Mali ilirski recnik

Kad smo već u poslovičnom duhu počeli:

Popu pop, a bobu:

рора ,Bohne' oder ,Hugel' (1): ON Pupe(n)sis vicus, vgl. lit. рирд ,Bohne'
oder alb. рирё ,Hugel' .

Popa - "grašak", verovatno bobъ pogrešno zapisano kao popa.

1568978807511.png
 
Interesantna reč za pšenicu - pura:

pura- ,Weizen, Dinkel': GN Pyru-merulas, vgl. griech. pyros ,Weizen', lit. рига;,Winterweizen', kslaw. руго ,Spelz, Dinkel'.

Kaže da je reč označavala pšenicu ili pir (travu srodnu pšenici od koje se takođe pravi hlebno brašno). Verovatno odavde izraz pura za palentu u našim krajevima jer se pre predtavljanja kukuruza kod nas bršno pira/pure spremao kuvanjem (up. purenjak).



purenjak, pečenjak – pečeni kukuruz

purenjak, purenje – ima li već kukuruza za purenje; Vuk, Rečnik


U osnovi je praslovenski i starosrpski glagol puriti – peći, tretirati vatrom


….baciti po žeravi da se ispeče (riba, meso, krompir, kukuruz), vidi P.Skok puriti se, češ. pyriti


izvedena rečpurnjati


puriti
– starosrpski, zaboravljeni glagol koji se povezuje sa starogrčkom reči πυρ pyr – vatra link
(up. furiti, prim. Mrkalj)

izvedena reč – pirit, Pyrit ruda gvožđa, tzv. lažno zlato, jedna od najstarijh poznatih ruda, koja se obrađuje tako što se puri, tretira vatrom.


https://en.wikipedia.org/wiki/Spelt

HJP: http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=dl1jUBM=&keyword=pura

Stara reč pir, zamenjena je u moderno doba engleskom:

"Danas žitarica spelta ili krupnik ima široku primenu, između ostalog i zato što mnogi ljudi koji su alergični na pšenicu nisu alergični na speltu (napominjemo da ... "
 
Poslednja izmena:
struna ,Stromung, FluB': ON Struneilon, vgl. lit. sгUti (smvu, smnu) ,sich (mit Wasser, Blut) fiillen, iiberstromen', FIN Stmnd.

Struna - "struja, reka".

Očigledno oblik reči (rečna) struja. Najverovatnije u kontaminaciji sa pridevom, strujna.

HJP: struja ✧ prasl. i stsl. struja (rus. strujá, slov. struja), lit. srauja ← ie. *srew-: teći (grč. rheȋn, skr. sravati: teče)
 
Prilog za lična imena:

Drenis т. (in griechischer Inschrift aus Pizos, Kreis Cirpan). Dег Name ist verwandt mit alb. geg. dre, dreni т. ,Hirsch' aus idg. *dhren-.

Dakle, Dren(is), kao što postoji i danas ime Dren, Drenko, Drenka.

Rhaskos т. (Herrscher im Agaischen Thrakien, oberhalb Philippi; Арр. Ьеll. civ.). Der Name ist verwandt mit ahd. rasc, dt. rasch, anord. ffjskr, engl. rash ,hastig, iibereilt, vorschnell'. Мбgliсhеrwеisе ist Rhaskos durch Kiirzung eines zweistammigen Namens entstanden, vgl. Rhasku-poris (s. Folg.).

Raško(os). :kafa:
 
Imena plemena, rodova:
Држићи
1. Darsioi (Hekataios bei Steph. Byz.), Dersaioi (Hdt., Thuk.), Nachbarn der Sapaer und Edoner im Лgаisсhеп Thrakien. Оег Name ist verwandt mit аргеиО. Dersko, Dirse, lit. ON Darsiski,! ktiiтas (Nom. Pl. Daгsiskiai), die zu аргеиО. dyrsos im Ausdruck dyrsos gyntos ,fromman', d.h. ,tiichtige, tapfere Маппег' gеhбгеп, verwandt mit aind. dh':~1}u- ,kiihn, tapfer, mutig, dreist, frech', awest. darsyu- ,kiihn, stark', griech. thrasys ,mlltig', got. ga-dars ,ich wage'. Thrak. Darsioi, Dersaioi geht auf idg. *dhorso- (bzw. *dherso-) zuriick.

Чиче
2. Kikones (Нот., Hdt., Strab.), Cicones (Рliп., Ovid. и.а.), Stamm zwischen dem Bistonischen See und dem Unterlauf des Hebros (Marica); Sg. Kikon, bezeugt ebenfalls als Personenname, - aus idg. *gYigo(n) verwandt mit ahd. quёh, quёk, Оеп. quёсkеs ,lebendig', nhd. keck, schweiz. check ,stark, fest', ags. cwicu, с'иси ,lebendig', anord. kvikr, kykr ,lebendig', engl. quick ,lebendig, schnell' aus idg. *gYig-, vgl. auch lett. dziga ,Leben'.

