Pa pročitaj(te) one radove i naći ćeš odgovor. Ne mogu vam ja sve servirat
Al čisto ka primjer predmet koji se veže za dobar dio ondašnjih Slavena jer je normalno da ćemo zadržat neke istovjetne običaje prilikom sahrane(mislim i danas ih imamo, a di nećemo onda):
Na prvom mjestu osvrćemo se na unikatni primjerak naušnice s ukrasom u obliku spiralnog stošca iz grobne cjeline 12 (Tabla VII, 2).21 Taj tip naušnice Giesler je u svojoj tipološkoj podjeli označio kao tip 19. U grobovima se takva vrsta nakita pojavljuje pojedinačno. Provlačile su se kroz vrpcu oko glave.
Vinski ih drži prijelaznim oblikom nakita između avaro-slavenskog razdoblja i bjelobrdske kulture.22 Pojavljuju se učestalo u inventaru grobova djece ili mlađih ženskih osoba u Panoniji i Podunavlju (Austrija, Mađarska,Moravska, Slovačka, Bugarska) te u Makedoniji i Albaniji.23 Analogije susrećemo primjericeu groblju Ptuj-Grad24 i Zagreb-Kaptolu.25 Pratimo ih u vremenskom rasponu od prijelaza 8.i 9. stoljeće, preko druge polovine 9. i prve polovine 10. stoljeća,26 do u ranu fazu I. stupnja bjelobrdskih groblja istočne Slavonije, Srijema i zapadne Vojvodine.27Takve naušnice vrlo su rijedak nalaz na području ranosrednjovjekovne Hrvatske (Goricau Strančama, Sv. Križ u Ninu, Međine u Plavnom), gdje ih Petrinec s pravom opredjeljuje uvrijeme oko sredine 9. stoljeća.
A na istom groblju pronalazimo i predmete koji se očito vežu samo za nas i terirtorij koje smo naselili:
Karičice s nataknutim staklenim zrnom s područja rano srednjovjekovne Hrvatske Petrinec okvirno datira u vremenski raspon od kraja 9. do početka 11. stoljeća s težištem na 10. stoljeću.29
Nekoliko takvih karičica otkriveno je u sjeverozapadnoj Bosni, primjerice u groblju na redove u Gomjenici.30 Na Bagruši se pojavljuje u grobnoj cjelini 73 (Tabla XVII,1).31 Petrinec navodi i tipološki srodne primjerke s područja rasprostiranja karantansko-köttlachske kulture u susjednoj Sloveniji,32 odnosno i u Istri.33 U inventaru groblja na redove sjeverozapadne Bosne, posebice u Gomjenici kraj Prijedora34 i na Bagruši,35 sljepoočničarke s jednom vodoravno postavljenom jagodom tvore, zajedno s drugim predmetima starohrvatskoga kulturnog kruga, zanimljivu skupinu.36 U groblju na položaju Bagruša ta je atraktivna skupina nakita registrirana u grobnoj cjelini 125 (Tabla XX), potom 132 (Tabla XXI, 3,5) i u 137. Posebice je znakovita, s obzirom na inventar, grobna cjelina132, na koju se podrobno osvrćemo u nastavku, poglavito u svezi s karičicama sa S-petljom,običnim karikama i prstenima tip 38b s kojima tvore zanimljiv ansambl (Tabla XXI).Sljepoočničarke su najkarakterističniji nakit u okviru grobalja s kršćanskim načinom pokapanja.37 Ishodišta i uzore toj skupini sljepoočničarki treba svakako tražiti u krugu umjetničkog obrta kasne antike, tj. u Bizantu.
Međutim, svojom brojnošću i rasprostranjenošću prekrile su čitavo ozemlje ranosrednjovjekovne Hrvatske te ih valja smatrati isključivo nakitnom tvorevinom staro hrvatskoga kulturnog kruga. Sljepoočničarke s dvije jagode iznimno su rijetka pojava na tlu ranosrednjovjekovne kneževine Hrvatske, koja je ondje zastupljena, primjerice, parom srebrnih pozlaćenih sljepoočničarki s dvije jagode s Crkvine u Biskupiji koje Petrinec datira na kraj 9. ili u prvupolovinu 10. stoljeća.38 Iz Crkvine u Biskupiji potječe, nadalje, i par brončanih sljepoočničarki s dvije kuglaste jagode kojima je najbliža analogija jedna izvan groba slučajno otkrivena sljepoočničarka s dvije jagode iz groblja na redove na Bagruši u Petoševcima.39 S prostora ranosrednjovjekovne Hrvatske poznate su naušnice bjelobrdske kulture koje se ondje prema usustavljenju Petrinec pojavljuju u sedam inačica, pri čemu je u tu opću podjelu uvrštena i skupina karičica sa završetkom u obliku S-petlje. Takve lijevane naušnice bjelobrdske kulture i karičice sa S-petljom pojavljuju se ondje u grobljima s kršćanskimnačinom pokapanja i ponekad na grobljima uz crkve.40