Mali ilirski recnik

Kod Hesihija Aleksandrijskog imamo još jednu mesapsku glosu: bisbē (bisbēn ili bisbēs): „alatka za obrezivanje”. Po njemu, odgovrajući festival naziva se Bisbaja.

βίσβης/βίσβην δρέπανον λέγουσι Μεσάπιοι. καὶ ἑορτην Βισβαια, ην ἡμεῖς κλαδευτήρια

bisben.JPG


Filološka analiza i paralele:

Root / lemma: bhei(ǝ)-, bhī- (*bheiH- > bhiH-ti̯o- > bhiH-tueh2)

Meaning: to hit

Material: Avestan byente ` they fight, hit' (H. Lommel KZ. 67, 11);

Armenian bir ` big stick , club, mace, joint' (*bhi-ro-);

gr. φῑτρός m. `tree truck, wooden log', φῑμός m. `toggle, muzzle';

Maybe alb. (*bheiH) bie `hit, strike', bie `fall, die', causative, subjunctive bjeri `strike' = bjer `bring' : [Common ḫ- > j- Slavic Albanian; ḫ- > i̯-, y- Old Indic Tocharian].

Alb. and Armenian prove that Root / lemma: bhei(ǝ)-, bhī- : `to hit' derived from Root / lemma: bher-1 : `to bear, carry' through an Illyrian -r > -j.

In o- grade:

Venetic PN φohiio-s-, Illyrian VN Bοιοί ` the combatants, fighters ' (: Russian boj), gr.-Illyrian PN Bοῖον ὄρος, VN Βοιωτοί, Celtic-Illyrian VN Boii; Messapic βίσβην δρέπανον ἀμπελοτόμων, βισβαῖα κλαδευτήρια Hes.;

Latin perfinēs ` break through, break in pieces, shiver, shatter ' Hes.;

Old Irish ben(a)id `hits, knocks' (*bi-na-ti), ro-bīth ` was hit ', bīthe `beaten', fo bīth ` weel ' (= ` under the blow '), Middle Breton benaff ` cut, bite', Old Welsh etbinam ` to mangle ', without n-Infix Old Breton bitat ` cut loose, cut off ', Welsh bidio ` cut a hedge ', bid ` thorn hedge ', Middle Irish fid(h)b(h)a `sickle' = Old Welsh uiidimm ` lignite ', Modern Welsh gwyddyf `scythe, pruning knife' = gallo-Latin vidubium `hack, mattock, hoe ' (*vidu-bion ` wood hoe '), compare Middle Irish PN Faíl-be ` (*weapon, magic wand for killing wolves) wolf killer' (*vailu-bios); Old Irish binit f. `rennet, cleaver' (`incisive', *bi-n-antī), Middle Irish bian `skin, fell, fur', Old Irish bīáil `hatchet', Old Welsh bahell, Modern Welsh bwyell, bwyall ds., Middle Breton bouhazl ds. (*bhii̯ǝli-), Old Irish bēimm n. `blow, knock' (*bhei-smn̥), Cornish bommen ds., gall. *biliā `tree stump', French bille;

Old Icelandic bīldr ` head of the arrow, bloodletting iron ' (*bhei-tlo-); Old High German bī(h)al `hatchet' (*bheiǝ-lo-), hence probably Germanic *bilja- and not *biÞla- in Old High German Old English bill n., Old Saxon bil `sword', Middle High German bil, billes `stone mattock ', Modern High German Bille f. `hack, mattock, hoe', Middle High German billen ` to hoe, chip, trim ', Old High German bilōthi, bilidi, Modern High German Bild; Old High German billa f. `sourdough'; with formants -li- Old English bile m. `bill, beak, neb', additional form to English bill;

Old Church Slavic bijǫ (bьjǫ) biti `hit', Serbo-Croatian bȉjêm bȉti, Russian bьju bitь ds., Alb. bije, bie ` strike, hit ' therefrom with formants -dhlo-: Russian-Church Slavic bilo n. ` a louse rake or comb ', Serbo-Croatian bȉlo ` the transverse piece of wood at the front of a wooden rake (to rake leaves with) ', Czech bidlo ` shaft, pole', Russian bíɫo `beetle, hammer'; (*bhiH-tueh2)bítva `fight, struggle, blow, knock' (: Messapic βίσβη), Old Church Slavic bičь `whip, scourge' (from Slavic Modern High German Peitsche); in vowel gradation Old Church Slavic (*bhoiH-o-) u-bojь m. `murder', Serbo-Croatian bôj, Gen. bȍja `battle', Russian Czech boj ds. (: Illyrian Boii).


