Македонски језик

[Crni Bugarin]

A, shto si izbrisao post gde utvrgjujesh: gde se nalazi Zagori (Arbanasi).

Da tacno si utvrdio "U srce Bugarske".

I shta je bilo tamo "U srce Bugarske"?

Koji je etnos podigo, izgradio, zivio, i uzdigo u rang najznacajnijeg mesta na teritoriji gde je kasnije nastala Bugarska, naselje Zagori (Arbanasi)?

Koji je bio oficijalni jezik,

a koji govorni narodni jezik????
-----------------------------------------------------------------------------

Gde je tada bio bugarski jezik ?

Because this topic has nothing to do with the Macedonian language.

 

[desimiri]

ako uzmemo u obzir da se na teritoriji makedonije govorilo na makedonskom npr u 17 i 18 veku, tj u smislu govornog jezika onda iamamo veliki problem jer u makedonskom i u sadasnje vreme u govornom smislu ima vise izgovora kao npr i pretvaranja o u l i itd. slnce , sonce solnce i itd. sta hocu da zborim a to je da to nije bio jedinstven jezik po mnogo cemu. tek u kasnijem periodu je doslo do nekog uoblicavanja i naglasavanja razlika. rekao bih razlika ali samo u odnosu na vardarsku makedoniju i to definitivno od 1945 god, u tkz titovoj jugoslaviji. a u bugarskoj je jezik u pirinskoj makedoniji proglasen bugarskim dijalektom jos od stvaranja bugarske a pre toga i preko crkve. u epirskoj makedoniji je situacija bila razlicita od mesta do mesta tj od uticaja unutar turske od strane drugih drzava a posebno treba dodati i grcku. u onom delu makedonije koji je pripao albaniji nastala je albanizacija a posebno u vreme envera hodze.makedonski spisatelji su cesto iz raznih razloga sebi davali etnicko obelezje ceneci koja ce drzava vise da im pomogne.. verujem da i oni nisu do kraja bili svesni svog etnickog porekla.posebna prica je o ogromnom broju cincara oko soluna, kruseva i itd koji su ucestvovali na neki govorni nacin u stvaranju raznih govora u makedoniji. sve to mora da se ima u vidu.

oponasanje je opasna stvar posebno kod nepismenog naroda.znaci imas sto godina npr bugarske svestenike iz npr velikog trnova, koje turska drzava tolerise, i oni sto godina u neprekidnonizu pricaju bugarski , a pri tomeoni su neki autoriteti u toj i takvoj sredini, i mestani pocnu da pricaju na isti nacin. nema novina , nema tv, nema radija, nema druge komunikacije, sem ako neko svrati. stvar se kod i nacina komunikacije neke reci ispadaju iz upotrebe aneke ulaze, menjaju se neke legende, neke glasovne promene ostaju na pola puta a neke dolaze sastrane. nema pravih biblioteka....kako su od prusa nastali nemci.. ili kako su od nekih rusina nastali neki madzari..ili od nekih cincara grci ili rumuni... e to je neka prica i o makedoniji samo sto je kod njih uticaj na kraju se prelomio i nastala je neka nova nacija.. nisu postali ni bugari , bar jedan deo njih nije, neki su postali grci , nisu postali ni srbi... cak su izvestan broj srba koji su se osecali srbi pretopili u makedonce i to od 1945. godine naovamo, doduse u toj prici su se izgubili i cincari koji su se pretopili u makedonce, dobrim delom. e sada u toj prici i treba traziti i pricu o jeziku...

u srpskom ranijih perioda, mnoge reci iz npr makedonskog su nam i te kako poznate ili ih razumemo ali ih ne koristimo jer smo dali primat nekim drugim recima .. npr blagodarim, rabotnik, radenik, lotre, cuk, itd itd. problem je izgovor i akcenat, ali kada se napise sve se razume. ili bar mnogo mnog toga..i ne samo to... stvaranjem nove makedonske drzave uticaji ce biti i drugaciji.

moze biti da su danasnji makedonci nesto sto jos niko nije objasnio.

 

[Andjela]

ako uzmemo u obzir da se na teritoriji makedonije govorilo na makedonskom npr u 17 i 18 veku, tj u smislu govornog jezika onda iamamo veliki problem jer u makedonskom i u sadasnje vreme u govornom smislu ima vise izgovora kao npr i pretvaranja o u l i itd. slnce , sonce solnce i itd. sta hocu da zborim a to je da to nije bio jedinstven jezik po mnogo cemu. tek u kasnijem periodu je doslo do nekog uoblicavanja i naglasavanja razlika. rekao bih razlika ali samo u odnosu na vardarsku makedoniju i to definitivno od 1945 god, u tkz titovoj jugoslaviji. a u bugarskoj je jezik u pirinskoj makedoniji proglasen bugarskim dijalektom jos od stvaranja bugarske a pre toga i preko crkve. u epirskoj makedoniji je situacija bila razlicita od mesta do mesta tj od uticaja unutar turske od strane drugih drzava a posebno treba dodati i grcku. u onom delu makedonije koji je pripao albaniji nastala je albanizacija a posebno u vreme envera hodze.makedonski spisatelji su cesto iz raznih razloga sebi davali etnicko obelezje ceneci koja ce drzava vise da im pomogne.. verujem da i oni nisu do kraja bili svesni svog etnickog porekla.posebna prica je o ogromnom broju cincara oko soluna, kruseva i itd koji su ucestvovali na neki govorni nacin u stvaranju raznih govora u makedoniji. sve to mora da se ima u vidu.

oponasanje je opasna stvar posebno kod nepismenog naroda.znaci imas sto godina npr bugarske svestenike iz npr velikog trnova, koje turska drzava tolerise, i oni sto godina u neprekidnonizu pricaju bugarski , a pri tomeoni su neki autoriteti u toj i takvoj sredini, i mestani pocnu da pricaju na isti nacin. nema novina , nema tv, nema radija, nema druge komunikacije, sem ako neko svrati. stvar se kod i nacina komunikacije neke reci ispadaju iz upotrebe aneke ulaze, menjaju se neke legende, neke glasovne promene ostaju na pola puta a neke dolaze sastrane. nema pravih biblioteka....kako su od prusa nastali nemci.. ili kako su od nekih rusina nastali neki madzari..ili od nekih cincara grci ili rumuni... e to je neka prica i o makedoniji samo sto je kod njih uticaj na kraju se prelomio i nastala je neka nova nacija.. nisu postali ni bugari , bar jedan deo njih nije, neki su postali grci , nisu postali ni srbi... cak su izvestan broj srba koji su se osecali srbi pretopili u makedonce i to od 1945. godine naovamo, doduse u toj prici su se izgubili i cincari koji su se pretopili u makedonce, dobrim delom. e sada u toj prici i treba traziti i pricu o jeziku...

