Mali ilirski recnik

Klaudije Ajlian (175-235) autor čuvene O karakteristikama životinja (Περὶ Ζῴων Ἰδιότητος). Treća glava VII knjige:

Κλαύδιος Αἰλιανός:
ζῷον ἔστι Παιονικόν, καὶ κέκληται μόνωψ, καὶ ἔοικε ταύρῳ λασίῳ τὸ μέγεθος. οὗτος οὖν ὅταν διώκηται, ταραττόμενος ἀφίησι πυρῶδες καὶ δριμὺ ἀποπάτημα, ὡς ἀκούω, ὅπερ οὖν εἰ προσπέσοι τῳ τῶν θηρατῶν ἀπέκτεινεν αὐτόν.

Claudius Aelianus:
There is an animal in Paeonia called Monops and it is the size of a shaggy bull. Now when this creature is pursued, in its agitation it voids a fiery and acrid dung, so I am told; and should this happen to fall on any of the hunters, it kills him.

animalia.jpg


Ajlijan.jpg
 
Klaudije Ajlian (175-235) autor čuvene O karakteristikama životinja (Περὶ Ζῴων Ἰδιότητος). Treća glava VII knjige:





Pogledajte prilog 593553

Pogledajte prilog 593554

Citao sam ovo i hteo da okacim, no sve bih zaboravio. Rec je o ovoj zivotinji

https://en.wikipedia.org/wiki/European_bison

Jos uvek postoji, doduse retko gde, u nekim delovima Belorusije i Ukrajine. Grci su je zvali βόνασος, to jest, bonasos... nije toliko drugacije od onoga sto su Grci zapisali da ih Peonci zovu, μόναπος (monapos).

Inace mogu da se igram sad Radovana, pa da kazem da je bonasos, slicnog etimoloskog porekla kao i nas "vo". E, vec "manapos", zvuci malo teze za prokljuviti etimoloski. :D
 
Citao sam ovo i hteo da okacim, no sve bih zaboravio. Rec je o ovoj zivotinji

https://en.wikipedia.org/wiki/European_bison

Jos uvek postoji, doduse retko gde, u nekim delovima Belorusije i Ukrajine. Grci su je zvali βόνασος, to jest, bonasos... nije toliko drugacije od onoga sto su Grci zapisali da ih Peonci zovu, μόναπος (monapos).

Inace mogu da se igram sad Radovana, pa da kazem da je bonasos, slicnog etimoloskog porekla kao i nas "vo". E, vec "manapos", zvuci malo teze za prokljuviti etimoloski. :D
Ne bih se čudio da su to izveli od našeg "govnaš". Up. sa govedo.
 
Citao sam ovo i hteo da okacim, no sve bih zaboravio. Rec je o ovoj zivotinji

https://en.wikipedia.org/wiki/European_bison

Jos uvek postoji, doduse retko gde, u nekim delovima Belorusije i Ukrajine. Grci su je zvali βόνασος, to jest, bonasos... nije toliko drugacije od onoga sto su Grci zapisali da ih Peonci zovu, μόναπος (monapos).

Inace mogu da se igram sad Radovana, pa da kazem da je bonasos, slicnog etimoloskog porekla kao i nas "vo". E, vec "manapos", zvuci malo teze za prokljuviti etimoloski. :D

U fusnoti ovog gore izdanja Ajnijevog bestijara piše da se možda radilo o turu.
 

Da, turu. Ona izumrla životinja; bos primogenius. Dve (naizgled) slične vrste životinja su imale habitat u našim krajevima; zubr (vrsat bizona) i tur (vrsat govečeta). Zubr je opstao u krajevima koje si sam naveo, ali je vrlo ugrožena vrsta, dok je tur izumro.

aurochWC1-56a2574b3df78cf772748e36.jpg


Ovako bi trebalo da je tur izgledao.

Pretpostvljam da je ovde pitanje da li se iza monapsa krije zubr ili bizon? Da li su stari Grci isti pojam upotrebljavali za obe životinje?
 
