Ajde da se malo sporimo.
Da bi došao do spoznaje da je nešto istina potrebna je logika. Logika je umna delatnost.
		
		
	 
Spoznaja je umna delatnost, umni proces, logika je aparat umnog procesa, i kao takav je promenjive strukture, tj. različite logike mogu dovesti do jednog istog cilja.Npr. Paji logika kaže da smuva Maju, a Baji logika kaže da smuva Anu, jer Baji logika ne dozvoljava da bude blizak sa Majom, a Ani logika ne dozvoljava da bude bliska sa Pajom. Uprkos različitim logikama, oboje, odnosno oba para, dolaze do istog cilja, tj. do potomstva, što je suština, a ostalo su nijanse, tj. formalnosti.
	
		
	
	
		
		
			Bez umne delatnosti nema ni zaključivanja o bilo čemu nema imenovanja istine i neistine.
		
		
	 
Med ne mora da bude imenovan da bi postojao, pa tako i kada je istina u pitanju, imenovanje nije uslov njenog postojanja, jer istina, kao i med, postoje nezavisno od imenovanja i bilo kakve spoznaje. To što Ti med osećaš, spoznaješ, na jedan način, a pčela na neki drugi način, ne znači da spoznajete dve različite stvari, već znači da postoje dve spoznaje jedne iste stvari, jedne iste suštine. To je zato što se te dve spoznaje zasnivaju svaka na svojoj logici. I obe logike su ispravne, jer to su dva puta, koja vode do jednog istog cilja, tj. meda.
	
		
	
	
		
		
			A nije dovoljno samo imenovati da je nešto istina da bi zaista bilo istina. U tu svrhu se koristi logika.
		
		
	 
Ne da nije dovoljno, već uopšte nije ni neophodno nešto imenovati, da bi to bilo istina, jer, kao što rekoh, istina opstaje nezavisno od spoznaje i logike, tj. puta, koji do nje vodi. Istina je objekat, logika je put, kojim se dolazi do spoznaje objekta. 
I kao što prethodno rekoh, nema logike bez istine, jer nema spoznaje bez onoga što se spoznaje, tj. kao što "bez para nema muzike".
	
		
	
	
		
		
			Ne postoji istina ili neistina sama po sebi, ako nema svesti o tome. Istina je neki iskaz (proistekao iz ideje), kao i neistina.
		
		
	 
Ne postoji spoznaja istine ili neistine, ako nema svesti o tome, ali to ne znači nepostojanje istine ili neistine.
Jer, kao što nemanje svesti o tome da Te žena vara, ne znači da ta istina ne postoji, tako i nemanje svesti o istini ne znači da istina ne postoji.
	
		
	
	
		
		
			Možemo da pretpostavimo da mrav i žaba nemaju umne sposobnosti kojima mogu da uspostave logičke relacije, a samim tim i ideju o istini i neistini.
		
		
	 
Grešiš, veoma, jer svako živo biće itekako ima ogovarajuću logiku, kojom se rukovodi u toku svog života.
To što žaba ili mrav nisu u stanju da analiziraju logiku kojom se rukovode, ne znači da tu logiku ne slede, tj. primenjuju.
	
		
	
	
		
		
			Logika je nauka o formalnim uslovima, principima i pravilima ispravnog, korektnog mišljenja.
		
		
	 
Dakle, čovečija logika je aparat, koji čovek koristi prilikom spoznaje određenih stvari, tj. sveta oko sebe.
Besmisleno je očekivati od žabe da pravi Mercedes, tj. treba imati u vidu da logika žabe je primerena njenim sposobnostima.
Ali to ne znači da ta logika ne postoji, niti da ne postoji logika, kojom se rukovode mravi, kada sebi prave kuću, jer i čovek isto ima logiku, kojom se rukovodi kada sebi pravi kuću.
S' tim da čovek nije mrav, pa tako i logika čoveka nije ista kao logika mrava, ali je zato istina jednaka u oba slučaja, a to je, suštinski kuća, a sve ostalo su formalnosti, kvadratura, raspored prostorija itd.