Na kraju ostaješ stranac (AfD: bljak)

Le Pen preti AfD-u raskidanjem poslaničke grupe EUOd:

25. januara 2024. u 15:44

Desničarska populistkinja Le Pen želi da postane predsednik Francuske 2027. godine. Ali ona ne želi da ima veze sa planovima za masovno proterivanje, o kojima su raspravljali neki članovi AfD-a. Le Pen preti AfD-u raskidanjem zajedničke frakcije EU.

Zajednička frakcija AfD-a i Nacionalne skupštine (RN) u Evropskom parlamentu mogla bi da bude na ivici kolapsa – jer je vođa frakcije RN Marin Le Pen zapretila da će prekinuti savez. Povod su izveštaji o tajnom sastanku u Potsdamu između političara AfD i desničarskih ekstremista o masovnom proterivanju ljudi migrantskog porekla iz Nemačke.

„Potpuno se ne slažem sa predlozima za koje je rečeno da su razmatrani na ovom sastanku“,, pozivajući se na planove o kojima se razgovaralo u Potsdamu. Mora se ispitati „da li će to imati posledice“ po zajedničku grupu u Evropskom parlamentu, dodala je Le Pen.

Prema istraživanju mreže Correctiv, političari AfD-a, članovi desničarske konzervativne Unije vrednosti, desničarski ekstremisti i preduzetnici sastali su se u novembru 2023. u hotelu u blizini Potsdama da razgovaraju o proterivanju miliona ljudi imigrantskog porekla. iz Nemačke.Martin Selner, dugogodišnji portparol austrijskog desničarskog ekstremističkog „Identitarnog pokreta“, predstavio je plan za takvo masovno proterivanje, eufemistički nazvano „remigracija“.
 
Odlično im je služba odradila ovo, da se skrene pažnja sa ekonomske krize i protesta poljoprivrednika.

Broje se krvna zrnca.... idemo BLM!!!!!


ovako komentarishu i nacisti!

zanimljivo je to vashe ochekivanje tolerancije na izjavu kako migrantima treba zhivot uchiniti shto opasnijim i na taj nachin sprovoditi plan

znajuchi da je zhivot haranjem NSU bio ugrozhen i da je ubijeno 10 ljudi


NSU Zhrtve

Enver Šimšek, NirnbergDva počinioca su 9. septembra 2000. iznenadila turskog veletrgovca cvećem Envera Šimšeka ispred štanda na periferiji Nirnberga. Ispalili su osam hitaca iz dva pištolja i ranili 38-godišnjaka. Izgubio je svest i dva dana kasnije preminuo u bolnici. To je prvo ubistvo koje su počinili neonacisti

Abdurrahim Ozudogru, NirnbergTurčin Abdurahim Ozudogru ubijen je sa dva hica u glavu u krojačkoj radnji u Nirnberškom Sudstadtu 13. juna 2001. godine.

Sulejman Taskopru, HamburgTrgovac voćem i povrćem Sulejman Taskopru, koji je došao iz Turske, ubijen je sa tri hica u radnji svog oca u Hamburg-Barenfeldu 27. juna 2001. godine. Dva pištolja korišćena mogu se identifikovati kao oni koji su već korišćeni u ubistvu Šimšeka: pored češkog, tu je i neidentifikovano oružje. Taskopru je imao 31 godinu kada je umro. Tek u aprilu 2001. preuzeo je porodičnu prodavnicu.

Habil Kilić, MinhenTridesetosmogodišnji trgovac voćem i povrćem Habil Kilić ubijen je 29. avgusta 2001. sa tri hica u glavu u prodavnici svoje supruge u okrugu Ramersdorf u Minhenu. Za razliku od tri prethodna ubistva, na ovom, kao i na svim drugim mestima zločina, istražitelji nisu pronašli čaure. Kilićev glavni posao bio je vozač viljuškara na Minhenskoj veletržnici.

Mehmet Turgut, RostockMehmet Turgut, koji je došao iz Turske, ubijen je sa tri hica u glavu u prodavnici kebaba u Toitenvinkel okrugu u Rostoku 25. februara 2004. godine. Ovaj 25-godišnjak, koji je zapravo živeo u Hamburgu, došao je u Rostock da poseti prijatelja. Turgut je spontano uskočio da pomogne na štandu sa ćevapima.