Poslednja izmena:
Da, turu. Ona izumrla životinja; bos primogenius. Dve (naizgled) slične vrste životinja su imale habitat u našim krajevima; zubr (vrsat bizona) i tur (vrsat govečeta). Zubr je opstao u krajevima koje si sam naveo, ali je vrlo ugrožena vrsta, dok je tur izumro.

aurochWC1-56a2574b3df78cf772748e36.jpg


Ovako bi trebalo da je tur izgledao.

Pretpostvljam da je ovde pitanje da li se iza monapsa krije zubr ili bizon? Da li su stari Grci isti pojam upotrebljavali za obe životinje?

Aha, "aurochs" na srpskom je "tur"
 
Ime životinje podseća na englesko mane, koje je u germanskim jezicima dosta rašireno. I Nemci kažu Mähne u značenju 'griva'. Ne mogu da pronađem potvrdu tj. koren i u drugim indoevropskim jezicima...to je moglo značiti, u zavisnosti od nastavka, 'grivast', 'grivasta (životinja?)'. :think:

Evo nečeg iz indoevropske enciklopedije...

IE.PNG


Reč vodi poreklo od reči za 'vrat'. Ali izgleda da je samo u germanskim jezicima evoluirala u značenju 'grive'?

Ako se radilo o turu, a ne o zubru...životinja a ogromnim vratom? Istaknutim?
 
Poslednja izmena:
interesantna je i ova interpretacija

"Etymology: Prob. an Illyrian word (not a Greek one). Note that the meaning is unknown. One compared θύελλα (s. v.) and Goth dwals foolish and Alb. dêj, dënj (< *dheuni̯ō) intoxicate. "

Vidim sa istog linka koji si pokupio hipotezu koja razmatra mogućnosti o tome da je duellum (koje se docnije razvilo u bellum) ilirska pozajmljenica.

v. Windekens KZ 73, 115f. adduces Lat. duellum > bellum as illyr. LW [loanword].

https://lsj.gr/wiki/Δύαλος

stari jezik.png
 
Poslednja izmena:
Nešto malo o pajonskom iz indoevropske gramatike (treće, najnovije izdanje, iz 2017. godine), str. 121:

Pajonski.PNG


PAIONIAN:
The Paionian language is the poorly attested language of the ancient Paionians, whose kingdom once stretched north of Macedon into Dardania and in earlier times into southwestern Thrace.

Classical sources usually considered the Paionians distinct from Thracians or Illyrians, comprising their own ethnicity and language. Athenaeus seemingly connected the Paionian tongue to the Mysian language, itself barely attested. If correct, this could mean that Paionian was an Anatolian language. On the other hand, the Paionians were sometimes regarded as descendants of Phrygians, which may put Paionian on the same linguistic branch as the Phrygian language.


NOTE. Modern linguists are uncertain on the classification of Paionian, due to the extreme scarcity of materials we have on this language. However, it seems that Paionian was an independent IE dialect. It shows a/o distinction and does not appear to have undergone satemisation. The Indo-European voiced aspirates became plain voiced consonants, i.e. *bh→b, *dh→d, *gh→g, *gwh→gw; as in Illyrian, Thracian, Macedonian and Phrygian (but unlike Greek).

Mizija i Frigija su regije susedne jedna drugoj, gde se možda krije klica pomenute konfuzije kod antičkih spisatelja:

Mizija Frigija.jpg
 
Poslednja izmena:
Ево једне интересантне речи, МАШИНА.
На Википедији пише:
Машина[1] је реч која је изведена из грчке речи (дорске грч. μαχανά, јонске μηχανή mekhane „мајсторија, машина, мотор“,[3] деривације из μῆχος mekhos „средство, целисходан, решење“[3]). Реч механички има исте грчке корене. Међутим, древни Грци су вероватно позајмили реч mekhane из древног Хибру језика. Реч Mekhonot множина и Mekhona једнина се помињу у Хибру библији - Тори; ти Mekhonot су били десет контрапција на четири точка које су стајале у Светом храму Јерузалема, коју је изградио краљ Соломон - (2 Chronicles 4:14). Антички Грци су били упознати са Хибру списима и језиком, и често су позајмљивали речи и термине.

