažem se da se o Hrvatskoj često govorilo kao o djelu Ugarske. U tome ne vidim ništa novoga niti vidim da to itko spori.

No, i Vi, kolega, niste tačno preneli reči dr Tvrtka.... evo skraćenog snimka:

Zahvaljujem se na ispravci. Dodao bih i jednu dodatnu kraću ispravku - naime ne kaže slovenački nego

bilo sa Slovencima u nekom obliku.

Kad smo već spomenuli o Jakovini, a o Koren imam dosta visoko mišljenje. Što opet ne znači da se bezuvjetno slažem sa svim njihovim stavovima.
Koliko znam Jakovinino primarno područje interesa nije Prvi svjetski rat nego druga Jugoslavija i pokret nesvrstanih.

 

[Mrkalj]

Reći za nekoga ko je redovni profesor na Katedri za svjetsku povijest novog vijeka Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da nije ozbiljan je pretjerano.

Pa Jakovina je upravo preko tih institucija i objavljivao; i preko Hrvatskog instituta za povijest, i preko Instituta 'Ivo Pilar', u kojem je on bio i zaposlen.

Kak ne kužiš da su svi koji nisu veliki Hrvati - neozbiljni, loši, odnosno, fragmentarno, u onom sa čim se Hrobi slaže "neloši", a u onom sa čim se ne slaže su "promašili"; čak je i Bulču Laslo kojem je Hrobi podigao vanvremenski vikipedijski epitaf od najcrnjeg mermera, a nakon nevelikohrvatskih stavova izrečenih u poslednje vreme, postao "izlapeo".

Najviše o Hrobiju govori to što en passant lepi etikete ljudima čiji ni jedan jedini rad u celosti nije pročitao.

 

[Urvan Hroboatos]

Da si napisao marginalan/na margini i 'ajde; ali neozbiljan je stvarno po mom mišljenju pogrešna kvalifikacija.
Jakovina meni djeluje kao neko ko nije pri vrhu hrv. istorijske zajednice, ali svakako vrlo ozbiljan i možda malo 'zelen' - al' vidjećemo mi od njega još dosta. Evo ako se ne varam uskoro od njega izlazi što je priredio veliku zbirku Hrvati u Prvom svjetskom ratu (od Galipolja do Galicije), gdje će izaći i neke prvi puta objavljene fotografije, do sada javnosti potpuno nepoznate.

Ovo je neozbiljni istoričar:

Sačuvaj bože škole u kojoj taj čovjek predaje; sreća da je njima istorija na margini po relevantnosti školskog programa...

Ili recimo dr Nikola Žutić, čovjek koji je i doktorirao, i radi u Institutu za savremenu istoriju i bio je jedan od autora školskog udžbenika (sic) za završne razrede srednjih škola, 2002-09; autor još i drugih raznih publikacija, jednom i u koautorstvu sa jednim SANU akademikom. Inače i vrlo istaknuti član Srpske radikalne stranke (čiji je dugo bio i poslanik u NS RS) koji redovno daje svakojake izjave, a i jedan od rijektih ličnosti od struke među deretićevcima.

Dobro, ovo bi se otegnulo u.... No kad si me već potegnuo za jezik.

1. Jakovinu nisam nješto čitao, no nastupi toga lika su jadni. To je neozbiljni
jugoapologet. Stalno su ga dovlačili na TV (možda i dalje, jer ne gledam TV
dosta dugo, samo tu i tamo danske serije) da prosipa pamet, a ono što je pričao bile su ispraznice ili floskule
kao da ih baja kakav pionir na zakletvi drugu Titi.

2. u RH tek se pišu ozbiljnije povijesti Jugoslavija, a nije bez razloga
što su do sad najbolju napisali Radelić, Marijan i Bing, izdanje ŠK.
Za ozbiljno proučavanje te pojave treba dugo vremena i nijansiranijih obradbi,
a ne obranaška partizanština koja djeluje apsurdno.