Ismail Iasar, NirnbergPedesetogodišnji vlasnik ćevabdžinice Ismail Jasar ubijen je sa pet hitaca u glavu i srce u Nirnbergu 9. juna 2005. godine. Svedoci primećuju dvojicu muškaraca na biciklima kako se sumnjivo ponašaju u blizini mesta zločina. Istražitelji potom snimaju fantomske fotografije. Ni za jedno drugo ubistvo nema svedoka, iako su svi zločini počinjeni usred bela dana. Jasar živi u Nemačkoj od 1978. godine. U početku je radio kao zavarivač pre nego što je započeo sopstveni biznis kao štand za grickalice.

Teodoros Bulgarides, MinhenTeodoros Bulgarides, koji dolazi iz Grčke, suvlasnik je bravarske usluge. 15. juna 2005. 41-godišnjak je ubijen ispred svoje radnje u okrugu Vestend u Minhenu. Tri hica su ga pogodila u glavu. Bulgarides, koji je došao u Minhen 1973. godine, otvorio je radnju sa partnerom samo dve nedelje pre njegovog ubistva. Pre toga je nekoliko godina radio za Deutsche Bahn AG.

Mehmet Kubasik, Dortmund39-godišnji vlasnik kioska Mehmet Kubasik ubijen je u svojoj radnji u dortmundskom Nordštatu 4. aprila 2006. godine. Kiosk se nalazi u blizini nekadašnjeg sastajališta dortmundskih neonacista. Kubasik je u Dortmund došao iz Turske 1991. godine, gde je priznat kao kurdski tražilac azila. Naturalizovan je 2003. godine. Kubasik nije izučio profesiju; kiosk je služio kao izvor za život za njegovu petočlanu porodicu.

Halit Iozgat, KaselHalit Iozgat, operater internet kafea, upucan je dva puta u glavu u svojoj radnji u Kaselu 6. aprila 2006. Ima 21 godinu i Nemac turskog porekla. Jozgat krvari u naručju svog oca, koji je požurio da olakša svom sinu u radnji. U vreme zločina u internet kafeu je bio i službenik Hesenske kancelarije za zaštitu ustava. Kasnije je bio na meti istražitelja kao osumnjičeni počinilac, ali je istraga protiv njega obustavljena.

Mišel Kizeveter, Hajlbron25. aprila 2007. 22-godišnja policajka Mišel Kizeveter ubijena je ciljanim hicem u glavu u Hajlbronu. Još jedan policajac zadobio je povrede opasne po život nakon što je pogođen hicem u glavu. 7. novembra 2011. zločin je pripisan NSU zbog pronalaska oružja.
 
U noći 29. maja 1993. godine, pet žena i devojaka turskih migrantskih porekla ubijeno je u rasističkom napadu na kuću porodice Genč: Gursun Ince (27), Hatice Genc (18), Gulustan Ozturk (12), Hulia Genc (9) i Saime Genc (4). Još 14 članova porodice je zadobilo povrede, od kojih su neki životno ugroženi. Sin Mevlude Genča, Bekir Genč, toliko je opečen da do danas njegovim životom dominiraju boravak u bolnici i njega. Bio je to do tada najozbiljniji rasistički napad u istoriji Savezne Republike.

Žrtve su bile dve ćerke, dve unuke i nećaka bračnog para Mevlude i Durmuš Genč, koji su emigrirali u Nemačku iz Turske sa troje dece početkom 1970-ih. U Solingenu su rodili još dvoje dece i tu su takođe našli svoj centar života.

Počinioci su uhapšeni samo nekoliko dana nakon napada: četvorica muških tinejdžera iz naselja Solingen - starosti između 16 i 23 godine. Sva četvorica su ranije privukla pažnju desničarskim ekstremističkim izjavama.

Međunarodno priznato suđenje protiv četvorice optuženih počelo je u aprilu 1994. u Višem regionalnom sudu u Dizeldorfu. Posle 18 meseci – 127 dana suđenja – počinioci su 13. oktobra 1995. osuđeni na zatvorske kazne za mlade i zatvorske kazne od deset do 15 godina po pet tačaka za ubistvo u vezi sa 14 tačaka za pokušaj ubistva i posebno tešku paljevinu. U presudi je navedeno da su ubistva počinjena iz niskih, rasističkih motiva. Počinioci su sada odslužili kaznu i ponovo su pušteni na slobodu.

