Najbolje drzavne uredjenje

Dardania

Primećen član
Banovan
Poruka
503
Parlamentarna demokratija se pokazala kao prevazidjen sistem koji ne funkcionise bas najbolje i ne donosi veliki napredak.

Sta je po vama najbolje drzavno uredjenje??

anarhija
aristokratija
autoritarizam
autokratija
demokratija
direktna demokratija
predstavnička demokratija
demokratska globalizacija
despotizam
diktatura
jednopartijska država
kleptokratija
komunistička država
kritarhija
kritokratija
meritokratija
monarhija
apsolutna monarhija
ustavna monarhija
oligarhija
ohlokratija
plutokratija
republika
kapitalistička republika
mešovita vlada
parlamentarna republika
socijalistička republika
ustavna republika
pleme
teokratija
timokratija
tiranija
totalitarizam
fašizam
feudalizam
 
Parlamentarna demokratija se pokazala kao prevazidjen sistem koji ne funkcionise bas najbolje i ne donosi veliki napredak.

Sta je po vama najbolje drzavno uredjenje??

anarhija
aristokratija
autoritarizam
autokratija
demokratija
direktna demokratija
predstavnička demokratija
demokratska globalizacija
despotizam
diktatura
jednopartijska država
kleptokratija
komunistička država
kritarhija
kritokratija
meritokratija
monarhija
apsolutna monarhija
ustavna monarhija
oligarhija
ohlokratija
plutokratija
republika
kapitalistička republika
mešovita vlada
parlamentarna republika
socijalistička republika
ustavna republika
pleme
teokratija
timokratija
tiranija
totalitarizam
fašizam
feudalizam

Tesko da 15% foruma zna sve te oblike državnog uredjenja... Ako zna pola, dobro je.

P.S. Ne kažem da bi trebalo da ih zna, samo konstatacija!
 
Oligarhija – vladavina manjine (грчки oligos – мало и arkhê – владање), je vrsta vlasti u kojoj većina političke moći je u rukama malog dela populacije ali koje je normalno najmoćnije bilo po svom bogatstvu, vojnoj sili, strahovladi ili političkom uticaju.

Politički analitičari kažu da je svako društvo neizbežno oligarhijsko ma koji politički sistem gledali. Broj članova oligarhije ne predstavlja jedan siguran kriterijum za određivanje oligarhijskog sistema. S toga je bitno analizirati s više pažnje kriterijume pripadnosti oligarhijskom društvu: kako postati član, kako isti ostati i kako izaći iz tog društva. Razne vrste kriterijuma, više ili manje službene i više ili manje stabilne u vremenu, mogu ući u igru. Oligarhije su složeni politički sistemi sa često više krugova moći, koja je sve više i više koncentrisana, specijalizovana skladno domenu moći na primer ekonomska, pravna, religiozna, vojna, tehnološka itd. čije izražavanje je često diskretno i kolegijalno. U tom slučaju obično govorimo o dominantnim porodicama za koje politička pozicija jeste deo nasledstva koji se prenosi deci i čije obrazovanje je organizovano u toj perspektivi. Najaktuelniji primer koji nam je svima poznat takvog ponašanja jesu porodice Buš i Kenedi u Sjedinjenim Američkim Državama. Treba reći da oligarhijsko društvo je nestabilno, njegova moć se menja vremenom (bilo da opada ili raste) i taj fenomen je dodatno zakomplikovan spoljašnjim uticajima, na primer ratni uslovi dopuštaju jednom pojedincu da koncentriše i uzme veliki deo moći ali uz rizik da će oligarhija nestati bilo porazom bilo pobedom (Rim koji je i pored osvajanja doživio debakl ).
 
Aristokratija je vrsta vladavine koju čine male privilegovane klase ili manjine sastavljene od onih najbolje kvalivikovanih za upravljanje. Pojam aristokratija je značio u staroj Grčkoj sistem vladanja kao „vladavinu najboljih“. Reč je izvedena od dve grčke reči: „aristo“ što znači najbolje i „kratia“ što znači vladati.

Grčki filozofi, Platon i Aristotel, pod aristokratijom su podrazumevali sistem „vladavine najboljih“, moralno i intelektualno superiornijih koji, pretpostavlja se, vladaju u interesu stanovništva. Ova vrsta vladavine se razlikuje od monarhije ili tiranije, oligarhije i timokratije, kao i od mnogih vrsta demokratije. Budući da je „najbolji“ vrednosna i subjektivna kategorija, vrlo je teško objektivno i kvalitativno razlikovati aristokratiju od oligarhije ili timokratije. Pošto monarhija takođe ima i aristokratiju i pošto se biraju najbolji i u demokratskim sistemima, može se reći da su po definiciji i u njima prisutni elementi aristokratije. Iz ovih razloga, pojam aristokratija se koristi i za označavanje sistema gde postoji jedan viši sloj koji upravlja širim slojem nekog društva. Stoga, viši rang neke vlade čini politička aristokratija države, najviši sloj u religiji čini aristokratiju crkve i najbogatiji industrijalci i finansijeri čine aristokratiju ekonomskog bogastva.

U širem značenju rečju aristokratija se misli na bogatiji sloj društva, na porodice i naslednike već dokazanih vlastodržaca, pa i na plemstvo koje je ostvarilo različite beneficije u društvu recimo kroz junaštvo u ratovima njihovih predaka.

Kroz istoriju se smatralo da pripadnici aristokratije ne samo da imaju veća prava nego drugi ljudi, već tada imaju i veće obaveze da se vladaju pristojno, plemenito, uzvišeno i darežljivo. Oni su često bili stupovi društva, i ako je njihovo vladanje bilo uzvišeno, tada je i društvo u celini bilo prosperitetno. Vredi i obratno.
 