Шире значење „тканина, структура“ се налази у класичном латинском, али не у гркој примени. То значење је присутно у касном средњовековном француском, и адаптирано је из француског у енглески током средине 16. века.

У 17. веку, реч би такође могла значити план или сплетка, значење сад изражено изведеном речи махинација. Модерно значење се развило из специјализоване примене термина на сценске машине кориштене у позоришту и на војне опсадне машине, током касног 16. и раног 17. века. OED[4] приписује формално, модерно значење Џон Харисовом Lexicon Technicum (1704), у коме стоји:

Машина или мотор, у механици, је било шта са довољно снаге да било подигне или заустави кретање тела ... Једноставне машине се обично сматрају шестимбројним, viz.баlance, полуга, котур, точак, клин и завртањ ... Сложене машине или мотори су безбројни. (енгл. Machine, or Engine, in Mechanicks, is whatsoever hath Force sufficient either to raise or stop the Motion of a Body... Simple Machines are commonly reckoned to be Six in Number, viz. the Ballance, Leaver, Pulley, Wheel, Wedge, and Screw... Compound Machines, or Engines, are innumerable.)

Опет су превидели језик у ком се изворна реч још увек користи.
Нису чак ни набројали МЕШИНУ, МЕХ. Мислим да је МЕХ прва
права машина, састављена од две полуге, коже и два једносмерна
вентила. Леонардо их је максимално користио као претечу цилиндра.
Имамо и МАШИЦЕ које су такође две полуге спојене на једном крају,
сМЕХ реч настала ономатопејним имитирањем звука при кориштењу
мехова, МЕК, МЕКАН, што је својство МЕШИНЕ и кад је надувана.

П.С.- Не може се без Радована.
 
haimos, haimon, ·saimas (-ап) ,КатП1, Bergkette': Haimon, Haimos (Berg) - idg. *siJimo-, vgl. aind. sJman- т. ,Scheitel, Grenze', ir. Slm ,Kette'. ida ,Ваит; Wald': ON Ide, Idakos, vgl. air./id ,Ваит, Holz, Wald' - idg.

Šta se odavde vidi?

1. Vidi se da tzv. tračka reč ima grčke sufikse -os ili -on.

2. Vidi se da je u pitanju srpska reč hum od hlm, koja je u "tračko" vreme glasila hъm, gde su Grci debelo jer zapisivali diftongom ai uz dodatak grčkog sufiksa.

3. Reč znači isto što i srpska reč hum - planinu, "planinski lanac".
 
Što je babi milo, to joj se i snilo. :namcor:

Look who's talking... Gle, ko mi kaže... Čovek koji ima zacrtan ram i koji makazama za armaturu opseca sve što iz njega štrči. :kafa:

Još jedna "tračka" reč koja neodoljivo liči na srpsko svobodan (danas slobodan) kad ga čuje uho stranca koji u svom jeziku niti ima svih srpskih glasova, nit ima smisla za melodiju srpskog govora:


sabazias, sabadias ,frei': GN Sabazios, Sabadios, vgl. abulg. svobodb ,frei'; idg. *s1j.obhodhio-s.

Dakle,

1. Vidi se da tzv. tračka reč ima grčke sufikse -as.

2. Vidi se da je u pitanju srpska reč svobodan (danas slobodan).

3. Reč znači isto što i srpska reč slobodan
 
Look who's talking... Gle, ko mi kaže... Čovek koji ima zacrtan ram i koji makazama za armaturu opseca sve što iz njega štrči. :kafa:

Ovo što si ti napisao tako je samo zato što...kažeš da je tako. Nema nijednog razloga, nije priloženo nikakvo obrazloženje, nijedan jedini argument zbog kojeg bi to moralo biti tako. Šta to treba da znači? Da je pravo ime Pajonaca zaprvo bili „Puoni“? :lol:


P. S. A kad smo već kod nedostatka dokaza, gde si ti na onoj sopstvenoj temi o razlikama? Bukvalno si me jurio da ti prilažem na toj temi, a sad nestade...šta je u pitanju...maca selektivno pojela jezik?
 
Poslednja izmena:

Back
Top