u srpskom ranijih perioda, mnoge reci iz npr makedonskog su nam i te kako poznate ili ih razumemo ali ih ne koristimo jer smo dali primat nekim drugim recima .. npr blagodarim, rabotnik, radenik, lotre, cuk, itd itd. problem je izgovor i akcenat, ali kada se napise sve se razume. ili bar mnogo mnog toga..i ne samo to... stvaranjem nove makedonske drzave uticaji ce biti i drugaciji.
moze biti da su danasnji makedonci nesto sto jos niko nije objasnio.

U makedonskom jeziku, se mogu naci reci iz starosrpskog ili srpskog jezka, koji se danas govori u selima, medju starijim mestanima, narocito u Pomoravlju i Sumadiji...ipak mislim da bi ovako trebala da glasi recenica...

 

[Crni Bugarin]

ako uzmemo u obzir da se na teritoriji makedonije govorilo na makedonskom npr u 17 i 18 veku, tj u smislu govornog jezika onda iamamo veliki problem jer u makedonskom i u sadasnje vreme u govornom smislu ima vise izgovora kao npr i pretvaranja o u l i itd. slnce , sonce solnce i itd. sta hocu da zborim a to je da to nije bio jedinstven jezik po mnogo cemu. tek u kasnijem periodu je doslo do nekog uoblicavanja i naglasavanja razlika. rekao bih razlika ali samo u odnosu na vardarsku makedoniju i to definitivno od 1945 god, u tkz titovoj jugoslaviji. a u bugarskoj je jezik u pirinskoj makedoniji proglasen bugarskim dijalektom jos od stvaranja bugarske a pre toga i preko crkve. u epirskoj makedoniji je situacija bila razlicita od mesta do mesta tj od uticaja unutar turske od strane drugih drzava a posebno treba dodati i grcku. u onom delu makedonije koji je pripao albaniji nastala je albanizacija a posebno u vreme envera hodze.makedonski spisatelji su cesto iz raznih razloga sebi davali etnicko obelezje ceneci koja ce drzava vise da im pomogne.. verujem da i oni nisu do kraja bili svesni svog etnickog porekla.posebna prica je o ogromnom broju cincara oko soluna, kruseva i itd koji su ucestvovali na neki govorni nacin u stvaranju raznih govora u makedoniji. sve to mora da se ima u vidu.

oponasanje je opasna stvar posebno kod nepismenog naroda.znaci imas sto godina npr bugarske svestenike iz npr velikog trnova, koje turska drzava tolerise, i oni sto godina u neprekidnonizu pricaju bugarski , a pri tomeoni su neki autoriteti u toj i takvoj sredini, i mestani pocnu da pricaju na isti nacin. nema novina , nema tv, nema radija, nema druge komunikacije, sem ako neko svrati. stvar se kod i nacina komunikacije neke reci ispadaju iz upotrebe aneke ulaze, menjaju se neke legende, neke glasovne promene ostaju na pola puta a neke dolaze sastrane. nema pravih biblioteka....kako su od prusa nastali nemci.. ili kako su od nekih rusina nastali neki madzari..ili od nekih cincara grci ili rumuni... e to je neka prica i o makedoniji samo sto je kod njih uticaj na kraju se prelomio i nastala je neka nova nacija.. nisu postali ni bugari , bar jedan deo njih nije, neki su postali grci , nisu postali ni srbi... cak su izvestan broj srba koji su se osecali srbi pretopili u makedonce i to od 1945. godine naovamo, doduse u toj prici su se izgubili i cincari koji su se pretopili u makedonce, dobrim delom. e sada u toj prici i treba traziti i pricu o jeziku...

u srpskom ranijih perioda, mnoge reci iz npr makedonskog su nam i te kako poznate ili ih razumemo ali ih ne koristimo jer smo dali primat nekim drugim recima .. npr blagodarim, rabotnik, radenik, lotre, cuk, itd itd. problem je izgovor i akcenat, ali kada se napise sve se razume. ili bar mnogo mnog toga..i ne samo to... stvaranjem nove makedonske drzave uticaji ce biti i drugaciji.

moze biti da su danasnji makedonci nesto sto jos niko nije objasnio.

1. Говоримите диалекти в Македония са различни, те не образуват диалектно единство. На югоизток (Гоце Делчев, Драма, Сяр и Солун) диалектите са източнобългарски, на север (Тетово, Скопска Църна гора, Куманово) са преходни между диалекти с падежи (сръбски) и диалекти без падежи (български), а в пространствотомежду тези две зони има няколко различни диалекта без падежи.

The dialects of Macedonia are different, they don't form dialect union. In the south-east (Nevrokop/Gotse Delchev, Drama, Ser, Solun) the dialects are eastern Bulgarian dialects, in the north (Tetovo, Skopska Crna gora, Kumanovo) ate transitional between dialects with cases (Serbian) and dialects without cases (Bulgarian), and in the area between these two zones there are several different dialects without cases.


2. Няма Епирска Македония, има Егейска (Беломорска) Македония.

There isn't Epirus Macedonia, its name is Aegean Macedonia.


3. Категорично не си прав за разпространението на литературния български език и неговото влияние в Македония. Голямото мнозинство от българските свещенници и учители в Македония в периода 1850-1918 са били родени в Македония. Почти всички са били прогонени през 1913 и 1918 от сръбските власти. Тези учители са били ръководният елит на ВМОРО, затова революционната организация понякога се дефинира като "екзархийска".

You are totally wrong about the spread of the Bulgarian literary language and its influence in Macedonia. The overwhelming majority of the Bulgarian priests and teachers in Macedonia in the period 1850-1918 were born in Macedonia. They were almost completely expelled in 1913 and in 1918 by the Serbian authorities. These teachers formed the ruling elite of IMARO, hence the revolutionary organization is called sometimes "exarchist".