http://www.geocities.ws/iliria1/etymology1.html
 
Pitao sam kako si tačno došao do tih 14 reči; koji kriterijum je bio korišćen prilikom njihovog sakupljanja. Da li je to posledica možda nekog nasumičnog izvlačenja?
Pokušavaš od mene da izvučeš svoju tvrdnju, pa da to tebi deluje kao tvoj srećan epilog sa tobom koji si uvek u pravu. Ali pošteno bi bilo da iskažeš svoju tvrdnju, pa da ti ja na nju odgvorim.

Tvoja tvrdnja je: Mrkalj je izvukao 14 reči koje liče na srpske, a zanemario 70 reči koje ne liče na srpske. Da li je to tvoja tvrdnja?

Kriterijum odabira "tračkih" reči bio je: slična ili ista fonetka kao u srpskom + slično značenje kao u srpskom. Verovatno ti nije jasno zato što ne razumeš nemački. Gledao sam značenje reči na nemačkom, onda sam preveo na srpski to značenje sa nemačkog, onda sam gledao da li srpsko značenje ima veze ili se poklapa sa navedenom tračkom rečju. Na primer, na nemačkom piše "bog groma" a navodi se tračka reč Perkon. Utrošio sam na tih 14 reči dva puta po pola sata pregledavajući rečnik. Ima još reči koje su kandidati, ali dovoljno je da su bile tri reči, a ne 14.
 
To može biti zaključak samo nekog ko nije pratio moje postove, niti čita moju temu. Na ovaj potforum postavio sam daleko više dokaza zašto Albanci ne mogu biti etnolingvistički naslednici Ilira, nego obratno, a na ovu temu postavljao sam sve reči, bez obzira na to da li i u kojoj meri se mogu dovesti u vezu sa protoslovenskom leksikom (čak smo postavljač ove teme, @sumljiv_tip i ja, možda malo i preterali u etimološkim igrarijama). Toga su svesni svi, a bio bi i ti da malčice promeniš svoj pristup prema meni (zasnovan gotovo isključivo na predrasudama). Toga je svestan i Mrkalj, inače ne bi npr. ovo napisao:
Да ти имаш приступ великом броју података и умеш да изнесеш и доказе који сасвим одударају од званичног наратива. И хвала ти на томе.

Али моја примедба се није односила на садржај поједниначних објава него на твој став у целини, који ни за длаку не одступа од званичног наратива. Ако грешим исправи ме.
 
Pokušavaš od mene da izvučeš svoju tvrdnju, pa da to tebi deluje kao tvoj srećan epilog sa tobom koji si uvek u pravu. Ali pošteno bi bilo da iskažeš svoju tvrdnju, pa da ti ja na nju odgvorim.

Tvoja tvrdnja je: Mrkalj je izvukao 14 reči koje liče na srpske, a zanemario 70 reči koje ne liče na srpske. Da li je to tvoja tvrdnja?

Kriterijum odabira "tračkih" reči bio je: slična ili ista fonetka kao u srpskom + slično značenje kao u srpskom. Verovatno ti nije jasno zato što ne razumeš nemački. Gledao sam značenje reči na nemačkom, onda sam preveo na srpski to značenje sa nemačkog, onda sam gledao da li srpsko značenje ima veze ili se poklapa sa navedenom tračkom rečju. Na primer, na nemačkom piše "bog groma" a navodi se tračka reč Perkon. Utrošio sam na tih 14 reči dva puta po pola sata pregledavajući rečnik. Ima još reči koje su kandidati, ali dovoljno je da su bile tri reči, a ne 14.
Управо тако. До нас нису дошли сигурно подаци него су ствари намерно и случајно исркивљене кроз ко зна колико фактора.
А и поред свега тога појављују се речи које исто звуче и имају исто значење. Једна или две могу бити случајност, 5 не може, а 14 је знак да остатак речника вероватно има гомилу грешака јер када има 14 истих речи онда је и језик морао бити веома сличан.
 
Pokušavaš od mene da izvučeš svoju tvrdnju, pa da to tebi deluje kao tvoj srećan epilog sa tobom koji si uvek u pravu. Ali pošteno bi bilo da iskažeš svoju tvrdnju, pa da ti ja na nju odgvorim.

