Na čijoj je strani Bugarska?

To su sve doneli Krajišnici i Bosanci u Srbiju. Ljudi u Srbiji su pre 90ih bili normalni i bilo je nemoguće da neko nekoga vređa na nacionalnoj osnovi.
Ja sam čuo da kod Srbijanaca naročito kod Šumadinaca važi ona 'da komšiji crkne krava.' Oni su ljubomorni na usjpeh svog rođaka ili komšije. Krajišnici i Bosanci nisu takvi, oni su klanovski povezani i guraju jedan drugog.
 
Ja sam čuo da kod Srbijanaca naročito kod Šumadinaca važi ona 'da komšiji crkne krava.' Oni su ljubomorni na usjpeh svog rođaka ili komšije.
Ima i toga, ali je postojalo više poštovanja i reč se retko kršila u stara vremena.
Krajišnici i Bosanci nisu takvi, oni su klanovski povezani i guraju jedan drugog.
Na štetu drugih. Nek komšiji crkne krava ako nije naš rođak.
 
Na čijoj je strani Bugarska u rusko-ukrajinskom sukobu? Da li je na strani Ukrajine koju podržava NATO pakt ili je na strani Rusije budući da su Bugari mahom pravoslavci a Rusija je pretežno pravoslavna zemlja a ujedno i najveća pravoslavna zemlja? Ili su pak Bugari neutralni i ne oglašavaju povodom toga?
на бугарској су страни неће вањада пити на француској тј сфрј трани
 
Ima i toga, ali je postojalo više poštovanja i reč se retko kršila u stara vremena.

Na štetu drugih. Nek komšiji crkne krava ako nije naš rođak.
U državnom preduzeću u kome radi moj stric ima jedno 40-50% Krajišnika i Bosanaca. Većina šefova i poslovođa su Krajišnici i Bosanci, dok na samom vrhu među diretkorima dominiraju Crnogorci. Radnici koji nisu Krajišnici ili Bosanci često mrču na ove da guraju jedni druge po rodbinsko-zavičajnim linijama, a moj stric je više puta nekima od njih rekao da im niko nije kriv što oni nisu tako složni i ne guraju jedni druge.
 
U državnom preduzeću u kome radi moj stric ima jedno 40-50% Krajišnika i Bosanaca. Većina šefova i poslovođa su Krajišnici i Bosanci, dok na samom vrhu među diretkorima dominiraju Crnogorci. Radnici koji nisu Krajišnici ili Bosanci često mrču na ove da guraju jedni druge po rodbinsko-zavičajnim linijama, a moj stric je više puta nekima od njih rekao da im niko nije kriv što oni nisu tako složni i ne guraju jedni druge.
Već sam ti govorio zašto je to tako. U Jugoslaviji su vaši krajevi bili najsiromašniji pa ste morali da se školujete da bi preživeli i gurali ste se u državne službe poput vojske, dok kod nas u Srbiji nije bilo popularno školovanje jer se samo sirotinja školovala, a bogati su imali zemlju i imetak. Niš je naprimer uvek imao manji procenat fakultetski obrazovanih od ruralne Crne Trave ili Bosilegrada iz kojih su se skoro pa svi školovali da bi pobegli od ovaca i svinja.
 
Već sam ti govorio zašto je to tako. U Jugoslaviji su vaši krajevi bili najsiromašniji pa ste morali da se školujete da bi preživeli i gurali ste se u državne službe poput vojske, dok kod nas u Srbiji nije bilo popularno školovanje jer se samo sirotinja školovala, a bogati su imali zemlju i imetak. Niš je naprimer uvek imao manji procenat fakultetski obrazovanih od ruralne Crne Trave ili Bosilegrada iz kojih su se skoro pa svi školovali da bi pobegli od ovaca i svinja.
Tačno je da što je kraj siromašnjiji iz njega ima više visokoškolovanih ljudi. Dalmacija, Hercegovina i CG su siromašni krajevi, pa iz krajeva ima više visokoobrazovanih ljudi nego bogatijih krajeva poput Vojvodine, Šumadije ili Slavonije. U Beogradu su direktori mahom Crnogorci, a u Zagrebu Hercegovci i Dalmatinci.
 
Tačno je da što je kraj siromašnjiji iz njega ima više visokoškolovanih ljudi. Dalmacija, Hercegovina i CG su siromašni krajevi, pa iz krajeva ima više visokoobrazovanih ljudi nego bogatijih krajeva poput Vojvodine, Šumadije ili Slavonije. U Beogradu su direktori mahom Crnogorci, a u Zagrebu Hercegovci i Dalmatinci.
Crna Trava je prestala da postoji baš iz tog razloga jer je svaka kuća davala po bar 3-4 akademskih građana. Na Niškom univerzitetu svake godine pri upisu skoro pa podjednak broj studenata dolazi iz Leskovca i Bosilegrada, iako je Leskovac oko 10 puta veći grad, što samo potvrđuje teoriju da sirotinja više studira.
E sad, Niš i Leskovac su u SFRJ bili veoma razvijeni industrijski gradovi te niko iz njih nije jurio karijeru u Beogradu jer je život u njima bio dosta dobar do 1991.
 
Crna Trava je prestala da postoji baš iz tog razloga jer je svaka kuća davala po bar 3-4 akademskih građana. Na Niškom univerzitetu svake godine pri upisu skoro pa podjednak broj studenata dolazi iz Leskovca i Bosilegrada, iako je Leskovac oko 10 puta veći grad, što samo potvrđuje teoriju da sirotinja više studira.
E sad, Niš i Leskovac su u SFRJ bili veoma razvijeni industrijski gradovi te niko iz njih nije jurio karijeru u Beogradu jer je život u njima bio dosta dobar do 1991.
Što se tiče obrazovanja i sposobnosti među Krajišnicima krem de la krem su ljudi iz Bukovice (https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Bukovica_(oblast)). Bukovica je ubjedljivo najsiromašnija oblast u Krajini, to je teški kamenjar. Među Bukovčanima je viši procenat ljudi sa fakultetom nego među ostalim Krajišnicima. U Kninu i Zadru u jugoslovensko doba na rukovodećim mjestima su bili uglavnom Bukovčani. I u Srbiji ih ima dosta uspješnih. Onaj biznismen Petar Matijević vlasnik industrije mesa 'Matijević' i velikih površina zemlje u Vojvodini je iz Bukovice.
 

Back
Top