 

[Crni Bugarin]

znaci imas sto godina npr bugarske svestenike iz npr velikog trnova, koje turska drzava tolerise, i oni sto godina u neprekidnonizu pricaju bugarski , a pri tomeoni su neki autoriteti u toj i takvoj sredini, i mestani pocnu da pricaju na isti nacin.

P. s. В Македония се е писало на литературен български език още от средата на 19 век, когато там не е имало никакви официални български институции или просветни дейци от източна България. Например предговорът на "Български народни песни" на братя Миладинови от 1861 година е написан на литературен български с известно влияние на охридския диалект, а не на чист македонски диалект.

The literary Bulgarian language was used in Macedonia already in the middle of the 19 century, when there weren't any official Bulgarian institutions or educationist from eastern Bulgaria. For example the preface of the "Bulgarian folk songs" by Miladinov brothers from 1861 is written in literary Bulgarian with a certain influence of the Ohrid dialect, but not in pure Macedonian dialect.

 

[desimiri]

ima jedna stvar koji vi ili ti crni bugarine previdjas a to je sledece da je u jedini aktivni pravi otpor turcima bilo pojedinacni bilo kolektivni , bilo zbog egzistencijalnog razloga ali uvek protiv necovecnog feudalnog turskog osmanskog sistema, vodili ili bili uvuceni u u borbe drugih naroda protiv turske ,bio srpski narod... u 18 i narocito u 19 veku bitit srbin , izjasnjavati se jasno i glasno kao pripadnik pravoslavne srpske crkve a ta je u sustini bila ukinuta, znacilo je mogucnost da glava bude nabijena na kolcu....turci i njihovi islamski saveznici i preobracenici su jedva cekali da izazivaju i da naplate na jadnom nemocnom stanovnistvu za sve izgubljene bitke.... e zato je u vreme turske uprave stanovnistvu bilo potrebno da se sakrije iza neceg sto nije bio a smatrajuci da je to isto ili skoro isto, a i pravoslavno,..znali su turci da su srbi ucestvovali u citavom nizu bitaka protiv njih i zato su svuda gde su mogli sabijali i ubijali te iste...culi su oni npr da su odredi pavla bakica bili u borbi protiv turaka na mohacu , kad se utopio onaj coravi ugarski car ludvig... ali da se vratimo na temu , gebels je rekao da mnogo puta ponovljena laz pocne da zvuci kao istina, a ovdeje razlog za mimikriju bio ogroman..

 

[desimiri]

u nekim krajevima kao hajducija, a u nekim drzavama na osnovu te neke crte nepokora, je iskorisceno da se organizuju uskoci, a u nekim institucija vojne krajne, pa cak su i turci nekim srbima u nekim periodima davali male samouprave da npr imaju samoupravu ali da cuvaju npr klanac ili neku utvrdu, a negde su i nudili da se formiraju srpske jedinice a da ono ostanu slobodni seljaci.. doduse te turski pokusaji nna kraju krajeva nisu uspeli... ali to govori o necemu... mi smo se sami oslobodili doduse uz malu pomoc i to pre svega diplomatsku i posledicnu... asve oblasti koje su se osecali srpskim u ta neka vremena su to platila na zalost...

 

[Armanj]

1. Говоримите диалекти в Македония са различни, те не образуват диалектно единство. На югоизток (Гоце Делчев, Драма, Сяр и Солун) диалектите са източнобългарски, на север (Тетово, Скопска Църна гора, Куманово) са преходни между диалекти с падежи (сръбски) и диалекти без падежи (български), а в пространствотомежду тези две зони има няколко различни диалекта без падежи.

A zapad??/


Vas bugarski jezik je jezik kan Krum i kan Tervel i Dulo

Vas ime blgari je nametnuto kako moze makedonski jezik da je bugarski???
Vi ste ukrali makedonski slovenski jezik i stavili ste ime "bugarski:" koi je tjursko poreklo

(ı-lıs, u-ra, ö-rä)
(at-law, el-geç, ir-kä)
(qa-la, ki-ä, su-la)
(bar-sa, sız-law, köç-le, qoş-çıq)
(ant-lar, äyt-te, ilt-kän)
(tört-te, qart-lar, 'qayt-qan)

Eve nekoliko primera од јezik pravi Бугари:

GAGAUZ TÜRKLERİ (GÖKOĞUZLAR)
Ortodoks ayinler,
Verimli toprakların sunduğu şarap,
dilde,kültürde ve geleneklerde yaşayan görkemli geçmiş.
Anadolu Oğuzlarının hristiyan akrabaları..
Gagauzlar'ı Türk tutan en önemli unsurlar,

 

[Crni Bugarin]

A zapad??/

На запад (Тетово, Дебър, Охрид, Преспа, Костур) няма диалектно единство. Северните диалектни зони на запада (Тетово) са преходни от безпадежни към падежни говори, докато средните (Дебър, Охрид) и южните (Преспа, Костур) са чисто безпадежни.

In the west there isn't dialect unity. The north-western dialects are transitional between dialects without and dialects with cases, while the central and southern dialects don't have cases.

 

[Crni Bugarin]

ima jedna stvar koji vi ili ti crni bugarine previdjas a to je sledece da je u jedini aktivni pravi otpor turcima bilo pojedinacni bilo kolektivni , bilo zbog egzistencijalnog razloga ali uvek protiv necovecnog feudalnog turskog osmanskog sistema, vodili ili bili uvuceni u u borbe drugih naroda protiv turske ,bio srpski narod... u 18 i narocito u 19 veku bitit srbin , izjasnjavati se jasno i glasno kao pripadnik pravoslavne srpske crkve a ta je u sustini bila ukinuta, znacilo je mogucnost da glava bude nabijena na kolcu....turci i njihovi islamski saveznici i preobracenici su jedva cekali da izazivaju i da naplate na jadnom nemocnom stanovnistvu za sve izgubljene bitke.... e zato je u vreme turske uprave stanovnistvu bilo potrebno da se sakrije iza neceg sto nije bio a smatrajuci da je to isto ili skoro isto, a i pravoslavno,..znali su turci da su srbi ucestvovali u citavom nizu bitaka protiv njih i zato su svuda gde su mogli sabijali i ubijali te iste...culi su oni npr da su odredi pavla bakica bili u borbi protiv turaka na mohacu , kad se utopio onaj coravi ugarski car ludvig... ali da se vratimo na temu , gebels je rekao da mnogo puta ponovljena laz pocne da zvuci kao istina, a ovdeje razlog za mimikriju bio ogroman..