Pitanje si već dobio.

Ako nešto može da se dovede u vezu sa protoslovenskom leksikom, onda pozdravljamo, razmišljamo u tom smeru i tražimo sve čime bi se to moglo potvrditi, a ako se ne može pronaći, ili ne daj bože ako aludira na protoalbanski jezik, onda kritikujemo, napadamo sa svih strana i izvrgavamo ruglu ismevanjem? Je li to tvoj pristup?

Potom, isto je pitanje bilo ponovljeno ovde: https://forum.krstarica.com/threads/mali-ilirski-recnik.818325/post-39095501

Umesto da postavim isto pitanje po treći put, upitao sam te kako si tačno izabrao tih 14 reči. No:

Kriterijum odabira "tračkih" reči bio je: slična ili ista fonetka kao u srpskom + slično značenje kao u srpskom. Verovatno ti nije jasno zato što ne razumeš nemački. Gledao sam značenje reči na nemačkom, onda sam preveo na srpski to značenje sa nemačkog, onda sam gledao da li srpsko značenje ima veze ili se poklapa sa navedenom tračkom rečju. Na primer, na nemačkom piše "bog groma" a navodi se tračka reč Perkon. Utrošio sam na tih 14 reči dva puta po pola sata pregledavajući rečnik. Ima još reči koje su kandidati, ali dovoljno je da su bile tri reči, a ne 14.

..evo i razjašnjenja, odnosno priznanja. :ok: No, kao što rekoh, ko priznaje pola mu se prašta. :kafa:

P. S. Istorija se ne upoznaje tako što se unapred osmisli jedna dogma i onda radi sve u odbranu rečenog sistema. Spoznaja dolazi tako što se sve čita, od strane do strane; trezveno i razumno, a ne tako što se vodi rat protiv nepoželjnog i stalno traga za poželjnim.
 
Pitanje si već dobio.
Odgovor na to pitanje je - ne. Ja na to gledam - zašto ja da radim posao kojim se ne bih posvetio strasno. ZAšto da dokazujem albansko starosedelaštvo? Za tako nešto su tu nesrbi, a pogotovo geostrateški neprijatelji srpskog naroda. Oni se strasno posvete kontraargumentima, pa se sučelimo. Za sada, vidim da nemaju slučaj.
 
Али моја примедба се није односила на садржај поједниначних објава него на твој став у целини, који ни за длаку не одступа од званичног наратива. Ако грешим исправи ме.

U vezi ovakvih ocena nije moguće polemisati, zato što su stvar (oslobođena pojedinačnih objava, dakle i konkretnih stvari, odnosno konteksta) potpune relativnosti i subjektivnog doživljaja, tako da nije moguće ispraviti te, kao što nije moguće ni potvrditi da si u pravu. Jedino što bi bilo smisleno jeste uraditi studiju deset godina moih postova, sa tabelama i statističkom analizom, kao i zaključcima koji se izvlače. Naravno, tako nešto ne očekujem, ali ono što mogu primetiti jeste da do sada često nisi bio u pravu u vezi mene, jer si čak pomislio da sam ja pozdravljao i podržavao Apel protiv udruženja Miloš Milojević, između ostalog, tako da dozvoli mi da budem skeptičan do te mere da primetim da je moguće da su tvoji zaključci vođeni predrasudama. Ali, tema nisam ja, već Mali ilirski rečnik i nemojmo previše relativizovati stvari, već držimo se konkretnih (vidim, inače, da si preskočio da daš odgovor na pitanje koje sam Mrkalju uputio).

Odgovor na to pitanje je - ne. Ja na to gledam - zašto ja da radim posao kojim se ne bih posvetio strasno. ZAšto da dokazujem albansko starosedelaštvo? Za tako nešto su tu nesrbi, a pogotovo geostrateški neprijatelji srpskog naroda. Oni se strasno posvete kontraargumentima, pa se sučelimo. Za sada, vidim da nemaju slučaj.