Solingen nije bio početak, već tužni vrhunac talasa desničarskog ekstremističkog nasilja u godinama nakon ponovnog ujedinjenja. Militantnom rasizmu prethodila je duga, agresivna i emocionalno nabijena debata u medijima i politici o pravu na azil i izbeglicama.


Raspad Sovjetskog Saveza, ratovi i masakri u bivšoj Jugoslaviji kao i situacija nalik građanskom ratu u delu Turske koji je pretežno naseljen Kurdima
Imigracija u Nemačku je naglo porasla početkom 1990-ih. Priliv unutrašnje veze: emigrantiiz bivših sovjetskih zemalja i tražilaca azila iz ratnih i kriznih područja tada je dostigla vrhunac.

O ovom razvoju se burno raspravljalo u medijima i društvu. Debatom su dominirale parole bez poštovanja kao što su „strana infiltracija“ i „poplava tražilaca azila“. Izbeglice su opisane kao „paraziti“, a priča o „prilivu azilanata“ koji žive o trošku nemačke države postala je veoma popularna početkom 1990-ih.

Rasistički obrasci argumenata, od kojih su neke propagirale i demokratske stranke – imigracija je politički označena kao pretnja – povećala su osećanja protiv stranaca i imigranta. Naročito su desničarske ekstremističke grupe prihvatile ovo osećanje.
 
Hoiersverda i Rostock-LichtenhagenIzmeđu 1990. i 1992. u Nemačkoj su se često dešavala nasilna dela desničarskih ekstremista.. Samo 1990. Fondacija Amadeu Antonio zabeležila je ukupno sedam smrtnih slučajeva od desničarskog ekstremističkog nasilja. Godine 1991. bilo je osam žrtava. 1992. godina je rezultirala sa 27 smrtnih slučajeva. Prema podacima Federalnog ureda kriminalističke policije, od 1990. desničarski ekstremisti ubili su 100 ljudi.Prema informacijama nevladinih organizacija i novinara, ovaj broj je preko 200.

Posebnu pažnju privukla su dva događaja nalik na pogrom: između 17. i 23. septembra 1991. u Hojersverdi, Saksonija


Posle višednevnih nereda, tražioci azila i ugovorni radnici su isterani iz svojih smeštaja i gađani zapaljivim flašama i kamenicama uz aplauz okolne mase. U napadima je učestvovalo do 500 ljudi. Desničarski ekstremisti i njihove pristalice tada su proslavili „prvi grad u Nemačkoj bez stranaca“ od 1945.

Hojersverda je označila početak serije rasističkih napada na izbeglice, azilantske domove i ljude migrantskog porekla. Bilo je brojnih napada, uglavnom u istočnonemačkim državama - ali i sve više u zapadnoj Nemačkoj.

U avgustu 1992, stotine desničarskih ekstremista i do 3.000 posmatrača opsedali su Rostock-LichtenhagenSmeštaj za tražioce azila. Ova situacija je trajala nekoliko dana, a kasnije su zapalili smeštaj.

U internoj vezi Šlezvig-Holštajn: Molln23. novembra 1992. neonacisti su izvršili podmetnut požar na kuće turskih porodica. Ubili su ženu i dvoje dece: 51-godišnju Bahide Arslan i dve njene unuke, 14-godišnju Ajše Jilmaz i 10-godišnju Jeliz Arslan. Povredili su još devet osoba, od kojih neke teže.
 
Napad podmetnutog požara i danas oblikuje industrijski grad Severne Rajne-Vestfalije. Mevlude Genč, koja je izgubila pet članova porodice, neumorno je radila na pomirenju i razumevanju do svoje smrti 30. oktobra 2022. godine i oblikovala dijalog između Nemaca i ljudi iz imigrantskih porodica i njihovih potomaka u Solingenu. Za svoj stav je nagrađena sa više nagrada i Saveznim krstom za zasluge 1996. godine. U čast njenog rada, danas se osniva Mevlude Genč medalja za razumevanje i toleranciju. Danas se na više mesta sećaju žrtava.
 
ovako komentarishu i nacisti!

zanimljivo je to vashe ochekivanje tolerancije na izjavu kako migrantima treba zhivot uchiniti shto opasnijim i na taj nachin sprovoditi plan

znajuchi da je zhivot haranjem NSU bio ugrozhen i da je ubijeno 10 ljudi
Исламизација Европе и масовна миграција неће ослабити јачање десног сектора, већ ће га само ојачати. Партије које не желе да сарађују са десничарима имају прост избор или да сузбију миграцију или да чекају дан када ће их неки нови Фирер очистити.
Само тај нови Фирер неће бити немачки националиста као Хитлер, већ ће бити европски националиста немачког или италијанског или француског или неког другог порекла, кога ће подржати комплетна бела Европа, наравно и Јевреји, јер они су сада највећи борци против ислама.
 