Всички тези общи думи нямат връзка с историческата ситуация в Македония през този период.

All these general words have nothing to do with the historical situation in Macedonia in this period.

 

[desimiri]

analogijie ovome sto sam izneo kao tvrdnju na sve strane... evo primera koji dobro znamo samo sto se ne radi o medjuslovenskom nego nekom drugom odnosu.. zasto mnogi srbi iz krajeva sa kosova a i iz zapadne makedonije vuku one ruzne albanske akcente...i uproscavaju neka gramaticka pravila.. zato sto su oni morali da se bave pravom mimikrijom. znaci u vreme terora arnauta , ubistva silovanja otimanja devojaka otimanja imanja.. a sve uz blagonaklonost turskih vlasti, srbi su se presvalacili u albanska odela da bi otisli na pijace , u crkve ako su morali da prodju albanska naselja i itd .. ponegde su se i turcili pola familije da bi drugi deo ostao to sto jeste.. morali su da i prihvataju mnoge obicaje bar u spoljnom odnosu i ponasanju da bi izgledali kao pravi albanci ...strasno... i istinito..a neki su se vremenom i albanizovali... neki u krajevima oko toplice se postali neka mesavina srba i albanaca , zenidbama i udajama .. toliko su bili sirovi i ubilacki raspolozeni da je to nepojmljivo...jkralj milan nije hteo da prihvati da ostanu u slobodnoj srbiji cak i da se pokrste , vec ih je sve oterao..eto primera dejstva na jezik.. podeljena svet coveka tesko to moze da izdrzi i nastaju promene u raspolozenju , govoru , verovanju, navikama ,, a to je trajalo manje vise 200 godina .. u zavrsnoj fazi o ovome pise i nusic koji je bio diplomata na kosovu..

 

[Crni Bugarin]

analogijie ovome sto sam izneo kao tvrdnju na sve strane... evo primera koji dobro znamo samo sto se ne radi o medjuslovenskom nego nekom drugom odnosu.. zasto mnogi srbi iz krajeva sa kosova a i iz zapadne makedonije vuku one ruzne albanske akcente...i uproscavaju neka gramaticka pravila.. zato sto su oni morali da se bave pravom mimikrijom. znaci u vreme terora arnauta , ubistva silovanja otimanja devojaka otimanja imanja.. a sve uz blagonaklonost turskih vlasti, srbi su se presvalacili u albanska odela da bi otisli na pijace , u crkve ako su morali da prodju albanska naselja i itd .. ponegde su se i turcili pola familije da bi drugi deo ostao to sto jeste.. morali su da i prihvataju mnoge obicaje bar u spoljnom odnosu i ponasanju da bi izgledali kao pravi albanci ...strasno... i istinito..a neki su se vremenom i albanizovali... neki u krajevima oko toplice se postali neka mesavina srba i albanaca , zenidbama i udajama .. toliko su bili sirovi i ubilacki raspolozeni da je to nepojmljivo...jkralj milan nije hteo da prihvati da ostanu u slobodnoj srbiji cak i da se pokrste , vec ih je sve oterao..eto primera dejstva na jezik.. podeljena svet coveka tesko to moze da izdrzi i nastaju promene u raspolozenju , govoru , verovanju, navikama ,, a to je trajalo manje vise 200 godina .. u zavrsnoj fazi o ovome pise i nusic koji je bio diplomata na kosovu..

Общи думи без връзка с конкретния исторически и езиков контекст. Процесът на изчезване на падежите е факт в цялото пространство от Албания до Черно море. Не е възможно той да се обяснява само с въздействието на албанците и османската власт. Между другото, първите симптоми на изчезване на падежите се наблюдават още преди началото на 15 век.

General words without connection with the specific historical and linguistic context. The process of extinction of cases is a fact in the whole area between Albania and the Black sea. It is impossible to explain this process only with the impact of the Albanians and the Ottoman rule. By the way, the first symptoms of the extinction of cases are detected even before the beginning of the 15 century.

 

[desimiri]

o ovome se zna veoma dobro bugarine moj... i ne samo to nepismeni ljudi su morali da zaborave svoje akcente i da uce albanski ili da glume muslimane i da prihvate njihovo meko izgovaranje reci sa more arapskih raci iz muslimanskog kuranskog nacina obracanja....znas onon,nije sahrana neho janeza, nije molitva nego namaz , kada je kurban barjam i sta se onda radi itd itd .. nije to ni malo znanje...uticaj na kulturni profil imala je i austrugarska negde od 1850 pa preko ulaska u bosu 1878, te ulaska u gradove raske, medju rasane i stvaranje njihove mreze agenata skopje solun....htela je ona dodje do soluna i igrala je igre protiv srbije. ne treba zaboravit koje bugarima bio car tada uto vreme..koji mu je bio maternji i itd.. na koje se modele naslanjao....

austrougarska je smatral da je najveci neprijatelj njenom proboju do soluna srbija ... zato je radila sve protiv nj i njenih interesa, cak kada je bla u formalnim dobrim vezama sa srbijom... koristila se verskim razlikama na terenu , jezickim razlikama, itd td.. u buimpesti su imali institut za jezike balkana i dejstvovali su i oni .. u bosni , cim su usli forirali su tkz bosanski jezik , koji nije bio nista drugo nego izmenjeni srpski samo da bi odvojili srbe i muslimane od moguceg slucajnog udruzivanja( u bosni je bilo nesto muslimanske trgovacke carsije, koja je bila spremna saradjivati sa srpskim stanovnistvom).. muslimani tkz mudzahedini koji nisu hteli ostati pod nevernickom vlascu su bezali iz bosne upristinu, skopje bitolj iitd.. nosili su mrznju prema svemu hriscanskom, i ponasali su se tako....