O ovome sam ti već nekoliko puta pisao...vezano za to šta je jedini legitimni način da uvedeš neke inovacije (i ubediš druge ljude). Ponovo, ukratko: ko dođeš do neke ideje i želiš da je dokažeš, pre svega, treba da pomisliš da si verovatno u krivu. Potom, treba svoju ideju da napadneš. Treba da baciš na nju sve što imaš; da je gađaš nuklearnom bombom, baciš sve što ti može pasti na pamet sa svih pravaca. Pa potom, nakon što je sahraniš, otkopaš i onda sipaš kiselinu po ostacima ispod groba. I tek onda, sa tom idejom, izađeš sa određenim nivoom sigurnosti, koji pri tome ne isključuje druge interpretacije, bez agresivnog istupanja; nametanja svoje ideje drugima i posebno ne prepucavanja sa njenim kritičarima. Dakle, to sam ti već mnogo puta (i mnogim drugima) do sada ispričao i ne znam zašto doslovno nikada nisi primenio.

A što se tiče gornje izjave, to je pojašnjenje o čemu se ovde radi: o čisto političkom stavu. :kafa: Odnosno, tebe istorija uopšte ne interesuje, već samo dokazivanje patriotizma njenom manipulacijom.
 
Hum /Huma = u stara vremena su upotrebili za pranje vesha i personalnu higienu ( argjile)
Helm = otrov
Humner, Bjen ne humner = pada u provalu.
Humbje= izgubiti

Zemla ....Zemra ,skoro ista rec
KATER = CETIRI...Albanski ima q i c dva q ..ali se kaze Kater.
 
Mesapska reč za „tišina, ćutnja”: sípta

Hesih Aleksandrijski:

σίπτα αιώπα. Μεαάπιοι

mesap.JPG


Ova reč dovođena je u vezu sa nemačkim swifte, sa kojom vrlo moguće deli zajedničko poreklo.

Koje je poreklo našeg Pst! ? :think:

slience.jpg
 
Poslednja izmena:
A što se tiče gornje izjave, to je pojašnjenje o čemu se ovde radi: o čisto političkom stavu. :kafa: Odnosno, tebe istorija uopšte ne interesuje, već samo dokazivanje patriotizma njenom manipulacijom.

Upravo suprotno, iako kamufliraš nastojanja formalizmom, tebi je istorija sekundarna, interesuje te samo u smislu očuvanja pozicija predstavnika zvanične istoriografije. A to je nešto između korupcije i politike.

Kao što vidiš, ja nemam razloga da se kamufliram, kod mene nema licemerja, jasno kažem šta mislim i šta radim jer mene zaista uvek interesuje istina. U tom smislu i vidim ovaj forum - kao platformu gde možemo da izbistrimo određene teme bez obzira na nečiji ego. Mada ima i onih koji ovde sebe doživljavaju kao persone od reputacije...
 
Još dve nehelenske glose koje znamo zahvaljujući Hesihu Aleksandrijskom su vrlo moguće mesapske

býrion (βύριον) — „kuća”, „zgrada”, „prostorija”, „odaja”

byrióthen (βυριόθεν) — „iz kuće”

Verovatno u srodstvu sa staroengleskim (anglosaksonskim) būr sa sličnim značenjem (protogermansko *būra-). Velika etimološka zbirka (Ἐtymologikὸn Mέga) ukazuje na mesapsko poreklo:

εὐβύριον τὸ εὔοικον εἴρηται, ὅτι κατὰ την βαυρίαν η κατὰ Μεσσαπίους σημαίνει οἰκίαν

Mesapsko.JPG


Postoji jedna jedna interesantna teza koja se nedavno pojavila i koja upućuje na minojsko poreklo, pružajući objašnjenje za etimologiju reči „lavirint”. Po ovoj tezi, ova reč, koja je pozajmljena u starogrčki iz jezika drevnog Krita, trebalo bi da vodi poreklo od složenice *la-bur-, značeći bukvalno „kamena kuća”. Kako nije baš izgledno da je minojski bio indoevropski jezik, treba biti vrlo skeptičan prema ovoj hipotezi. :think:
 
Još dve nehelenske glose koje znamo zahvaljujući Hesihu Aleksandrijskom su vrlo moguće mesapske

býrion (βύριον) — „kuća”, „zgrada”, „prostorija”, „odaja”

byrióthen (βυριόθεν) — „iz kuće”

Verovatno u srodstvu sa staroengleskim (anglosaksonskim) būr sa sličnim značenjem (protogermansko *būra-). Velika etimološka zbirka (Ἐtymologikὸn Mέga) ukazuje na mesapsko poreklo:

εὐβύριον τὸ εὔοικον εἴρηται, ὅτι κατὰ την βαυρίαν η κατὰ Μεσσαπίους σημαίνει οἰκίαν

Pogledajte prilog 631192

Postoji jedna jedna interesantna teza koja se nedavno pojavila i koja upućuje na minojsko poreklo, pružajući objašnjenje za etimologiju reči „lavirint”. Po ovoj tezi, ova reč, koja je pozajmljena u starogrčki iz jezika drevnog Krita, trebalo bi da vodi poreklo od složenice *la-bur-, značeći bukvalno „kamena kuća”. Kako nije baš izgledno da je minojski bio indoevropski jezik, treba biti vrlo skeptičan prema ovoj hipotezi. :think:

Možda povezano sa ovim:

bâris (βᾶρις) — „spav” (ili nekakva barka egipatskog ili persijskog tipa), „kuća” (posebno velika, utvrđena)

https://lsj.gr/wiki/βᾶρις

Ova reč (koja bi trebalo da deli poreklo sa našem „barka”), koja se kasnije koristi u značenju kuće, a ranije neke vrste splava (spominje se u jednom kontekstu Odiseja) negrčkog je porekla. Dok je danas uobičajeno mišljenje da je reč egipatskog porekla, od bꜣjr (srodno koptskom bari), slično kao i latinsko baris, postojalo je mišljenje o ilirskom poreklu.

Veza sa mesapskim jezikom nagoveštena je u EM:

EM.JPG


385,25 EM:

Βαυρία· οἰκία

Odrednica kod Stefana Vizantijskog:

Βάρις· λέγεται Βᾶρις ἡ οἰκία ὥς Ποσείδιππος ηαι ἡ συνοικία

I, naravno, stari dobri Hesih Aleksandrijski:

Βᾶρις· πλοῖον ἤ τεῖχος ἤ στοᾶ ἤ πύργος

Ako je ova reč definitivno egipatskog a ne ilirskog porekla i bez obzira da li je mesapska aluzija prema EM greška zahvaljujući već navedenoj mesapskoj leksici...možda krije nešto šire o leksici koja prevazilazi i indoevropske okvire? :think:

http://www.pugliadigitallibrary.it/media/00/00/91/2814.PDF
 
Poslednja izmena od moderatora:
Βαυρία· οἰκία

Najverovatnije je da je ona druga reč egipatska pozajmljenica, a da etimologiju mesapske bauría („kuća”) ne treba dovoditi u vezi sa tim, već (možda je EM na tragu nečeg) sa već pominjanim býrion i byrióthen.

https://lsj.gr/wiki/βαυρία

Izgleda da Krahe nije imao na umu Misir. :think:

egipt.JPG
 
Poslednja izmena:
Sledeća mesapska reč:

panós — „baklja”

Prema leksikografu Atenaju iz Naukratisa (Gozba sofista):

πανός, ἄρτος. Μεσσάπιοι

Naukrat.JPG


Atenaj.jpg


https://lsj.gr/wiki/πανός

U latinskom imamo penus „hrana”, kao i nešto nejasnije etimologije panis „hleb”. Verovatno srodnije grčkom phanós koje označava „svetlost”. Moguće i u vezi sa protogermanskim *spēnuz („drvce”). U litvanskom jeziku imamo i peneti („hraniti”, „debljati”).
 

Bukva ili hrast: grabus (*graba-)

Među ilirskim pozajmljenicama u grčko-rimskoj leksici nalazi se: κράββατος (κράβατος) odnosno grăbātus. Nehelenskog porekla, smatra se da je ova reč (koja znači „krevet”) dospela kao ilirska pozajmljenica (neki su ranije predlagali makedonsko poreklo).

Najdirektniju potvrdu imamo od epiteta koji su se primenjivali za Zevsa i Areja: Grabovius. Grčki prevod je Φηγωναῖος, iliti od bukve. Grčka i latinska reč vodi poreklo od materijala od kojeg se pravi krevet.

Istog je porekla starogrčko γράβιον, što znači „baklja”.

Na prostoru severne polovine današnje Albanije, postojalo je ilirsko pleme Grabaji. U četvrtom stoleću pre naše ere, vladao je vrlo uticajni kralj Grab, učesnih balkanske koalicije protiv kralja Filipa II Makedonskog. Šumski kralj? Kralj drvenog naroda? :think:

Pogledajte prilog 630000

A šta znači onda NAGRABUSITI???
 