Manje od petnaest minuta, deset mrtvih. U noći 19. februara 2020. Tobias R. je pucao na devet osoba u Hanauu u i ispred dva šiša bara i dok je vozio do mesta zločina. Ovaj 43-godišnjak je mirno pogubio muškarce i žene u gradu Hesenu za koje je smatrao da su "ne-beli" i "ne-Nemci". Povrijedio je još šest osoba. Sat vremena kasnije, specijalna policija je upala u stan roditelja i pronašla mrtve R.-ovu majku i njega samog. Na mreži je ostavio pamflete i video zapise na engleskom i nemačkom. Dokumenti između desnog ekstremizma i rasizma, progona i megalomanije. U manifestu "Poruka celom nemačkom narodu" piše o ratu koji "treba shvatiti kao dvostruki udarac" protiv "organizacije tajnih službi i protiv degeneracije našeg naroda! Ljudi dolaze i odlaze. Ostaje ljudi!". Slede mržnja prema Izraelu i prezrive izjave prema islamu. Iako je, prema trenutnim saznanjima, Tobija R. verovatno delovao sam, ipak je bio umrežen sa drugim desničarskim ekstremističkim teoretičarima zavere na internetu.

1706203136043.jpeg
 
Исламизација Европе и масовна миграција неће ослабити јачање десног сектора, већ ће га само ојачати. Партије које не желе да сарађују са десничарима имају прост избор или да сузбију миграцију или да чекају дан када ће их неки нови Фирер очистити.
Само тај нови Фирер неће бити немачки националиста као Хитлер, већ ће бити европски националиста немачког или италијанског или француског или неког другог порекла, кога ће подржати комплетна бела Европа, наравно и Јевреји, јер они су сада највећи борци против ислама.

chovek je chovek

sa kojim pravom je NSU ubijao strance? Ochevi, sinovi, muhevi, bratja koji su imali svoj biznis, platjali porez i sve dazhbine i zhiveli i radili u njemachkoj?

odgovori?
 
Afd je osnovana 2013
upadljivi su sve ove godine rasističkim izjavama

narod se digao jer i tolerancija prema rasistima ima kraj
Ljudima je dosta tipa ljudi koji nemaju s njima veze i to je to.


@rsczvukovic4944

@rsczvukovic4944


Ja zivim u Berlinu 15 godina. Potpisujem svaku rijec. Osim centra grada..gdje se krecu pretezno turisti iz citavog svijeta..a to je nekih 15-20% teritorije grada..SVE ostalo podsjeca na geto gdje vise ne vaze nikakva pravila,kultura ponasanja,respekt,postovanje.. na svakom cosku vidite izmedju 4 i 10 nekih Pakistanaca,Sirijaca,Iračana..koji stoje „ljuti“ diluju drogu,planiraju nesto da uzmu sto im ne pripada,da izmaltretiraju svakog pa i policiju koja ih bilo sta pita. Kultura koju su donijeli sa sobom je strasna. Cak se i vecina Turaka,narocito koji su u Evropi 20-30 godina sklanja od njih,bukvalno nece NISTA sa njima da imaju. Kao ruzan san izgledaju. Ogromna vecina njih..jakih 90% tih ljudi. Pricamo o ljudima koji su dolazili od 2015 god,a doslo ih je na milione.
 
Postoji teror migranata a ne ovo izvrtanje činjenica.
Ti si za trideset godina jedva skupila nekoliko napada ekstremista na migrante.
To je samo logični odgovor, reakcija

Nije tačno da postoji teror migranata
To vama pričaju na tim sastancima a vi koji u dnu duše mrzite druge kulture našli ste se kao pristalica ljudsko odbacivajuce politike !!
 
chovek je chovek

sa kojim pravom je NSU ubijao strance? Ochevi, sinovi, muhevi, bratja koji su imali svoj biznis, platjali porez i sve dazhbine i zhiveli i radili u njemachkoj?

odgovori?
То су изоловани случајеви. То је као када исламисти и Африканци силују или убију белу девојку, па нам твоји глобалистички медији саопште да не смемо да генерализујемо и да нису сви мигранти такви.