 

[Crni Bugarin]

o ovome se zna veoma dobro bugarine moj... i ne samo to nepismeni ljudi su morali da zaborave svoje akcente i da uce albanski ili da glume muslimane i da prihvate njihovo meko izgovaranje reci sa more arapskih raci iz muslimanskog kuranskog nacina obracanja....znas onon,nije sahrana neho janeza, nije molitva nego namaz , kada je kurban barjam i sta se onda radi itd itd .. nije to ni malo znanje...uticaj na kulturni profil imala je i austrugarska negde od 1850 pa preko ulaska u bosu 1878, te ulaska u gradove raske, medju rasane i stvaranje njihove mreze agenata skopje solun....htela je ona dodje do soluna i igrala je igre protiv srbije. ne treba zaboravit koje bugarima bio car tada uto vreme..koji mu je bio maternji i itd.. na koje se modele naslanjao....

Както казваме в България за неща без връзка, нерде Ямбол, нерде Стамбол...

Sorry, it is untranslatable.

 

[desimiri]

i te kako nasilje utice na normalne ljude .....menjaju svoj identitet ...jer nisu svi ljudi spremni da da brane svoje ponasanje da bi sacuvali nesto ili nekog i itd .. popuste i to je onda promena.....svega sto je do tada bilo... i ne radi se svim oblastima balkana vec o kosovu, metohiji, i zapadnoj makedoniji .. ne znam koliko je to jasno ..........ili se pravimo da nije jasno.. citaj ruske izvestaje oiz 19 veka o zlocinima .....

nemoj da ti ja budem mera, neka istina mora da se nazre.......npr da su makedonci bugari ne bi posle drugog rata u blagoevgradskoj oblasti bilo izjasnjenih makedonaca ..jeli tako....a to je oblast u sklopu bugarske od cini mi se 1912...

i ne pricam samo o padezima , vec i o akcentima, recima , nacinu misljenja.. svaki jezik nosi i svoju logiku .....

u tetovu je bila srpska skola jos od 1847 godine... a bugarsk egzarhijska crkvena vlast je uz blagoslov vlasti od 1870 godine svasta radila samo da to okrene naopako.. da li je to tacno..npr

 

[Arberi]

i te kako nasilje utice na normalne ljude .....menjaju svoj identitet ...jer nisu svi ljudi spremni da da brane svoje ponasanje da bi sacuvali nesto ili nekog i itd .. popuste i to je onda promena.....svega sto je do tada bilo... i ne radi se svim oblastima balkana vec o kosovu, metohiji, i zapadnoj makedoniji .. ne znam koliko je to jasno ..........ili se pravimo da nije jasno.. citaj ruske izvestaje oiz 19 veka o zlocinima .....

Za kog naroda mislis da menjaju svoj identitet ?

 

[desimiri]

srpski iili oni koji su su bili srodni tom narodu .... primer odnos staroruskog jezika i ruskog i ukrajinskog jezika , i beloruskog ... proces nastajanja pod uticajem velikopoljske ideje ...i crkve .. ovde nje npr bitno nastajanje unijatske crkve .. eto analogije ali na velikom primeru tj ekspeiment na veliko ali sa poznatim detaljima..

 

[desimiri]

mehanizmi su poznati samo je pitanje koliko su bili usaglaseni u toku procesa ili su bili spontani iz raznih istorijskih razlika...

 

[Lesandar]

Mehanizam je sam po sebi autonoman i ne treba biti usaglašen da bi pokrenuo lavinu, dakle kada se neko razlikuje po religiji od svog dosadašnjeg brata, pojavljuje se prva i osnovna priča: "koji je od njih dvojice u pravu", koja neumitno vodi daljim razdvajanjima.
Sistem je potpuno isti kod nas i kod Rusa - Ukrajinaca.

 

[Crni Bugarin]

Примери за говоримите диалекти в западна Македония през втората половина на 19 век:

Examples of dialects spoken in western Macedonia in the second half of the 19 century:


Дебърско / Debar region:

ДÈВЕТТЕ БРÀКЯ И ЛАМЯТА СЕСТРА [1]

(От с. Себища)

Си бѝле дèвет брàкя, èдна мàйка и тàтко им. Сèстра нèмале нѝ една. Èднож мàйка им рèкла: «Èй гòсподи, дàй ми едно мòмиче, та пак макар и лàмия нека да йè.» Гòспод я пòчул и му [2] дàл едно мòмиче. На петте гòдини момѝчето се стòрило лàмия и ѝзело сите брàкя; òстанал сàде èден. Тàтко му рèкол сѝну си: «Одай, бèгай, сѝнко, от ѝ тебе кя т’ѝзеет.» Сѝн му я̀внал кòйньот и тàтко му му дàл три слѝви, и си òтишол сѝн му. Òдел, òдел, нàшол една кỳчка со кỳчиня и йè рèкол: «Кяѝ т’òпера, дàй ми едно кỳчуле.» Тàа му рèкла: «Избирай, зèмай.» Тòй зèл едно кỳче, си го клàл на кòйньот и си òтишол. Пàк òдел, òдел, нàшол една мèчка. «Кя т’òпера, йè рèкол, дàй ми едно мèче.» Тàа му рèкла: «Избирай, зèмай.» Зèл тòй и тèя [3] и го клàл на койньот. Одел, òдел, му се спѝло вòда; ѝзел една слѝва òвде, èдната, пò-преку, блѝзу до сèлото, кòй [4] кя сèдел. Пòшол во сèлото. Тàмо се òженил. Му втèкнало за мàйка му и за тàтка му и йè рèкол жèне си: «Я кь’òда при тàтка; кога кя ти вѝкна я, да ’и пỳшчиш кучѝнята.» Тàя, (мàйка му), нè била тука. Тàмо (дòма си) нѝшчо нè нашол, а сàде сèстра му. Влèгол в кỳки и му го зèла сèстра му кòйньот, му го вòрзала, и дòшла гòре при брàта йè [1]. Пòшла да го нàгледат кòйньот. «Уре [2] брàте, му рèкла, кòйньот е на трѝ нодзе!» — «Тèя гàйле за кòйньот», йè рèкол брàт йè. Пòшла ѝшч еднож. «Ич нèмат от кòйньот», му рèкла. Брàт йе пàк йе рèкол: «Тèя гàйле за кòйньот.» Посèделе ишч мàлу, му рèкла брàту си: «Я г’ѝзедоф кòйньот; ми се я̀дет; и тèбе кя те я̀да!» Брàт йè йè рèкол: «Измèти тѝ и да пòстелиш еден мỳтаф, я кя пòйда, кя с’ ѝзбаня, та пòсле яди ме: коде да пàднет брàтова кòрв, на чѝсто мèсто да пàднет.» Той ѝзлегол да òдет нà баня и си пòбегнал. Тàя му се втèкнало зà него, притòрчала ỳ горе, го втасала и му вѝкат: «Чàкай [3], кя ти кàжа тèбе!» Тàмо ѝмало три слѝви. Се кàчил на èдната; тàя фàтила да я сèчет. Той òтишол на дрỳгата; тàя фàтила и нèя да я сèчет. Тòй òтишол на дрỳгата; тàя фàтила и нèя да я сèчет. Му вѝкнал на кучѝнята, кучѝнята дòшле и я̀ ѝзеле [4].