Znači da te je neko usadio na grab (turio ti ga u dupe).

А јел знаш ти Славене да људи на селу, ГРАБОМ зову ЧИТАВ НИЗ БИЉАКА, тј ниског дрвећа и крупног жбуња?
То се на србском зове ГРАБОВИНА! И одлично је да се окреће ражањ!
...
А јел знаш зашто се зове ГРАВОВИНА?
ЗАТО ЈЕР ГРЕБЕ! Ето зато, дакле ГРАБОВО ДРВО или ГРАБОВИНА, ГРЕБЕ! Ал ко га ебе кад ни то није СРБСКА РЕЧ? Јел тако?
...
А гребе јер грабовина је често или са трњем или танким оштрим гранчицама, које се понашају као трње.
Ботанички "граб" је једно, а грабовина је читав низ растиња по врзинама.
...
Али да би схватио да ГРАБ заправо ГРЕБЕ, морао си некада и да прођеш кроз врзину, а то нема да се фотокопира!
И Порфирогенит није писао о врзинама! А како проћи кроз врзину, а да се не ЗАВРЗЕШ?! Никако....
 
Poslednja izmena:
"sabaja", staro dobro zobeno Niksciko pivo.

Sabaja iljirska pivnica na Kosovu:

Pa koja?



To je prva i za sada jedina kosovska pivara (iz 2012. godine). S obzirom na opsesiju drevnom Dardanijom i uopšte starobalkanskim življem, ni ne čudi da su prvoj pivari odlučili dati tako ime. Iz turističkog vodiča Kosova (2017) str. 67 i 145:

Pogledajte prilog 513856
Pogledajte prilog 513857

9781784770587_136.jpg


https://www.bradtguides.com/kosovo-3329.html

Moram priznati da pakovanje deluje dosta interesantno. :D

20173_600.jpg

sabaja-dr-s-beer-house.jpg

PivaSaKosova1.jpg


P. S. Sad videh da je Sabaja dobila nedavno konkurentsku pivnicu na Kosovu; Pećka piva (ala originalno ime, kao i Prištinska piva).

BeerIllustrations-03-2-1250x688.jpg


Baš bih probao ovo iljirsko mračno. :think:


sabaj.jpg


Citat za sabaju doneo nam je već Gledston. Pominje je Amijan Markelin.

Амијан Марцелин, XXVI, 8, 2:

Est autem sabaia ex ordeo vel frumento in liquorem conversus paupertinus in Illyrico potus.

Sabaja je jadno piće koje se pravi u Iliriji od ječma ili pšenice.

Potom, oblik sabajum. Kod Sv. Jeronima Stridonskog; Komentari Isaije VII, 9:

Omnes quoque rivi, arefacto rivorum capite, siccabuntur, et quidquid prius aquis irrigabatur Aegyptiis, arefactum, non erit: ita ut moereant Aegypti piscatores qui valde contrarii sunt piscatoribus Domini, et lugeant qui mittebant hamum in flumen, et expandebant rete super faciem aquae. Qui singulos quosque decipiunt, hamum mittunt in aquas turbidas. Qui autem plures simul, ita ut in synagogis Satanae loquantur publice, et populorum abducant greges, isti rete super aquas mittunt Aegyptias. Confundentur etiam hi qui operabantur linum, ut vestes facerent sacerdotum; plectentes illud, et texentes subtilia: quod proprie ad dialecticorum artem pertinet. Pro subtilibus, byssum LXX transtulerunt, quod et ipsum in sacerdotum vestibus texitur. Quodque sequitur: Et erunt irrigua ejus flaccentia, omnes qui faciebant lacunas ad capiendos pisces, hoc significat, quod omnes insidiae Aegypti piscatorum destruantur, et pereant. Pro lacunis quae fiebant ad capiendos pisces, quod nos juxta sensum interpretati sumus, et in Hebraico, et in cunctis interpretibus, in loco piscium ponuntur animae, ut ab historia trahamur ad tropologiam, quod videlicet isti piscatores, qui faciebant lacunas, et foveas, ad hoc fecerint, ut animas in eis deciperent. Notandum quod pro lacunis LXX ζύθον transtulerunt, quod genus est potionis ex frugibus aquaque confectum, et vulgo in Dalmatiae Pannoniaeque provinciis, gentili barbaroque sermone appellatur sabaium. Hoc maxime utuntur Aegyptii, ut non puras aquas bibentibus tribuant, sed turbidas, et commixtarum fecium similes, ut per hujuscemodi potionem haereticae pravitatis doctrina monstretur. Tunc stulti erunt principes Taneos, quae interpretatur mandatum humile. Omnes enim haeretici contrariam altitudini humilitatem docent, et detrahunt ad inferos, et sunt principes humilis dejectique mandati.