Oligarhija – vladavina manjine (грчки oligos – мало и arkhê – владање), je vrsta vlasti u kojoj većina političke moći je u rukama malog dela populacije ali koje je normalno najmoćnije bilo po svom bogatstvu, vojnoj sili, strahovladi ili političkom uticaju.

Politički analitičari kažu da je svako društvo neizbežno oligarhijsko ma koji politički sistem gledali. Broj članova oligarhije ne predstavlja jedan siguran kriterijum za određivanje oligarhijskog sistema. S toga je bitno analizirati s više pažnje kriterijume pripadnosti oligarhijskom društvu: kako postati član, kako isti ostati i kako izaći iz tog društva. Razne vrste kriterijuma, više ili manje službene i više ili manje stabilne u vremenu, mogu ući u igru. Oligarhije su složeni politički sistemi sa često više krugova moći, koja je sve više i više koncentrisana, specijalizovana skladno domenu moći na primer ekonomska, pravna, religiozna, vojna, tehnološka itd. čije izražavanje je često diskretno i kolegijalno. U tom slučaju obično govorimo o dominantnim porodicama za koje politička pozicija jeste deo nasledstva koji se prenosi deci i čije obrazovanje je organizovano u toj perspektivi. Najaktuelniji primer koji nam je svima poznat takvog ponašanja jesu porodice Buš i Kenedi u Sjedinjenim Američkim Državama. Treba reći da oligarhijsko društvo je nestabilno, njegova moć se menja vremenom (bilo da opada ili raste) i taj fenomen je dodatno zakomplikovan spoljašnjim uticajima, na primer ratni uslovi dopuštaju jednom pojedincu da koncentriše i uzme veliki deo moći ali uz rizik da će oligarhija nestati bilo porazom bilo pobedom (Rim koji je i pored osvajanja doživio debakl ).

Aristokratija je vrsta vladavine koju čine male privilegovane klase ili manjine sastavljene od onih najbolje kvalivikovanih za upravljanje. Pojam aristokratija je značio u staroj Grčkoj sistem vladanja kao „vladavinu najboljih“. Reč je izvedena od dve grčke reči: „aristo“ što znači najbolje i „kratia“ što znači vladati.

Grčki filozofi, Platon i Aristotel, pod aristokratijom su podrazumevali sistem „vladavine najboljih“, moralno i intelektualno superiornijih koji, pretpostavlja se, vladaju u interesu stanovništva. Ova vrsta vladavine se razlikuje od monarhije ili tiranije, oligarhije i timokratije, kao i od mnogih vrsta demokratije. Budući da je „najbolji“ vrednosna i subjektivna kategorija, vrlo je teško objektivno i kvalitativno razlikovati aristokratiju od oligarhije ili timokratije. Pošto monarhija takođe ima i aristokratiju i pošto se biraju najbolji i u demokratskim sistemima, može se reći da su po definiciji i u njima prisutni elementi aristokratije. Iz ovih razloga, pojam aristokratija se koristi i za označavanje sistema gde postoji jedan viši sloj koji upravlja širim slojem nekog društva. Stoga, viši rang neke vlade čini politička aristokratija države, najviši sloj u religiji čini aristokratiju crkve i najbogatiji industrijalci i finansijeri čine aristokratiju ekonomskog bogastva.

U širem značenju rečju aristokratija se misli na bogatiji sloj društva, na porodice i naslednike već dokazanih vlastodržaca, pa i na plemstvo koje je ostvarilo različite beneficije u društvu recimo kroz junaštvo u ratovima njihovih predaka.

Kroz istoriju se smatralo da pripadnici aristokratije ne samo da imaju veća prava nego drugi ljudi, već tada imaju i veće obaveze da se vladaju pristojno, plemenito, uzvišeno i darežljivo. Oni su često bili stupovi društva, i ako je njihovo vladanje bilo uzvišeno, tada je i društvo u celini bilo prosperitetno. Vredi i obratno.


Hvala lepo, ali to nisu drzavna uredjenja.:)
 
Parlamentarna demokratija se pokazala kao prevazidjen sistem koji ne funkcionise bas najbolje i ne donosi veliki napredak.

Sta je po vama najbolje drzavno uredjenje??

anarhija
aristokratijaautoritarizam
autokratija
demokratija
direktna demokratija
predstavnička demokratija
demokratska globalizacija
despotizam
diktatura
jednopartijska država
kleptokratija
komunistička država
kritarhija
kritokratija
meritokratija

monarhija
apsolutna monarhija
ustavna monarhija
oligarhija
ohlokratija
plutokratija
republika
kapitalistička republika
mešovita vlada
parlamentarna republika
socijalistička republika
ustavna republika
pleme
teokratija
timokratija
tiranija
totalitarizam
fašizam
feudalizam

sve boldovano nisu drzavna uredenja..
p.s. nadam es da nisam koje prreskocila
 
sve boldovano nisu drzavna uredenja..
p.s. nadam es da nisam koje prreskocila

Evo ti podaci o ohlokratiji...

Ohlokratija (grč. οχλοκρατια, lat. ochlocratia) je naziv koji se koristi za vladavinu rulje ili mase ljudi, odnosno njenu sposobnost da utiče na ustavne vlasti.

Polibije vidi opasnost degradacije demokratije u ohlokratiju kada njene vrline propadaju, te masa ljudi dalje nemaju za cilj interes svih već jedino svoje i svojih grupacija.





Ovaj sistem i nije toliko los.

U anticko vreme su postojale narodne skupstine u kojima su se okupljali svi punoletni gradjani u cilju donosenja vaznih odluka. Tako nesto nije lose ni danas sprovoditi...
 

Back
Top