Извор: http://www.promacedonia.org/ksh_4/ksh_debyr_01-10.htm#1


Охридско / Ohrid region:

ЛИСИЦАТА И ВОЛКОТ ИЛИ ЛИСИЧИНАТА ИТРОС И ВОЛЧЕАТА ГЛУПОС

Èдно врèме вòлкот и лисѝцата се побратѝмиле, та се усборвале зàедно да си жѝвеет и заедно да се грѝжеет за прехрàната си.

Èднож тѝйе си спечàлиле èдна въ̀рчка мèд и си я скрѝле во нèкоя дỳпка нàдвор от седалѝшчето си. Не помѝнало мнòгу и на лисѝцата йè се прѝяло мèд, туку кàко да се нàяйт? — Измислила èдна ѝтрос, — рèкла на вòлкот: «Кỳме вòлче, клюкат нèкой нà врата; даòдам да вѝдам кòй клюкат?»

— «Оди», йè се отгòорил вòлкот. Тàя нè ошла до врàтата и пак се врàтила. А вòлкот я̀ òпитал:

«Кой клюкат нà врата?» — «Ме кàнеет за кỳма, да къ̀рстам дèте, рèкла лисѝцата; да òдам или не?» — «Оди», йè рèкол вòлкот. Лисѝцата òшла къй въ̀рчката и се нàяла мèд, та си се врàтила. Ко дòшла вòлкот я òпитал: «Кàко го кърсти, кỳма лèсо, дèтето?» — «Нàчмиш», отгòорила му тàя. А пỳсти будалà-волче нè разбрал, оту лисѝцата го нàчмела мèдот.

Потèм нèкое врèме на лисѝцата пак йè се прѝяло мèд, та пак вѝкнала: «Кой клюкат?» (гьòо на врàтата) и го опѝтала волкàтого: «Кỳме вòлче, нèкой клюкат нà врата; да òдам да вѝдам кой е?» — «Оди», йè отгòорил вòлкот. Лисѝцата òшла до нèгде и пак се врàтила и му рèкла: «Куме вòлче, ме кàнеет за кỳма да къ̀рстам дèте, да òдам или нè?» — «Оди,» йè рèкол вòлкот. Таа пак со тъ̀рчанье òшла къй въ̀рчката, го преполòйла мèдот и пак се врàтила. Вòлкот я òпитал: «Како го къ̀рсти дèтето, кỳма лèсо?» — «Нàчмиш препòлоач», отгòорила му тàя. И пак пỳсти вòлче не се сèтил, оту кỳмата я преполòйла върчката со мèдот!

Потèм мàлу врèме пак на лисѝцата йе се прѝяло мед и пак вѝкнала: «Кòй клюкат нà врата?» И òшла гьòа да вѝдит, коо се врàтила, му рèкла: «Кỳме вòлче, ме кàнеет за кỳма да къ̀рстам дèте; да òдам или не?» Вòлкот йè дал ѝзан и тàя òшла при мèдот, го ѝзела свѝйот и въ̀рчката прàзна я изтъркàляла по дòлот. Кога се врàтила, вòлкот я òпитал: «Како го къ̀рсти дèтето?» — «Кърстиф го, кỳме, му рèкла, търкалец мàлец дур во дòлец!» И така лисѝцата го ѝзела свѝйот стрèцки мед, а пỳсти будалà-волче нè можел никако да я рàзберит.

Извор: http://www.promacedonia.org/ksh_4/ksh_ohrid_21-34.htm#34


Кичевско / Kichevo region:

ПРОСТ И ЦАРСКИ РОД

Во една цàршчина ỳмрел цàрот и òстайл пò себе дèте на пè-чес гòдини. Се сòбрале голèмците и вàтиле да мѝслат, кого да клàат цàр: èдни вèлеле да чèкат да пòрастит дèтето, а дрỳги да ѝзберат нòв. И тàка, препирàеки се, цàрското дèте им рèкло: «Зашчо мѝслите така крѝво? За да бѝдит чòек цàр, трèба да йе от цàрски рòд, а не от какòв годе.» Тийе му рèкле: «Òти тàка? Дòста да йè чòекот ỳмен и дòстоен,мòжит да бѝдит цàр.»—«Нè»— рèкло дèтето. — «Докàжи ни коа тàка!» — рèкол меджèлизот.

Дèтето посàкало двè яйца, пàткино и кокòшкино, втàсани, за да ѝзлупат òт ниф пилѝнята. Му дòнесле, као шчо рèкло, две яйца продỳпнати, гòтови за излỳпвенье. Дèтето зèло една вàганка со вòда, зèло и я̀йцата и рèкло: «Глèайте вàмо.» Го скъ̀ршил кокошкѝното яйце; пѝлето ѝзлегло и се удàйло во вòдата. Пòсле зèло паткѝното, го скъ̀ршило: пàтчето ѝзлегло и вàтило да плѝват во вòдата. «Ете — рèкло дèтето, — пѝлето пàткино, àко и мàлоо, ама плѝват и не се ỳдай, оти йе от сòйот на пàтките. Тàка и я, àко и да сỳм мàл, ама знàм да цàруам, оти сòйот ми йе цàрски.»

