Mali ilirski recnik

Prvi je to Jozef Markvart primetio. Evo i kod već dosta puta postavljanog Kraea; str. 38 njegove knjige o ilirskom jeziku:

Slucajnost.JPG


Ko će sada verovati da se radi o potpunoj slučajnosti što se radi o doslovno istom značenju na Starom istoku, neka veruje. Neka ima na umu da je i Milan Budimir bio svestan ove teze, kao i da tom čoveku, pre koga i posle koga možda nije bilo nijednog našeg naučnika koji je toliko dobro, na tečnom i razgovetnom nivou poznavao toliko mnogo klasičnih jezika, te koji je koristio svaku najmanju priliku da paleobalkansku leksiku na ovaj ili onaj način dovede u vezu sa baltoslovenskim jezicima, ni na kraj pameti nije bilo da pokušava sibinu/siginu tražiti preko nekakvog gloga.

Budimirovo tumačenje je da je ova reč poreklom od naroda Sigina koji je u antičkom svetu obitavao na području Panonije (oslanjajući se na fonetsku promenu β/γ/δ i tezu da su Sigini bili narod koji je imao razvijenu metalurgiju i bavio se trgovinom oružja, kao i na arheološke podatke o ilirskoj metalurgiji halštatskog perioda). Iz rada Антика и Пеласти...

U komparaciji sa svim ovim paleolingvističkim analizama, pravljenje veze sa crvenim glogom ravno je kafanskom vicu s Mujom i Hasom.

Svibe (crvenog gloga)

Verovatno su izduvni gasovi posle pokvarenog stomaka mnogo bolje poređenje od strašno lošeg vica, zato što si ponovo sve moguće promašio, od samih početaka, kao npr. počev od toga da sviba (cornus sanguinea) uopšte nije crveni glog (crataegus laevigata/oxyacantha); ne radi se čak ni uopšte o istoj porodici biljaka.


472503e3be894749921c25a4514e1e10.jpg
 
Poslednja izmena:
Sviba jeste crveni glog. Ne možeš se ograničiti samo na hrvatske izvore gde piše da je u pitanju dren (nije šija nego vrat) što opet ne menja ništa po pitanju kvaliteta i namene drveta.

Pogledaj kako se kaže na ruskom.
prasl. *sviba (rus. svibína, sl. svíb: crveni glog)
 
Poslednja izmena:
Odakle je tvoja referenca?

Kada se radi o nekim ovako elementarnim stvarima, možeš da kreneš od Vikipedije, za početak.

https://sr.wikipedia.org/wiki/Cornus_sanguinea
https://sr.wikipedia.org/wiki/Црвени_глог

A ako bi nešto ozbiljnije, možeš potražiti i literaturu. Npr. Šulekov Jugoslavenski imenik bilja koji celi imaš na netu i gde su sva različita narodna imena izlistana.

Glogovski1.JPG

svibanj2.JPG


Zato što je glogovo drvo tvrdo, dugovečno i otporno na trulež- mirni smo na duže vreme. :per:

Dok razmišljaš o površnosti svojih pretraživanja pre (uporno) samouverenog iskakanja sa grandioznim tvrdnjama, predlažem gledanje ove fotkice na kojoj se čovek divi dugovečnosti i otpornosti strukture svibinog žbunja.

cornus-midwinter-fire-me.jpg


Kako smo krenuli, za godinu dana će ovde biti potrebne i reference (tražene od strane onih koji ih upravo i ne daju) da mačke i psi nisu jedno te isto. :tambalamba:
 
Kada se radi o nekim ovako elementarnim stvarima, možeš da kreneš od Vikipedije, za početak.

https://sr.wikipedia.org/wiki/Cornus_sanguinea
https://sr.wikipedia.org/wiki/Црвени_глог

A ako bi nešto ozbiljnije, možeš potražiti i literaturu. Npr. Šulekov Jugoslavenski imenik bilja koji celi imaš na netu i gde su sva različita imena izlistana.

Pogledajte prilog 648222
Pogledajte prilog 648223



Dok razmišljaš o površnosti svojih pretraživanja pre (uporno) samouverenog iskakanja sa grandioznim tvrdnjama, predlažem gledanje ove fotkice na kojoj se čovek divi dugovečnosti i otpornosti strukture svibinog grmlja.

cornus-midwinter-fire-me.jpg


Kako smo krenuli, za godinu dana će ovde biti potrebne i reference (tražene od strane onih koji ih upravo i ne daju) da mačke i psi nisu jedno te isto. :tambalamba:
Mislim da si podlegao tim gasovima i žabama koje pominješ jer ne razumeš da se radi o sličnim biljkama (možeš slobodno okačiti adultnu biljku, a ne pelcere iz Gerden centra) koje u različitim slovenskim jezicima imaju isti naziv.
20833833-hedge-with-common-dogwood-cornus-sanguinea.jpg


Cornus sanguinea

Informacija sa Slavenovog linka: расте до 6 m.
 