Чајевићи
3. Skaioi (Hekataios bei Steph. Byz.; Strab.), Skaiboai (Polyaen.), Volk zwischen Troja und Thrakien. Оег Name ist identisch mit griech. skai6s ,link', lat. scaevus ,dass.' aus idg. *skajyo-s (*skiJjyo-s). 1т Lande der Skaier gab es einen Fluf3 Skaios potaтos und Ort Skaion teichos (Strab.). Мбgliсhегwеisе ist der Fluf3name primar (vgl. zur Bedeutung den bulg. FIN Leva reka im Kreis Угаса - zu bulg. /еу ,link'), nach dem der Stamm benannt werden konnte. Die Benennung der Satren - Satrai (Hdt., Hekataios bei Steph. Byz.), eiпет Stamm, der das Gebiet zwischen Nestos und Strymon auf dem Pangaios (Berg) besiedelte, wird als verwandt mit aind. k~atra- п. ,Herrschaft', awest. apers. ksa8ra- п. ,Herrschaft, Herrschergewalt' erklart (W. Tomaschek, о. Detschew).
 
Mislim da bi ova tema trebalo da prođe bez ličnih imena. Njih ima doslovno na stotine; to je toliko ogromna oblast da je sve ostalo patuljasto u srazmeri. O samo antroponimima bi mogla da se otvori nova tema (ili koristi već postojeća, od arco) zato što toga toliko ima da bi sve ostalo jednostavno ugušilo. Zato sam i postavljao popise Krahea, Alfeldija i Katičića tamo, a ne ovde.
 
Evo još jedne stare reči: καλύβη, kalýbē, u značenju konačište, kuća.

Pogledajte prilog 592229

Reč je u grčkom prisutna u različitim varijetetima a sami Grci poseduju svoju originalnu reč sa istim značenje, καλιά. Tako da je reč verovatno pozajmljenica iz nekog od starobalkanskih jezika.

Teritorija tračkog plemena Astaja zvala se Kalibe. Kalibe je osvojio makedonski kralj Filip II (359-336. g. pre naše ere) i kolonizovao ga nepoželjnim prognanim Makedoncima.

Mesto je danas selo koje se zove Kabile u tundžanskoj opštini na jugoistoku današnje Bugarske, inače važno arheološko nalazište.

Pogledajte prilog 592230
Inače, kad si već to spomenuo, treba istražiti poreklo tog toponima. Henrik Barić je smatrao da je naša reč koliba najverovatnije starobalkanska pozajmica, ali odbacujući da je grčkog porekla (što je po sudeći tačno, kao što videsmo gore)...pogledaj šta piše:

Pogledajte prilog 592260
Pogledajte prilog 592262

Vidim da se i Barić i ovom povodom poziva na Hesiha Aleksandrijskog. :) Vidim da će Hesihije biti najskuplja reč ove teme.

I pitao sam se zašto je Krahe napisao vezano za kalebe da neki smatraju da se radi o izvorno pajonskoj reči. Sada kontam zašto su to ljudi pomišljali; njem prvi spomen je kod Herodota u kontekstu opisa pajonskih sojenica. Pajonci nisu živeli previše daleko od Tračana; mogli su imati sličnu ili skoro istu reč za kuću kao i Astajci.
Da se nadovežemo na Barićeva razmišljanja da je koliba starobalkanska pozajmljenica...malo od Lome:

Pogledajte prilog 593335

Kolebaćemo se još oko kolibe, vidim ja. No, ukoliko reč zaista jeste bila prisutna kod predslovenskog življa, šta misliš sumljivi o tome da se je ovo možda jedan od primera za onu tvoju pretpostavku, o pretapanju srodnih reči koje bi se utapale i učvrstile, zato što su približno slični leksemi? :think:
Moguce, nije valjda da je to meni prvom palo na pamet? haha :D

Bacih pogled da vidim šta još Hans Krahe veli vezano za kolibu. On smatra isto kao i Barić da je reč o starobalkanskoj pozajmljenici. Evo odrednice iz njegovog rečnika izraza koji su dospeli iz ilirskog u druge jezike:

Kalibe.PNG


Ne kontam samo kakve to pajonske sojenice pominje Barić...vidim da i Krahe aludira da je reč pajonska, ili barem preko Pajonaca došla do starih Grka, ali gde je ona u Herodotovim Istorijama? U V, 13 nema.
 
Poslednja izmena:
Pronađoh...Barić je napravio lapsus u brojki. Treba V, 16. Opis kraja Prasijadskog jezera:

Ηρόδοτος:
οἰκέουσι δὲ τοιοῦτον τρόπον, κρατέων ἕκαστος ἐπὶ τῶν ἰκρίων καλύβης τε ἐν τῇ διαιτᾶται καὶ θύρης καταπακτῆς διὰ τῶν ἰκρίων κάτω φερούσης ἐς τὴν λίμνην. τὰ δὲ νήπια παιδία δέουσι τοῦ ποδὸς σπάρτῳ, μὴ κατακυλισθῇ δειμαίνοντες.