3. čovjek može biti stručnjak na svom polju, a u ocjenama nedavne prošlosti truba.
N.pr., po mom sudu, sjajan je povjesničar starije povijesti Dubravko Lovrenović
(Sarajevo), no glede moderne politike i društva, kad je bio u sukobu s povjesničarem
i časnikom bivšega HVO-a Ivicom Lučićem (HIP)- ispao je katastrofa. Koga to zanima, lako
može naći argumente jdne i druge strane na svemreži. Jakovina pak, budući da se bavi
modernome poviješću, nema baš prolaz kao njetko tko bi bio vrstan u uskostručnome
polju, a eventualno zabrazdio u njekim kontroverzama izvan toga.
Ivo Banac je druga priča. On jest sjajan povjesnik 19. i dijela 20. st., no slaba mu je strana
Tuđman, kod kojeg je mislio da će postati ministar vanjskih poslova, pa kad nije,
onda je počeo o Bosni posve iracionalno i ne da mu se ništa dokazati (dobro, pod
zadnje je reterirao).

4. valja na koncu reći da iako ne volim te teorije urote, ne može se zanijekati
da razni stranci, poglavito Amerikanci, Britanci i Nijemci, pokušavaju tu krojiti
neke suglasnosti oko kojih se ne može doći. Pa financiraju međunarodne skupove
na koje pozivaju njima podobne povjesničare i sl., a oni koji im "štrče", njih
marginaliziraju. To na koncu nema njeku dugotrajnu vrijednost, jer prave stvari ipak isplivaju.
Nu, privremeneo se stvara pogrješan dojam o nekoj velikoj važnosti i umnosti
raznih likova koji nisu neki kalibri. Npr. u polju književnosti, istinski vrijedne, nagrade
i prijevode dobijaju protegei tih udruga, poput Drakulićke, Jergovića, Ugrešićke,...
koji su spisateljski trećeligaši. Prvoklasni pisci koji su objavili djela u posljednjih
10-15 godina, i to svjetskoga kalibra (Tomislav ladan, Irena Vrkljan, Slobodan Novak,
Dubravko Detoni, Luko Paljetak, Viktor Žmegač,...)- za njih vanjski sponzori ne mare
jer se ne uklapaju u njihove sheme.
To se odnosi na skoro sva polja koja uključuju kontroverze (historiografija,
politička književnost, jezik, razne povijesti umjetnosti, ...).

Najbolje se to vidjelo u aferi oko UDBAša Perkovića i Mustača, kad su
navodno nepristrani likovi doveli zemlju na rub teškoga sukoba s EU
i Njemačkom samo da zaštite vlastite interese koji bi pretrpjeli težak udarac
kad bi raja doznala za njihova muljanja i mafijašenja.

 

[Pumpaj Dinstanović]

U jednome je Mrkalj u pravu, a to je da je tebi biti (hrv.) nacionalista nekakva u startu pozitivna kvalifikacija, koja dotičnoj osobi uzdiže na neki način kredibilitet u očima...ili se bar tako stiče dojam.

 

[Mrkalj]

Ili recimo dr Nikola Žutić, čovjek koji je i doktorirao, i radi u Institutu za savremenu istoriju i bio je jedan od autora školskog udžbenika (sic) za završne razrede srednjih škola, 2002-09; autor još i drugih raznih publikacija, jednom i u koautorstvu sa jednim SANU akademikom. Inače i vrlo istaknuti član Srpske radikalne stranke (čiji je dugo bio i poslanik u NS RS) koji redovno daje svakojake izjave, a i jedan od rijektih ličnosti od struke među deretićevcima.

Sa Slavenovog linka na dnevno.hr:

" srpske tragove vidi čak i zapadnije nego Vojislav Šešelj: u Istri, Primorju, Gorskom Kotaru i na Žumberku."

Ti ih, Slavene, ne vidiš?