Uporediti staroindijsko sabar u značenju „mleko”, „sok”, „nektar” i germansko *sapa- od kojeg je i engesko sap.

Rečnik indoevropske kulture (Mallory, Adams), izvodeći od PIE *sap- ili *sab-:

recnik.JPG
 
Poslednja izmena:
Sabar postoji i u sanskritu, a u latinskom jeziku sapa je sveže vino.

U ruskom jeziku (Fasmerov etimološki rečnik):

Word: сопля́
Near etymology: II "слизь из носа", укр. со́пiль, род. -пля "сопля; сосулька", блр. сопе́ль, др.-русск., сербск.-цслав. сопль -- то же, болг. сопо́л "сопля", сербохорв. со̀пољ, чеш. sореl, слвц. sореl᾽, польск. sореl "сопля, сосулька".
Further etymology: Сравнивают с лтш. sapul̨i мн. "сопли", но последнее, возм., само заимств. из русск. диал. сопу́ли (мн.) -- то же (см.); иначе М.--Э. 3, 708 и сл.; далее сюда относят др.-исл. safi м. "сок дерева", ср.-нж.-нем. sabben "брызгать слюной", sabbelen "пачкать", лат. sара "сироп из виноградного сусла", арм. hаm (*sарmо-) "сок", авест. vī-šāра- "обладающий ядовитыми соками" (М.--Э. 3, 708 и сл.). Сомнительно родство с лит. šãраlаs, лтш. sараls "вид карпа", др.-инд. c̨ápharas -- то же (Лёвенталь, AfslPh 37, 380; WuS 10, 150). Что касается сближения с греч. κάπυς ̇ πνεῦμα, καπνός у Лёвенталя, ср. выше, на ко́поть. Ср. сопе́ть.

Po rekonstrukciji Antuna Majera, izvorna ilirska reč u skladu sa saznanjima o tom jeziku bi trebalo da glasi *sabaiam. Predložene su veze i sa *saub (englesko soup).

Na 3. stranici ove teme već smo postavljali zanimljivi rad o grčkorimskom pivu: https://open.library.ubc.ca/handle/bitstream/33688/ubc_2001-715124.pdf

U fusnoti br 171. autor otvara pitanje postoji li neka etimološka veza sa drugim ilirskim pićem, parabijom (par-ab[a]ia / s-abaia)?

Illyric.PNG


Neki čak zastupaju stanovište da je reč o nekom vulgarnom latinitetu, te da se Jeronim na to odnosio, odnosno da nema osnove tražiti ovde eksplicitno staru ilirsku leksiku.
 
Pogrešan je metod asocijacije bilo kog nađenog pojma sa nekim pojmom koji je rekonstruisan (piše se sa zvezdicom), koji nije posvedočen, nije potvrđen. Zašto? Zato što je taj rekonstruisani pojam rekonstruisan na osnovu nekog određenog fonda nađenih pojmova od kojih su neki možda i odbačeni (proces rekonstrukcije nikad nije naveden u rečnicima, pa se ne može znati u kolikoj je meri bilo "štimovanja rezultata"). Ako ti nađeš još neki, upoređuj ga sa kognatima, sa posvedočenim rečima, pa tek onda vidi da li se uklapa u rekonstruisanu možebitnu izvornu/predačku reč.

Drugi razlog zašto nađene reči ne treba sravnjivati sa rekonstruisanim PIE korenom leži u mogućnosti da je kompletna paradigma o PIE prajeziku pogrešna, te je na osnovu nađenih pojmova stalno treba preispitivati. To se, na žalost, nikada ne radi, nego se sve lepi na tu kuću koja je, sve je više indicija, sagrađena na pogrešnom temelju.

Pa da, to su sve teorijski modeli, a i oko indo-evropskog kao takvog se ne slazu bas svi, tako da si u pravu.
 

Back
Top