Херодот:
Сваки има на скели по једну колибу у којој станује и из које кроз скелу води један отвор доле у језеро. Малу децу везују ужетом за ногу бојећи се да се не скотрљају у језеро.

Lke.jpg


https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.01.0125:book=5:chapter=16:section=3

Gde je ovo jezero? :think:
 
Poslednja izmena od moderatora:
Bacih pogled da vidim šta još Hans Krahe veli vezano za kolibu. On smatra isto kao i Barić da je reč o starobalkanskoj pozajmljenici. Evo odrednice iz njegovog rečnika izraza koji su dospeli iz ilirskog u druge jezike:

Pogledajte prilog 595864

Ne kontam samo kakve to pajonske sojenice pominje Barić...vidim da i Krahe aludira da je reč pajonska, ili barem preko Pajonaca došla do starih Grka, ali gde je ona u Herodotovim Istorijama? U V, 13 nema.

A mozda je nastalo od grcke reci "κάννα", u znacenju "trska". Sama rec je pozajmica iz semitskih jezika.

Imamo rec "κάναβος", rec je o nekakavom drvenom ramu.
 
Pronađoh...Barić je napravio lapsus u brojki. Treba V, 16. Opis kraja Prasijadskog jezera:





Pogledajte prilog 595868

https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.01.0125:book=5:chapter=16:section=3

Gde je ovo jezero? :think:
Изгледа да ипак нису упитању КОЛИБЕ већ баш како су их Грци записали КАЛИБЕ.
Сојенице изнад језера или мочваре, КАЛА тј. блата. Чија је реч КАЛ?
Кад то откријемо ето решења и за КАЛИБУ.
 
Изгледа да ипак нису упитању КОЛИБЕ већ баш како су их Грци записали КАЛИБЕ.
Сојенице изнад језера или мочваре, КАЛА тј. блата. Чија је реч КАЛ?
Кад то откријемо ето решења и за КАЛИБУ.
prasl. i stsl. kalъ (rus. kal, polj. kał) ← ie. *keh2lo-: taman (lat. caligo: magla, skr. kālas: crnkast)
 
A mozda je nastalo od grcke reci "κάννα", u znacenju "trska". Sama rec je pozajmica iz semitskih jezika.

Imamo rec "κάναβος", rec je o nekakavom drvenom ramu.

Pa zar nije to malo previše drugačije? Koja je sličnost sem u prva dva početna glasa?

Po Hesihiju Aleksandrijskom, Dijal je pajonski pandan za boga Dionisa.

Pogledajte prilog 593989

Δύαλος
interesantna je i ova interpretacija

"Etymology: Prob. an Illyrian word (not a Greek one). Note that the meaning is unknown. One compared θύελλα (s. v.) and Goth dwals foolish and Alb. dêj, dënj (< *dheuni̯ō) intoxicate. "
Vidim sa istog linka koji si pokupio hipotezu koja razmatra mogućnosti o tome da je duellum (koje se docnije razvilo u bellum) ilirska pozajmljenica.

v. Windekens KZ 73, 115f. adduces Lat. duellum > bellum as illyr. LW [loanword].

https://lsj.gr/wiki/Δύαλος

Pogledajte prilog 594036
Da jeste zanimljivo Proto-Indo-European *deh₂w-, *dew- (“to injure, destroy, burn”)

Danasnja rec "duel", na primer, mozda je nastala od ilirske reci. Pokusavam da smislim da li mozda ima nekog svog naslednika u srpskom jeziku, ali mi nist ane pada na pamet, eh, da je tu Radovan :D

Evo šta Krahe kaže i za DIjala:

Diabol1.PNG

Diabol2.PNG


Ovo je vrlo, vrlo interesantno razmišljanje. Fon Blumental, koji je detaljno prostudirao Hesijihev leksikon, ukazao je da kralj Sparte Ojbal, ***** (Οἴβαλος) ima ime koje se ne može rastumačiti grčkom etimologijom. Zapravo, čitava najdrevnija mitologija Lakonaca prepuna negrčkih naziva. To ukazuja na ostatke nekog predgrčkos supstrata, odnosno moguće da je seoba Doraca na jug, poznijih grčkih plemena, bila homogena. Možda su iz područja planina Pind dovukli za sobom i neke druge etnije, a moguće je i da su prapreci Dorana bili nešto etnički ne heterogeniji, već više prelazni izeđu severnih plemena, kakvi su bili drevni Makedonci u odnosu prema ilirskim i tračkim skupinama? :think:

Vrlo je interesantna ova paralela mitoloških Dijal-Ojbal.
 
Inače, po Oibalu nekoliko vrsta smrdibube nosi ime. Evo oebalus pugnax:

Ojbal.jpg


Ova pirinčana smrdibuba luči jedan strašno jeziv seksualnu hormon koji užasno bazdi. Zato su je zoolozi imenovali po Jebaču, izgleda. Pretpostavljam da je pomogao i izgled štita bubine ljušture, a možda i šara koje vuku na grčko lambda.
 
Poslednja izmena:

Back
Top