Дакле, нису ни сви фашисти такви, него само чекају дан када ће се то решити у складу са законом.
Исламисти такође нису исти и код њих већина чека дан када ће се увести шеријатски закон и када ће убијати и забрањивати легално у складу са шеријатом.


narod se digao jer i tolerancija prema rasistima ima kraj

Опасно је то што радите, јер то није немачки народ, већ мањина немачких екстремних левичара са мигрантима. Већина немачког народа је или за АфД или мрзе АфД, али ће запушити нос и гласати за њих, јер им је миграната и америчке окупације преко главе.

Немачка мора да се избори за свој идентитет, суверенитет, као и да буде економски и војно независна.
 
То су изоловани случајеви. То је као када исламисти и Африканци силују или убију белу девојку, па нам твоји глобалистички медији саопште да не смемо да генерализујемо и да нису сви мигранти такви.

Дакле, нису ни сви фашисти такви, него само чекају дан када ће се то решити у складу са законом.
Исламисти такође нису исти и код њих већина чека дан када ће се увести шеријатски закон и када ће убијати и забрањивати легално у складу са шеријатом.




Опасно је то што радите, јер то није немачки народ, већ мањина немачких екстремних левичара са мигрантима. Већина немачког народа је или за АфД или мрзе АфД, али ће запушити нос и гласати за њих, јер им је миграната и америчке окупације преко главе.

Немачка мора да се избори за свој идентитет, суверенитет, као и да буде економски и војно независна.

:zcepanje: :zcepanje:

Ti znaš šta i ko je nemački narod ?

Nemoj biti smiješan
 


Ja zivim u Berlinu 15 godina. Potpisujem svaku rijec. Osim centra grada..gdje se krecu pretezno turisti iz citavog svijeta..a to je nekih 15-20% teritorije grada..SVE ostalo podsjeca na geto gdje vise ne vaze nikakva pravila,kultura ponasanja,respekt,postovanje.. na svakom cosku vidite izmedju 4 i 10 nekih Pakistanaca,Sirijaca,Iračana..koji stoje „ljuti“ diluju drogu,planiraju nesto da uzmu sto im ne pripada,da izmaltretiraju svakog pa i policiju koja ih bilo sta pita. Kultura koju su donijeli sa sobom je strasna. Cak se i vecina Turaka,narocito koji su u Evropi 20-30 godina sklanja od njih,bukvalno nece NISTA sa njima da imaju. Kao ruzan san izgledaju. Ogromna vecina njih..jakih 90% tih ljudi. Pricamo o ljudima koji su dolazili od 2015 god,a doslo ih je na milione.
Ја сам био недељу дана туристички 2018. и нашао сам преко аир-бнба смештај у општини Панков, на почетку те огромне општине, тако да је веза са центром била одлична.
У овој општини нисам приметио мигрантска гнезда.

Али ствари се брзо мењају и не могу да верујем ово што прича Радин за Беч, јер тамо сам последњи пут био 2017. ... али што кажеш нису исте туристичке руте и тамо где живи већина, обичан свет.
:zcepanje: :zcepanje:

Ti znaš šta i ko je nemački narod ?

Nemoj biti smiješan
Немачки народ чине Немци, затим европске беле мањине које су интегрисане или чак и асимиловане и на крају имамо неевропске мигранте који нису ни интегрисани, а које не можеш асимиловати.
Ништа другачије од других држава и народа.
 
ovako komentarishu i nacisti!

zanimljivo je to vashe ochekivanje tolerancije na izjavu kako migrantima treba zhivot uchiniti shto opasnijim i na taj nachin sprovoditi plan

znajuchi da je zhivot haranjem NSU bio ugrozhen i da je ubijeno 10 ljudi


NSU Zhrtve

Enver Šimšek, NirnbergDva počinioca su 9. septembra 2000. iznenadila turskog veletrgovca cvećem Envera Šimšeka ispred štanda na periferiji Nirnberga. Ispalili su osam hitaca iz dva pištolja i ranili 38-godišnjaka. Izgubio je svest i dva dana kasnije preminuo u bolnici. To je prvo ubistvo koje su počinili neonacisti

Abdurrahim Ozudogru, NirnbergTurčin Abdurahim Ozudogru ubijen je sa dva hica u glavu u krojačkoj radnji u Nirnberškom Sudstadtu 13. juna 2001. godine.