Poslednja izmena:
radi o sličnim biljkama

Ne radi se uopšte o istoj porodici biljaka; ne možeš kopirati svojstva koja si pročitao u drugoj osim ako ti nije namera da uživo falsifikuješ (što staviti sviba (crveni glog) doslovno i jeste), ali pretpostavljam da ovde ulazimo u teren Gorana Šarića koji navodno nije pomislio da je natpis iz crkve u Tugarama iz pretćirilometodijevskog vremena.
 
Ne radi se uopšte o istoj porodici biljaka;

Aman, kad praviš koplje, iste su po kvalitetu. Kužiš? Apstraktno mišljenje imaš?

Inače, hvala za ovo siba i sibovina :uja:- jer je potvrda moje teze o eliziji v-a:

96pc4Zy.jpg


Ti nisi svestan s kolikom se lingvističkom veličinom suočavaš kad sam u pitanju ja - rešio sam jednim udarcem:

1. etimologiju koplja sibine,
2. etimologiju toponima kao Sibin i Sibinj (mesta ggde raste sviba)
3. narodno žensko ime Sibina (značenje kao kod "Drenka")
4. prezime Sibinović (po matronimu Sibina)

:mrgreen:

A šta si ti rešio? Samo se uplićeš i uplićeš, to radiš poslednjih 13 godina na forumu jer si samo za to sposoban. Nema nijedna sinteza od tebe za ovih 13 godina. Ništkoristi... što bi rekli kajkafaneri.
 
Aman, kad praviš koplje, iste su po kvalitetu. Kužiš? Apstraktno mišljenje imaš?

U tvojoj mašti?

Takođe toponimi - Sibinj (Severin) i Sibinj kod Sl. Broda.

530wm

Sviba ili svib, drugi naziv - crveni glog. Drvo izuzetne tvrdoće i otpornosti na truljenje.

Koliko visok ego da se jedna greška ne može priznati, to je bolesna količina, nikada viđena u istoriji ovog foruma.
 
U tvojoj mašti?



Koliko visok ego da se jedna greška ne može priznati, to je bolesna količina, nikada viđena u istoriji ovog foruma.
Jesi li ti čuo za osobine drveta (materijala) drena i gloga? U čemu je razlika?

Da ima razlike ne bi Slovaci dan danas crveni glog zvali svibom, a nije isključeno da su ga i antički Srbi tako zvali, kao što nije isključeno da su obe biljke tako zvali.

Svi znaju šta je šala, a čiji je ego ovde problematičan.
 
Jesi li ti čuo za osobine drveta (materijala) drena i gloga? U čemu je razlika?

Da ima razlike ne bi Slovaci dan danas crveni glog zvali svibom, a nije isključeno da su ga i antički Srbi tako zvali, kao što nije isključeno da su obe biljke tako zvali.

Svi znaju šta je šala, a čiji je ego ovde problematičan.


Još jednom, sukob mišljenja jako je dobar za izoštravanje teza. Hvala ti na tome.

tqOkgf8.png
 
Kako objašnjavaš mađarsku reč u litvanskom (blatoslovenska grupa jezika)? Pazi, to još nikom nije pošlo za rukom - možda zbog tebe ustanove Nobelovu nagradu iz komp. lingvistike ako se dovoljno približiš Holivudu - čujem da njime drma Duboka država. :lol:
Твоје питање је горе већ одговорено.

Што се тиче Холивуда, Клинт Иствуд обично не живи у Холивуду него крај Монтереја. Наравно, кад не прави филмове. Мада ће ове године напунити 90 година, и вама је познат из шпагети вестерна, он је режисер и продуцент исто толико колико је глумац. Он још увек ствара један или два филма годишње.

Као што рекох, Чика Клинт и ја често заједно свирамо на клавиру његове комозиције за четири руке. Имам и један видео, али ме је замолио да га не поставим на YouTube, јер је тога дана лоше свирао.
 
Ovo se opet svodi na slovensko badnja - banja.
То што тврдиш фонетски је неизводљиво, а доказа за своје "тумачење" немаш.

