Mediala i oko nje

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
sNA7dTt.jpg



Milovan Vidak (1926—2003)

Milovan Vidak, slikar i član Mediale još 1952. godine napisao je ovaj Kodeks.



I Čistota i jasnoća subjektivnog viđenja polaže pravo na istraživački začetak.



II Istinsko viđenje dolazi iz samog predmeta.



III Osloboditi se straha i želje za oživljavanjem anahronizma i preživelog sveta.



IV Srušiti Hegelov zid.



V Ovladati izvođačkom tehnikom do nestvarnog.



VI Pri izučavanju i posmatranju objektivnog ne zanemariti svet rođen iz pokrenutih emocija i impulsa.



VII Treba da budem trezan, usredsređen, budan i odgovoran sebi. Treba da shvatim prolaznost formalnog privida probuđenja realnosti. Ne smem izgubiti iz vida dolazak tehničke inteligencije, uslovljene zakonom i svetom destrukcije.



VIII Tražiti i prepoznavati mogući ključ večnog trajanja – žudnje ka univerzumu ljudskog duha.



IX Proučavati i upoznavati sva područja koja otkrivaju, uključuju ili isključuju dati trenutak svog uobličenog postojanja ili nestanka, posrednog ili neposrednog bitka objektivnog života i smrti.



X Poštovati svaki stvaralački i istraživački rad uslovljen subjektivnim razlozima, tim pre ako služi ljudskom rodu.



XI Oslobađati se rušilačkog i oplođivati graditeljski nagon.



XII Prodreti do suštine imaginarnog impulsa ljudske prirode.



XIII Poimati i razjašnjavati materijalističko postojanje sveta i njegovo metafizičko otuđenje.
 
Uroš Tošković

1990-2_28_x_38_cm-835x576.jpg


Uvek ekscentričan, kako u izgledu i ponašanju, tako i u slikarstvu, Uroš Tošković stvara zaseban identitet
kroz poseban pristup umetnosti, modelima, svakodnevnim situacijama koje crta, pre svega crta.
Mračni likovi, još mračnije prikazani u atmosferi izgubljenosti i posebne pežorativnosti, koja u njegovim delima
uvek ima jednu definitivnu granicu preko koje ne prelazi ni u trenucima iskrene nadahnutosti da nam po svaku
cenu prikaže svoje viđenje stvarnosti i svog nihilizma.

Dolaskom Uroša Toškovića iz Crne Gore u Beograd, na studije, gde je upisao Akademiju likovnih umetnosti
i upoznavanjem sa Sinišom Vukovićem, Leonidom Šejkom, njihovim druženjem sa Dadom đurićem,
dolazi do stvaranja male grupe zanesenjaka, umetnika koji šetaju Beogradom, crtaju, druže se.
Oko njih se formira krug ljudi koji ih prati, a Mediala polako ali sigurno postaje stvarnost.

Postaje član Mediale i izlaže sa grupom. Odlazi u Pariz gde živi do 1979. godine kada se vratio u zemlju.
 
VLADIMIR VELIČKOVIĆ

(1935-)

Jedan od «velike četvorice» medialaca koji žive u Francuskoj. Profesor i član Francuske akademije umetnosti.

Arhitekta po obrazovanju, virtuozni crtač, veoma rano se opredelio za slikarstvo kao svoj lični umetnički izbor.
Od 1966. živi i stvara u Parizu.

Slikarstvo Vlade Veličkovića odaje jedan mračan i težak pogleda na svet u kome destrukcija ima stalan zamah.
Na njegovim slikama ona je u pokretu, ne miruje, u njenoj funkciji su i crtež i boja i potez, koji međusobno
ostvaruju snažan i nelagodan osećaj užasa i opomene.

Sa Medialom izlaže od 1966. godine.

12.jpg
 
Mediala: Nekad i sad

Šest decenija od osnivanja i prvih zajedničkih izložbi jedne od najuticajnijih umetničkih grupa na ovim prostorima, Mediale,
izložbom "Mediala: Nekad i sad" - uticaji koje je grupa ostavila na savremeno likovno stvaralaštvo, autorke Biljana Jotić i Maja Živanović
u Galeriji RTS predstavljaju dela jezgra grupe i dela umetnika koji su inspiraciju u stvaralaštvu pronašli u temeljima Mediale.