Sulejman Taskopru, HamburgTrgovac voćem i povrćem Sulejman Taskopru, koji je došao iz Turske, ubijen je sa tri hica u radnji svog oca u Hamburg-Barenfeldu 27. juna 2001. godine. Dva pištolja korišćena mogu se identifikovati kao oni koji su već korišćeni u ubistvu Šimšeka: pored češkog, tu je i neidentifikovano oružje. Taskopru je imao 31 godinu kada je umro. Tek u aprilu 2001. preuzeo je porodičnu prodavnicu.

Habil Kilić, MinhenTridesetosmogodišnji trgovac voćem i povrćem Habil Kilić ubijen je 29. avgusta 2001. sa tri hica u glavu u prodavnici svoje supruge u okrugu Ramersdorf u Minhenu. Za razliku od tri prethodna ubistva, na ovom, kao i na svim drugim mestima zločina, istražitelji nisu pronašli čaure. Kilićev glavni posao bio je vozač viljuškara na Minhenskoj veletržnici.

Mehmet Turgut, RostockMehmet Turgut, koji je došao iz Turske, ubijen je sa tri hica u glavu u prodavnici kebaba u Toitenvinkel okrugu u Rostoku 25. februara 2004. godine. Ovaj 25-godišnjak, koji je zapravo živeo u Hamburgu, došao je u Rostock da poseti prijatelja. Turgut je spontano uskočio da pomogne na štandu sa ćevapima.

Ismail Iasar, NirnbergPedesetogodišnji vlasnik ćevabdžinice Ismail Jasar ubijen je sa pet hitaca u glavu i srce u Nirnbergu 9. juna 2005. godine. Svedoci primećuju dvojicu muškaraca na biciklima kako se sumnjivo ponašaju u blizini mesta zločina. Istražitelji potom snimaju fantomske fotografije. Ni za jedno drugo ubistvo nema svedoka, iako su svi zločini počinjeni usred bela dana. Jasar živi u Nemačkoj od 1978. godine. U početku je radio kao zavarivač pre nego što je započeo sopstveni biznis kao štand za grickalice.

Teodoros Bulgarides, MinhenTeodoros Bulgarides, koji dolazi iz Grčke, suvlasnik je bravarske usluge. 15. juna 2005. 41-godišnjak je ubijen ispred svoje radnje u okrugu Vestend u Minhenu. Tri hica su ga pogodila u glavu. Bulgarides, koji je došao u Minhen 1973. godine, otvorio je radnju sa partnerom samo dve nedelje pre njegovog ubistva. Pre toga je nekoliko godina radio za Deutsche Bahn AG.

Mehmet Kubasik, Dortmund39-godišnji vlasnik kioska Mehmet Kubasik ubijen je u svojoj radnji u dortmundskom Nordštatu 4. aprila 2006. godine. Kiosk se nalazi u blizini nekadašnjeg sastajališta dortmundskih neonacista. Kubasik je u Dortmund došao iz Turske 1991. godine, gde je priznat kao kurdski tražilac azila. Naturalizovan je 2003. godine. Kubasik nije izučio profesiju; kiosk je služio kao izvor za život za njegovu petočlanu porodicu.

Halit Iozgat, KaselHalit Iozgat, operater internet kafea, upucan je dva puta u glavu u svojoj radnji u Kaselu 6. aprila 2006. Ima 21 godinu i Nemac turskog porekla. Jozgat krvari u naručju svog oca, koji je požurio da olakša svom sinu u radnji. U vreme zločina u internet kafeu je bio i službenik Hesenske kancelarije za zaštitu ustava. Kasnije je bio na meti istražitelja kao osumnjičeni počinilac, ali je istraga protiv njega obustavljena.

Mišel Kizeveter, Hajlbron25. aprila 2007. 22-godišnja policajka Mišel Kizeveter ubijena je ciljanim hicem u glavu u Hajlbronu. Još jedan policajac zadobio je povrede opasne po život nakon što je pogođen hicem u glavu. 7. novembra 2011. zločin je pripisan NSU zbog pronalaska oružja.

a ovako komentarišu i isprani mozgovi.

Navela si listu ubistava gde se u većini slučajeva ni ne znaju počinioci , nema svedoka, niko nije uhapšen ali
ti ceniš da su svi slučajevi rasno motivisani?
 

Back
Top