На то ти је скренута пажња пре годину дана:
https://forum.krstarica.com/threads...novoromanticari.486173/page-623#post-36839640

Реч бадањ настала је од старијега штокавскога бьдьњ вокализацијом полугласа ь > а, о том сведоче стсрп. облици попут Бьдьнь, Бьдьнѥви Доли као и дијал. бьдьњ

Када би твоје тумачење било тачно, у споменицима пре промене ь > а реч бања налазили бисмо у облику *бьнıа, али налазимо само банıа.
(А у савременим словенским језицима имала би одговарајуће одразе полугласа, али свугде налазимо /а/)

Даље, с једне стране имамо стсл. банıа; сх. бања; мак. бања; рус. баня; буг. баня; укр. баня; слн. banja; пољ. bania;, слк. baňa; чеш. baň, báně; глуж. banja, длуж. banja на основу којих без потешкоћа реконструишемо општесловенско banja.
По свему судећи реч је из јужнословенских говора најпре стигла у источнословенске, а из потоњих је преузета у западнословенске с нешто измењеним значењима. О том се може читати овде:

https://www.researchgate.net/profil...tarsim-romanismum-ve-slovanskych-jazycich.pdf
Vít Boček - Studie k nejstarším romanismům ve slovanských jazycích, Studia etymologica Brunensia 9, Nakladatelství Lidové noviny, Praha, 2010, 41 - 48
http://essja.narod.ru/pg/01/f150-151.htm
Этимологический словарь славянских языков, 1, Москва, Наука, 151-152

С друге стране, код Јужних Словена имамо шток. бадањ, дијал. бадан, бьдьњ; стшток. бьдьнь; кајк. bedenj; слн. bedenj; буг. дијал. бъдън’, бъдън, бъдне; a код Источних и Западних слч. bedňа, дијал. bodňа, bodna; чеш. bedna; пољ. bednia; рус. бодня; укр. бодня. Разлике у коренским самогласницима су различити исходи вокализације некадашњега тврдог коренског полугласа, из чега следи да можемо реконструисати јсл. *bъdьnjь, bъdьnъ; исл. зсл. bъdnjа, bъdnа.

Можемо приметити да за јсл. *bъdьnjь, *bъdьnъ мушкога рода у исл. и зсл. стоје *bъdnjа, *bъdnа женскога рода с очекиваним одразима коренског поугласа и гласом /d/ и то упоредно с именицом banja, а по твом тумачењу очекивало би се да те две именице буду истоветне обликом, што додатно показује како је твоје тумачење потпуно погрешно.
 
То што тврдиш фонетски је неизводљиво, а доказа за своје "тумачење" немаш.

Ma nije istina. Rekao sam ti prošle godine da se ne slažem. Kod tebe se radi o suštinskom nerazumevanju - sam pominješ "očekivane" reflekse, ne shvatajući da oni mogu da potvrde pravilo ako ih nađemo posvedočene, ali su izuzeci itekako prisutni. To što ti nisi upoznat sa izuzecima, nije moj problem.
 
То што тврдиш фонетски је неизводљиво
To kaži Ondrušu. :z;:

Zastáncem domácího původu slovanského slova je Ondruš (1971; 1977, 136n; 2002, 46–52). Předpokládá starší psl. *bat-nja, které považuje za deverbativum z *batati ‘bít, sekat’. Oporou má být slk. nář. báň ‘mýtina’ ‹— ‘místo, kde se bije, kácí’. Pro *batnja tedy Ondruš uvažuje o původním významu ‘místo, kde se bije, seká, šlehá’, z čehož lze odvodit jednak podle něj velmi raný význam ‘důl’, tedy ‘místo, kde se rozbíjí, rozsekává ruda’, jednak význam ‘lázně’, protože staří Slované provozovali koupání tak, že se v horké páře a vodě šlehali větvičkami či proutím. Poměrně přesvědčivé je Ondrušovo uvedení sémantických paralel z jiných jazyků: str. prt ‘koupel’ : prati ‘bít’, lit. pirtis ‘koupel’ : perti ‘bít’, lot. pirts ‘koupel’ : pert ‘bít’. Podobně jako Ondruš vykládal slovanské slovo už Meringer (1904, 158n): vyšel z ie. kořene *bhan- ‘bít’, ke kterému řadil i gót. banja ‘rána’, a zmiňoval bití proutím při koupeli. Domácí původ měl zřejmě na mysli i Brückner (1913, 26n, 1957, 14), předpokládaje původní význam ‘důl, jáma, dolík’; odtud měl vzniknout jednak 1) význam ‘lázeň’ podle toho, že nejstarší lázně byly zapuštěny do země, jednak 2) význam ‘něco kulovitého’.