Uros-Toskovic-bez-naziva-40-x-60-1999.jpg

Uroš Tošković

Postavka nastoji da pozove na generacijsku komunikaciju i kontinuitet u stravaralaštvu, podstaknut uticajima grupe Mediala,
pokretačke i originalne snage. Pored zrelih radova prepoznatljivih i upečatljivih autora, članova grupe Mediala koji su svojim
delima ostavili neizbrisiv trag u kulturnom nasleđu na ovoj izložbi biće predstavljeni radovi umetnika savremenika u čijim je delima
prepoznatljivo likovno nasleđe medialnog duha metafizike, vanvremenskog i jedinstvene fantastike. Jedinstvenost prostora
u kome će se izložba realizovati podstakla je autorke projekta da uvrste video radove na kojima su razgovori sa članovima grupe Mediala,
vredno arhivirani, a sve u cilju poziva na približavanje komunikacije mlađim generacijama kojima je ovaj način sabiranja informacija bliži.
Vizuelnim i video sadržajem izložba ciljano poziva mlađe likovne i druge generacije da se upoznaju sa ovim delom kulturnog nasleđa.

wzqJosA.jpg


Milan Tucović

Obimnom izložbom objedinjeni su radovi samog jezgra jednog od najautentičnijih umetničkih pokreta
na ovim prostorima, umetničke grupe "Mediala", koju su činili Leonid Šejka, Olja Ivanjicki, Milovan Vidak,
Miro Glavurtić, Siniša Vuković, Milić od Mačve, Svetozar Samurović, Kosta Bradić, Miodrag Dado Đurić,
Ljubomir Ljuba Popović, Uroš Tošković i Milan Popović, ali i pojedinačna dela iz opusa odabranih savremenih
likovnih umetnika: Mihajla Đokovića Tikala, Željka Tonšića, Željka Đurovića, Dragoslava Živkovića,
Zorana Velimanovića, Vladimira Dunjića, Milana Tucovića, Predraga Peđe Miloševića, Katarine Zarić,
Saše Marjanovića, Vuka Račića, Slavka Krunića, Marka Tubića, Damjana Kovačevića, Nemanje Mata Đorđevića,
Kristine Pirković, Vladimira Lalića, Đerđi Ačaji, Luke Radojevića, Vojislava Radovanovića i Tijane Kojić -
uz napomenu da uticaji "Mediale" mogu da se prepoznaju ne samo kod ovih, selektovanih savremenih umetnika,
već i kod niza drugih, koji zbog ograničenosti prostora nisu mogli da budu zastupljeni na ovoj postavci. Izraz svakog od ovih savremenih stvaralaca ponaosob proizilazi iz činjenice da pomeranje granica aktuelnog stvaralaštva ima svoje uporište u "Mediali".
 
Poslednja izmena:
Dragoš Kalajić
iz intervjua:
Slovite kao veliki šarmer i miljenik lepih žena. U jednom intervjuu 2004. godine kažete: "Zahvalan sam ženama
koje su me volele. Da nije njih, odavno bih napustio ovu nakaznu, trovačku i lihvarsku civilizaciju"?

■ Najradije bih se odazvao pozivima prijatelja da im se pridružim i uživam na jednom karipskom ostrvu, ili u argentinskoj
hacijendi, ili u namibijskoj oazi nemačkih kolonista, što me uporno čekaju i stalno zovu, dakle daleko od ovdašnjih strahota.
Drži me ovde nadasve pomisao na stid od ženskog prezira ako bih napustio svoje dužnosti i odgovornosti. Mene u životu
održavaju prevashodno obaveze prema dva ženska bića kojima je potrebna moja ljubav i dugovi spram dve imenice
ženskog roda: prema mojoj supruzi i kćeri, te spram Srbije i Evrope.
 
Poslednja izmena:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top