Коа чỳле голèмците, се зачудиле на ỳмот нèгов и си го клàле цàр.

Извор: http://www.promacedonia.org/ksh_4/ksh_kichava_123-145.htm#144

 

[Crni Bugarin]

Примери за говоримите диалекти в западна Македония през втората половина на 19 век:

Examples of dialects spoken in western Macedonia in the second half of the 19 century:


Прилепско / Prilep region:

ЗА КУЧИНЯТА

Коа дèдо Адам си въ̀ршел жѝто нà гумно зàедно со двàйцата си сѝной, Кàиня и Авела, разпъ̀рчкал на èдната и на дрỳгата стрàна по èдна лòпата жѝто. По-мàлийот му сѝн, Авел, вигя̀еки го, прàшал тàтка си, зàшчо тàка разпъ̀рчкуал жѝтото. А дèдо Адам му отгòорил оти тòа нàпраил за жèртва, за да се рàнаат живòтните и пѝлците шчо шèтаат по зèмята. Тòгай Авел рèкол тàтку си: «Дали нè чинит да прѝносам и я̀ жèртва богу?» À дèдо Адам му пòзволил. И Авел прѝнесол жèртва — най-първийот брàв, ỳгичот. По-голèмийот му брат, Кàин, зàвидел брàту си, та се нàлутил и го òтепал, коа си пàсел òвците. Коа Каин си дòшол сàм дòма, без брàта си Авела, дèдо Адам го прàшал: «Кàмо го брàт ти Авел?» Кàин му отгòорил оти не гò знаел шчо сè сторил. Пòсле, от као òвцете си дòшле сàми, без òвчар, Адам отишол дато бàрат сѝна си Авела и, потем двà-три дни, го нàшол òтепан, смъ̀рден и зòврен цъ̀рви. Тòгай дèдо Адам благòсловил цъ̀рвьето да се стòраат кỳчиня, за да ’и чỳваат òвците намèсто отепàнийот Авела; и на чàсот се стòриле оние ми ти сѝлни пцѝ. От тòгай остàнало, та на сèкое стàдо да ѝмат по нèколку кỳчиня, за да ’и чỳваат òвците.

Извор: http://www.promacedonia.org/ksh_4/ksh_prilep_146-152.htm#146


Велешко / Veles region:

ЦЪРНА АРАПИНА, СУЛТАН МУРАТ И КРАЛЕ МАРКО [1]

Кỳла грàди цъ̀рна арàпина край Църнò море. Грàдил я̀ тòкмо дèвет гòдини, па му вѝка вèтер òт море: «Зашчо грàдиш, цъ̀рна арàпино, кỳла дèвет гòдини, коа нèмаш лѝка спроти тèбе?» Цъ̀рна арàпина отговàра на вèтер църномòрски: «Мòя лѝка йе у Царѝграда, у цар Мỳрата, я̀ ке му зèма èдната кèрка.» Па си прàти цъ̀рна арàпина на цàра Мỳрата у Царѝграда цъ̀рна кнѝга, бèло пѝсмо: «Да гòтвиш, цàру, за ѝляда и петстотин дỳши свàтови гòзба, ке ти дòйда, да ти зèма твòята мѝла кèрка.» Цар Мурат си пèе цъ̀рна кнѝга, па си плàче и си мѝсли, кàко да прàви. Па му тèкна, хàбер да си стòри на Марко Крàле у Прѝлепа грàда: «Те мòлам, Крали Мàрко, да дòйдиш, да ми куртỳлисаш мѝлата кèрка от цъ̀рна арàпина, ке ти дàдам дèвет тòвара хàзно и дèвет тòвара блàго.» Мàрко Крàле му отгòваря на цàра Мỳрата: «Нè бери гàйле, цàру, нèка дòйде цъ̀рна арàпина у Царѝграда, тѝ да му я̀ дàдеш твòята мѝла кèрка. Я ке го чèкам у Прѝлепа грàда; ке сèдам у лàдна мèана. Кога ке мѝне цъ̀рна арàпина, я̀ ке го прèчекам, ке му я̀ зèма невèстата и ке ти я̀ врата нàзад кèрка ти.»

Дòшол цъ̀рна арàпина у Царѝград, мѝнал со ѝляда и пет стòтини дỳши свàтови. Кога мѝнал покрàй Царѝграда, сѝте дỳкяни бѝле затвòрени и жѝва дỳша нèмало по грàдо. Па си влèзе у цàра Мỳрата и му зèде èдната кèрка, па си тъ̀рна со невèстата. Ке мѝне покрай Прѝлепа грàда. Кога дòшол близу до Прѝлеп, мàгли дỳвнале. Се наỳчиле свèто оти ке мѝне цъ̀рна арàпина, — затвòриле дукяните и цèлата чàршия се скрѝле сѝте по кỳките; саде Марко крале сèде у отвòрена лàдна меàна и си пѝе вѝно стỳдено, а дò него стòи Шàрца кòйня. Пйе Мàрко сос чабур вѝно и на Шàрца койня му сѝпуе сос лèген. И èто го, мѝнуе цъ̀рна арàпина, се пỳли на Мàрко крале и му вѝка: «Бòг те ỳбил, бèло бугарино, шчò си сèднал у лàдна мèана, — саде тѝ сàм соз дỳкян òтворен?» Марко крàле си òтраял, па се нàпил ушче èден чàбур вѝно и му дàл и на Шàрка кòня еден лèген, па си вѝка на Шàрко коня: «Хàйде, кузỳм, да се обѝдиме, на цàро да се повàлиме?» Па се качи, та òтиде, си го дòвтаса цъ̀рна арàпина, па му рèче: «Èла да ти кàжа, цъ̀рна арàпино, кàко се зèма цар-Мурàдова кèрка!» Па си ѝзвади сàбя врèнгия, та си ỳдри цъ̀рна арàпина, — го нàтера дèвет àршина у зèмя. Се разбèгаа сѝте свàтови и си зèде нàзад Мàрко невèстата, та я̀ òтведе у Царѝграда на цар Мỳрада, та си зеде дèвет тòвари àзно и дèвет тòвари блàго. Па си ги натòвари на осумнàйсе мàски сос педесе дỳши цàрски чòвеци, та си ги дòне у Прѝлепа грàда.