Ondruš, Š. (1971): Význam a pôvod slov báň – baňa. Slovenská reč 36, 12–19.
Ondruš, Š. (1973): Je slovo doska grécko-latinského pôvodu? Slovenská reč 38, 76–83.
Ondruš, Š. (1977): Praslovanské dedičstvo v slovnej zásobe starej Slovenčiny. Jazykovedné štúdie 14, 132–148.
Ondruš, Š. (2002): Odtajnené trezory slov II. Martin

Reši... :aha:

Bolje bi ti bilo da si pročitao to sa linkova koje postavljaš.
 
Poslednja izmena:
bathálē (βαθάλη) — „bunar”, „izvor”, „fontana”

Glosa iz antičkog makedonskog jezika. Sakupljač je makedonski leksikograf Amerije iz III stoleća pre naše ere.

Pogledajte prilog 648257

Mrkaljevskom ideologijom, francusko bataille vuče poreklo od staro-srbskog badnja.

histo-napoleon-austerlitz-bataille-guerre-russie-france.jpg


Jednom je i ovim svetom hodao čuveni badanj.

20842.jpg

Opet si nešto pobrkao. Ne trebam ti ja kad si sam sebi dovoljan problem.

battalion (n.)
1580s, from Middle French bataillon (16c.), from Italian battaglione "battle squadron," from diminutive of Vulgar Latin *battalia "battle," from Latin bauttere "to beat" (see batter (v.)). Specific sense of "part of a regiment" is from 1708. The oft-repeated quote "God is on the side of the largest battalions" (with many variants) usually is attributed to 17c. French military genius and marshal Turenne:

A to je pak od:
1581417777065.png

prasl. *batъ (rus. bat, polj. bat: bič) ≃ lat. battuere: udarati
 
inače nezaobilazna za ovu diskusiju i generalno rasprave o antičkim jezicima Balkanskog poluostrva...probaću u budućnosti da malčice više postavim Neroznjaka na forum
Jedno vreme sam, iako je izuzetno prenategnuto, i ja razmišljao inspirisan nekim stvarima koje je postavljač ove teme pisao, ali sada kada sam pogledao kako se (srodne) reči koriste širom čitavog indoevropskog govornog prostora, uključiv i u sanskritu, rekao bih da je daleko logičnije pretpostaviti drugačije poreklo od našeg zobi.

Dodajamo šta veli Neroznjak o sabaji/sabaju (str. 163/164):

snaj1.JPG

snoj2.JPG


Ima daleko više smisla pokušati da se ovo poveže sa supom, umesto ovasom, sem ako nismo toliko neverovatno očajni.
 
Zob dolazi od zub (up. zobati), a zub je i danas na vardarskom dijalektu srpskog zab. Obrati pažnju na sufiksaciju tipa raki-ja.

A ako se dobro sećam imamo i potvrdu da se pravi od zobi i da postoji sinonim bromos što na grčkom znači zob. Ispravi me ako sam nešto ovde pobrkao.

PS. Nisam pobrkao:

Zar nisi ti, Slavene, nekidan potvrdio da su Tračani govorili slovenski time što si dokazao da je bog Sabazius/Sabos (od slovenskog zob, i pivo zobaja) imao sinonimni naziv Bromos što na grčkom znači zob? Da mi je znati kako si se ovaj put spotakao o argument, pao, pokupio se i nastavio dalje kao da se ništa nije desilo?

Na to da bi Sabacija trebalo najverovatnije dovesti u tesnu vezu sa pivom ukazuje i pesma cara Julijana Otpadnika (361-363), poslednjeg rimskog paganskog cara:



Ovo je pesma o drugom Dionisu, lažnom. On mu ne daje ime Sabacije, no zahvaljujući Diodoru sa Sicilije znamo da je upravo to jedno od imena ovog sekundarnog Dionisa. A koja mu imena daje Otpadnik? Jedno od dva imena je Brom. A šta je brom? :think:

content


:cool:

Obratiti pažnju i da Apostata kritikuje da se radi o Bromu, a ne Bromiju (gromovniku). Sabacije je u Rimskom carstvu bio često dovođen u vezu sa Jupiterom, umesto Dionisa. Šta je Jupiter?

