Manje poznate reči srpskog jezika - značenje

Ne znam gde da pitam, pa ću na ovoj temi...Kako da napišem neki dijalog u sastavu? Kao ja razgovaram sa nekim, ne znam da li treba da se stavljaju one crtice ili da stavim navodnike? Znam da je to isto, ali mi glupo izgleda da ja kazem npr. "Ćao." Pa onda ovaj drugi "Ćao." Onda su znaci navoda jedni pored drugih, to sigurno ne ide tako...
 
На том хрватском форуму и ја нађох објашњење. ;)
Можда, нисам сигуран, али на већини европских језика (романски, угаро-фински...) Исус се изговара слично.
Ако се сећаш Породичног блага, Ева Рас је глумила Мађарицу која је све време викала: -Језуш Марија-. :)

Ne znam gde da pitam, pa ću na ovoj temi...Kako da napišem neki dijalog u sastavu? Kao ja razgovaram sa nekim, ne znam da li treba da se stavljaju one crtice ili da stavim navodnike? Znam da je to isto, ali mi glupo izgleda da ja kazem npr. "Ćao." Pa onda ovaj drugi "Ćao." Onda su znaci navoda jedni pored drugih, to sigurno ne ide tako...
Свеједно је да ли користиш цртицу или знаке навода, а ако има више узастопних знака навода онда их једноставно стави у нови ред, нпр:
-Ћао-.
-Ћао-.
 
Ја бих поставио једну тему у пореклу речи. Ово је једна лепа наука о којој се код нас Срба мало говори толико мало да колико је знам нема храброг који би написао речник(али има храбрих који би почели тако да сва нада није изгубљена)

Па да поченемо.
Мене занима одакле потиче реч обданиште.
 
Мене занима одакле потиче реч обданиште.

Od reči obdan što znači danju.Sufiksacija je kao u rečima prenićište, zimovište, letovalište i sl. i ima značenje boravka. Dakle, obdanište bi, pre definisanja reči, a prema samoj tvorbi značilo dnevno boravište. Analogan je engleski termin day care odnosno nemački Kindertagesbetreuung (dečje dnevno čuvanje) od kojeg, kao prevedenica, možda i potiče.
 
Poslednja izmena:
U Srbiji postoji nekoliko sela (najmanje dva, a mislim i više), u raznim krajevima, koja se zovu Guncati. Ima li neko ideju šta bi ovaj toponim mogao biti?


Nemam neko konačno rešenje. Možda ga se može dovesti u vezu sa kakvom (prirodnom) zvučnom pojavom kojom se ta mesta odlikuju a preko Gundz- + -at + pluralski -i od osnove gund-:

gùndoriti - zujati, brundati (kao gundelj)

gȕndrati - gunđati, mrmljati

Gȕndīnci - naselje u Slavoniji (u blizini Slavonskog Broda), 2186 stan.

gùndelj - hrušt

gùnđati - mrmljati; tiho i nejasno izražavati nezadovoljstvo, prigovarati ispod glasa [stalno nešto gunđati]

Uz jednu stariju ideju: gudura potiče od korena gud+ur+a (kroz nju vetar gudi-svira)

I mala defleksija:

Gudelj - "Zelene haljine na harambaši Mitru Radiću i nadimak Gudelj mogu se dovesti u vezu s gundevaljom (negdje gundelj ali i gudelj), jednim od narodnih naziva za kukca balegara, koji je izrazite zelene boje."

Kačić Miošić. U "Pismi od vitezova države imotske" čelnik senjskih uskoka Ivo Senjanin tuži se na harambašu Mitra Radića od Imotskog:
"Nitko meni veće ne dodija,
što zeleni Gudelj harambaša.
Na njem bihu zelene haljine,
ter ga zato Gudeljem prozvaše,
i od tada, dragi pobratime,
Radići se Gudelji prozvaše."

Po tome bi nekakav savremenotvorbeni ekvivalent bio, u jednini, "Gunđat".Za ovu ideju potkrepa bi bila postojanje prirodnih izvora zvuka u tim mestima - potok, šuma, gudura i sl.

Guncati, Barajevo
Nekada se smatralo da su Guncati selo koje je najbogatije vodom jer je imalo oko 15.izvora,kao sto su Camcic,Bukovcic,Jasen,Vrelo,Babin vir,Zamnik i drugi.Kod Babinog vira, prema predanju,kaze se da je bila crkva i oko nje 6-7 kuca, a narod jos od davnina ovo mesto zove “Crkvina”.
 
Poslednja izmena:

Back
Top