Извор: http://www.promacedonia.org/ksh_4/ksh_veles_153-157.htm#153


Битолско / Bitola region:

ВРÀБЧЕТО

Едно врàбче си спѝяше слàдко на вѝсоко, на седèлото, под една стрèа, без да мѝслит како да иззѝмуват и кàко ке се нàранит. Во спиèньето вѝде чỳден сòн: òколу нèго еден кỳп пѝлиня во най-свèтлива прòмена — вратòйте им свèтат како àтлаз; клюнвòйте им от злàто и пèрата прàват тỳва зèлени, тỳва цървени тàлази, а òчите им блескат от ỳбос, кàпка рòса от зòрата. Како шчо глèдаше врàбчето, ѝздивна и си рèче: «Сѝромаф я̀з! Кòлку ми йе сирòмашка промèнава мòя!» Шчò-туку пòмисли тòа, òдеднаж му изнѝкнале шàрени пèрца. От рàдос врàбчето вàти да подскòкнуват òт гранка нà гранка и не мòжеше да се нарàдуват. Ушче се не нарадỳвало и стрàшна бèда ѝдит на глàвата му — една змѝя, како шчо се сгъ̀рмла на кòлце, рѝпнала отпреди и ушче малце ке го налàпала. Побегват врабчето; а па дрỳга бèда — еден лòвец, оти го вѝдел тòлку ỳбоо пѝле, òтърча да го вàтит. Врàбчето ѝзвика: «Напỳсто се рàдваф; йф, да ми йе да сум пàк во седèлото под стрèата!» Се разбуди врàбчето, се òпули и вèднаж òтиде на дòлот — скòк, екòк, се òкапи во вòдатà, скòк, скòк и зàпеа: «Чѝк-чирик, чѝк-чирик!»

Извор: http://www.promacedonia.org/ksh_4/ksh_bitolja_158-174.htm#158


Костурско / Kastoria region:

ЗМИЯ-ЧЕДО

Си бѝле еден мъж и жèна. Тѝа бѝле мнòго богàти, а немàле чèдо и се молèле на гòспо да му дàй, шчо сàка гòспо. И гòспо му дàл една змѝя. И се пикнàла во една дỳпка. От дỳпката по мàлко врèме се чỳ глàс: «Мàйко, сàкам да се жèнам.» И кога дòйде тàтко му, жèната му казàла, оти се чу глàс от дỳпката, вѝкна: «Мàйко, сàкам да се жèнам.» И тàтко му рèкъл: «Кога ке ти рèчи пàк тàка, ти да му рèчиш: «Сѝне, от кòй цàр сàкаш жèна?» И пàк дрỳгио дèн се чỳло глàс и мàйка му рèкла: «От кòй цàр сàкаш жèна?» А дèтето казàло: «Èто, от вилàн цар.» Мàйка му казàла на тàтко му и той отѝшъл при цàро и му кàзал. А цàро знàял от тàкви нèшча и кàзал: «Чини.» Кога направѝле свàтбата, отѝшле да йè зèмат невèстата, мàйка му на дèтето казàла: «Зèто, èто го кòйнот, кàчи се.» И дèтето се направѝло на кòлак и се качѝло на кòйнот, отѝшле. Като йè зèле невèстата и си легнàле, дèтето си извàило кожата и от лѝцето на дèтето излèгла светлѝна на одаята и казàл на невèстата насмея̀на. И кога се пулела, свекъ̀рвата се чудèла. На дрỳгата вèчер отѝшла и като йè видèла кòжата, йе зèла и йè изгорèла, и дèтето ỳмре. [1]

Извор: http://www.promacedonia.org/ksh_4/ksh_kostur_191-193.htm#192

 

[Crni Bugarin]

Късо сравнение на македонски диалект от региона на Дебър със съвременния български литературен език:

A brief comparison of the Macedonian dialect of the region of Debar with the modern Bulgarian literary language:


Диалект / Dialect

Си бѝле дèвет брàкя, èдна мàйка и тàтко им. Сèстра нèмале нѝ една. Èднож мàйка им рèкла: «Èй гòсподи, дàй ми едно мòмиче, та пак макар и лàмия нека да йè.» Гòспод я пòчул и му дàл едно мòмиче. На петте гòдини момѝчето се стòрило лàмия и ѝзело сите брàкя; òстанал сàде èден. Тàтко му рèкол сину си: «Одай, бèгай, синко, от и тебе кя т’изеет.» Син му я̀внал кòйньот и тàтко му му дàл три сливи, и си òтишол син му.


Литературен език / Literary language

Те бил'и д'евет бр'атя, едн'а м'айка и т'атко им. Сестр'а н'ямали н'ито едн'а. Ведн'ъж м'айка им р'екла: "Ей, Г'осподи, дай ми едн'о мом'иче, пък мак'ар и лам'я н'ека да е!" Г'оспод я чул и й дал едн'о мом'иче. На п'етата год'ина мом'ичето се прев'ърнало на лам'я и из'яло вс'ички бр'атя; ост'анал с'амо ед'ин. Т'аткото р'екъл на син'а си: "Върв'и, б'ягай, с'инко, пон'еже и т'ебе ще те изяд'е." Син'ът 'яхнал к'оня и т'атко му му дал три сл'иви, и син'ът си от'ишъл.

 

[Mrkalj]

"Върви, бягай, синко, понеже и тебе ще те изяде."
«Одай, бèгай, синко, от и тебе кя т’изеет.»

Liči.

 

[Crni Bugarin]

"Върви, бягай, синко, понеже и тебе ще те изяде."
«Одай, бèгай, синко, от и тебе кя т’изеет.»

Liči.

Ти си избрал само едно изречение, за да направиш тенденциозен извод. Всъщност в българския литературен език съществуват и двете думи - "вървя" и "ходя".

You're choosing only one sentence to make a tendentious conclusion. Indeed, in the Bulgarian literary language the both words "вървя" and "ходя" exist.

 

[Mrkalj]

Ako ovaj tekst pročitate 4 puta, možda vam se svaki put učini da je napisan na drugom jeziku (srpskom, hrvatskom, bosanskom, crnogorskom):

http://kovceg.tripod.com/kojim_jezikom_je_napisano.htm