39655853-illustration-de-bande-dessin%C3%A9e-d-mythologique-dieu-grec-zeus.jpg

Verovatno je tako nastala asocijacija Sabacija sa Jupiterom. Pošto je Dionis povezan sa bahanalijama i pravljenjem loma, od toga je ispalo, greškom u vreme translacije božanstava, gromovnik.



Budimo korektni, da nam se ne javi Igor razljućeno, neka bude barem *zobaja. :mrgreen:



Ups...izvinjavam se, popio sam malo pive inspirisan diskusijom. :lol:


Kao kuriozitet za našeg kolegu iz Montereja - na rumunskom se ovas kaže - ovăz (ovo a sa kvakom je ustvari debelo jer - rumunski, kao čuvar srpskog arhaizma potvrđuje da se radi o nepostojanom a).
 
Poslednja izmena:
Čovek je jasno rekao da je ploča u Tugarima iz Vinče, jel tako Slavene? Nemoj sad da pomeraš 5000 godina unapred. Falsifikuješ samog sebe.

Antić ju je datovao (pogrešno) u V i VI stoleće. Ne pomeram ja, već ti; što se tiče tvrdnje da je to dokaz da su se vinčanski znaci koristili u kontinuitetu šest hiljada godina (da ni ne pominjemo da niko Kačićev natpis nije, niti Antić ni Šarić, pokušao uopšte i pročitati, a kamoli porediti sa balkansko-podunavskim protopismom, dok su to proglašavali nekakvom vinčanicom) i da je ćirilično pismo njegova prirodna evolucija, ona je za imploziju mozga.
 
To kaži Ondrušu. :z;:

Zastáncem domácího původu slovanského slova je Ondruš (1971; 1977, 136n; 2002, 46–52). Předpokládá starší psl. *bat-nja, které považuje za deverbativum z *batati ‘bít, sekat’. Oporou má být slk. nář. báň ‘mýtina’ ‹— ‘místo, kde se bije, kácí’. Pro *batnja tedy Ondruš uvažuje o původním významu ‘místo, kde se bije, seká, šlehá’, z čehož lze odvodit jednak podle něj velmi raný význam ‘důl’, tedy ‘místo, kde se rozbíjí, rozsekává ruda’, jednak význam ‘lázně’, protože staří Slované provozovali koupání tak, že se v horké páře a vodě šlehali větvičkami či proutím. Poměrně přesvědčivé je Ondrušovo uvedení sémantických paralel z jiných jazyků: str. prt ‘koupel’ : prati ‘bít’, lit. pirtis ‘koupel’ : perti ‘bít’, lot. pirts ‘koupel’ : pert ‘bít’. Podobně jako Ondruš vykládal slovanské slovo už Meringer (1904, 158n): vyšel z ie. kořene *bhan- ‘bít’, ke kterému řadil i gót. banja ‘rána’, a zmiňoval bití proutím při koupeli. Domácí původ měl zřejmě na mysli i Brückner (1913, 26n, 1957, 14), předpokládaje původní význam ‘důl, jáma, dolík’; odtud měl vzniknout jednak 1) význam ‘lázeň’ podle toho, že nejstarší lázně byly zapuštěny do země, jednak 2) význam ‘něco kulovitého’.

Ondruš, Š. (1971): Význam a pôvod slov báň – baňa. Slovenská reč 36, 12–19.
Ondruš, Š. (1973): Je slovo doska grécko-latinského pôvodu? Slovenská reč 38, 76–83.
Ondruš, Š. (1977): Praslovanské dedičstvo v slovnej zásobe starej Slovenčiny. Jazykovedné štúdie 14, 132–148.
Ondruš, Š. (2002): Odtajnené trezory slov II. Martin

Reši... :aha:

Bolje bi ti bilo da si pročitao to sa linkova koje postavljaš.
То тумачење је фонетски изводљиво, могао би нешто научити одатле.
Ја на твом месту не бих овакве ствари истицао, оне јасно показују да нема завера против Срба о којима овде пишеш.
 
Zob dolazi od zub (up. zobati), a zub je i danas na vardarskom dijalektu srpskog zab. Obrati pažnju na sufiksaciju tipa raki-ja.
Македонско заб потиче од прасловенскога зѫбъ, а доказа о деназализацији код Јужних Словена нема пре 10. века нове ере.
Зоб је и на македонском зоб, што ће рећи да анахронизам с македонским заб правиш само како би сабају лакше довео у везу са Словенима, и то опет само на основу сличности речи. Заиста си лингвистичка величина. :roll:
 
Poslednja izmena:

Back
Top