 

[Urvan Hroboatos]

U jednome je Mrkalj u pravu, a to je da je tebi biti (hrv.) nacionalista nekakva u startu pozitivna kvalifikacija, koja dotičnoj osobi uzdiže na neki način kredibilitet u očima...ili se bar tako stiče dojam.

Pa da vidimo. Hrv. nacionalist je, realno, Josip Jurčević, a
ne bih rekao da je neki zaslužan povjesničar koji je bitno nešto
napravio. To su i razni fikcionari kao Stjepan Krizin Sakač, ili
na drugim područjima poput lingvistike Mate Šimundić ili hrpa
podvižnika s metapedije.

Jakovina i slični su jugonacionalisti, a ne neki uravnoteženi povjesničari,
bar koliko -toliko nepristrani, kakva im god bila intimna stajališta.
Jakovina i nije ništa bitno spoznao ni odkrio, nije bacio nikakvo
svjetlo ni razlučio bitno od nebitnoga. To je samo apologetika, publicistika
i ništa više.

I usput- neki su amateri kao Zvonimir Kulundžić - taj je stvarno bio nacionalist-
bili u pravu u pogledu povijesnih istraživanja, a kvalificirani znalci kao Nada Klaić,
koja je isto ulazila u polemiku s njim- ispala je posve u krivu (slučaj tiskare u Kosinju).

 

[Urvan Hroboatos]

Kak ne kužiš da su svi koji nisu veliki Hrvati - neozbiljni, loši, odnosno, fragmentarno, u onom sa čim se Hrobi slaže "neloši", a u onom sa čim se ne slaže su "promašili"; čak je i Bulču Laslo kojem je Hrobi podigao vanvremenski vikipedijski epitaf od najcrnjeg mermera, a nakon nevelikohrvatskih stavova izrečenih u poslednje vreme, postao "izlapeo".

Najviše o Hrobiju govori to što en passant lepi etikete ljudima čiji ni jedan jedini rad u celosti nije pročitao.

Opet tlapiš.
Laszla držim, kao i prije, za veleznalca hrvatskoga i majstora prevoditelja.
Zato sam i podupro, gdje god je moguće, njgeov prijevod klinopisnih tekstova
"Hvalopjev suncu".

Nu, uvijek sam držao da je njegovo bitno stanovište- o kom imam
cijelu prepisku s njekim njegovima epigonima- o povijesti i samobiti
hrvatskoga jezika promašeno i da ne odgovara istini niti naravi hrvatskoga.
To sam i obrazložio tim manijacima, što je i uzrokovalo prijekid trajnije prepiske.

Laszlo od svojih stajališta nije odstupio ni za mrvu, i ne vidim o čem ti to
fantaziraš.

 

[Mrkalj]

Opet tlapiš.
Laszla držim, kao i prije, za veleznalca hrvatskoga i majstora prevoditelja.
Zato sam i podupro, gdje god je moguće, njgeov prijevod klinopisnih tekstova
"Hvalopjev suncu".

Nu, uvijek sam držao da je njegovo bitno stanovište- o kom imam
cijelu prepisku s njekim njegovima epigonima- o povijesti i samobiti
hrvatskoga jezika promašeno i da ne odgovara istini niti naravi hrvatskoga.
To sam i obrazložio tim manijacima, što je i uzrokovalo prijekid trajnije prepiske.

Laszlo od svojih stajališta nije odstupio ni za mrvu, i ne vidim o čem ti to
fantaziraš.

Važi, a bilo bi lepo od tebe da ponudiš potvrdu pre 2009. gde govoriš o tom promašaju.

 

[Urvan Hroboatos]

Važi, a bilo bi lepo od tebe da ponudiš potvrdu pre 2009. gde govoriš o tom promašaju.

Koja je to potvrda prije 2009., i zašto bi bila baš onda ?
Jednostavno ne znam o čemu pričaš.